XVIII. gimnazija Zagreb

Kao najčešće poteškoće u tom razdoblju javljaju se emocionalne poteškoće u vidu anksioznosti, stresa, poremećaja raspoloženja, prilagodbe, poremećaja ponašanja kao i eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti koji započinje pušenjem cigareta i konzumiranjem alkohola, a može se nastaviti  i s konzumiranjem ilegalnih supstanci. Sve to dovodi i do niske razine samopoštovanja i samopouzdanja, problema oko svladavanja školskog gradiva ili nedostatak motivacije za učenjem.

Mentalno zdravlje je neizostavan i neizmjerno važan dio sveukupnog zdravlja, što potvrđuje i definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije. Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje definira kao stanje cjelovitog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Mentalno zdravlje, ovako definirano, više je od same odsutnosti mentalnog poremećaja, bolesti ili onesposobljenosti. Mentalno zdravlje je stanje blagostanja u kojemu pojedinac ostvaruje vlastite potencijale, nosi se s normalnim životnim stresovima, produktivno radi i u mogućnosti je doprinijeti svojoj zajednici (u obitelji, u školi, na radnome mjestu, u zajednici gdje živi i dr.).

Za očuvanje mentalnoga zdravlja je važno ulaganje u emocionalnu dobrobit (osjećaji), psihičku dobrobit (pozitivno funkcioniranje), društvenu dobrobit (odnosi s drugima i prema društvu), tjelesnu dobrobit (tjelesno zdravlje), duhovnu dobrobit (smisao života). Sve to čini naše dobro mentalno zdravlje. Dobro mentalno zdravlje omogućuje pojedincu da se odupre životnim poteškoćama i pomoći u smanjenju rizika za razvoj mentalnih poremećaja. Stoga, svaka akcija koja se provodi s ciljem očuvanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja, usmjerena na dobro mentalno zdravlje i kvalitetu života te osnaživanje, na razvoj kompetencija i resursa te zaštitne čimbenike (odrednice) može biti dio promicanja mentalnog zdravlja.

Izvori: https://www.czm.hr/

https://zivjetizdravo.eu/o-projektu-mentalno-zdravlje/