preskoči na sadržaj

Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

MZO AZOO NCVVO e-Dnevnik e-Matica Ettaedu EMA Webmail OPAC


 > Učenici  > Pedagoško-psihološki kutak
Kako prepoznati anksiozni poremećaj
Piše: školska psihologinja Ljiljana Main, prof.
(siječanj 2021.)
 
Anksiozni poremećaji su najčešći psihijatrijski poremećaji, a bitno je ovdje naglasiti kako se vrlo uspješno liječe. Shodno tome, važno je znati prepoznati simptome, a zatim čim ranije potražiti adekvatnu liječničku pomoć kako ne bi došlo do većih promjena što bi u konačnici samo liječenje učinilo težim i dužim.
Anksiozni simptomi predstavljaju jednu od najčešćih smetnji koje potaknu osobu da potraži stručnu pomoć.
Javljaju se kada smo pretjerano zabrinuti, odnosno kada smo izloženi nekoj stresnoj situaciji koja može biti stvarna poput nekih prirodnih katastrofa, ili je zamišljena.
 
Za učenike je izrazito stresno razdoblje priprema za Državnu maturu, promjena škole / prelazak iz osnovnog u srednji nivo obrazovanja, često je uzrok i  problemi u obitelji (razvod roditelja, gubitak ili bolest člana obitelji ).
Određena razina anksioznosti prisutna je prije svake provjere znanja od strane nastavnika. U normalnoj situaciji anksioznost je i motivator da se bolje pripremimo za test ili usmeno odgovaranje.
 
Kada možemo reći da je anksioznost pretjerana?
 
Simptome možemo podijeliti u nekoliko kategorija :
  • Kognitivni simptomi anksioznosti su: zabrinutost, teškoće u koncentraciji, teškoće u pamćenju, negativna očekivanja, negativna razmišljanja o sebi i trenutnoj situaciji, problemi s prisjećanjem, kognitivne konfuzije, zastrašujuće fantazije, netolerancija na nejasnoće.
  • Emocionalni simptomi anksioznosti su: neugoda i nemir, neizvjesnost i iščekivanje, uplašenost, nervoza i napetost, prisutnost raznih strahova, strah od gubitka kontrole, depersonalizacija (osjećaj „kao da ja nisam ja“) osjećaj sputanosti, razdražljivost.
  • Bihevioralni (ponašajni) simptomi anksioznosti su: izbjegavanja situacija i osoba koje izazivaju anksioznost, sramežljivost, povučenost i nesigurnost u socijalnim kontaktima, slaba koordinacija pokreta, izrazita aktivnost ili pasivnost.
  • Tjelesni simptomi anksioznosti su: respiratorni (osjećaj gušenja i nedostatka zraka, ubrzano disanje), kardiovaskularni (ubrzan puls, osjećaj lupanja srca, povišen krvni tlak, crvenilo ili bljedilo), promjene na koži (promjene u temperaturi kože, crvene pjege), mišićni (tremor, mišićna tenzija, mišićni grčevi, drhtanje) te gastrointestinalni (bol u trbuhu, proljev, mučnina i povraćanje).
  •  
Od ostalih simptoma mogu se javiti glavobolja, vrtoglavica i osjećaj nesvjestice, bolovi u prsima i iscrpljenost, nesanica i noćne more, kao i učestalo mokrenje.
 
Što ako prepoznajemo da je anksioznost pretjerana? 
Prvi korak je da o tome razgovaramo sa roditeljima ili nastavnicima i potražimo pomoć.

Depresija
Piše: školska psihologinja Liljana Main, prof.
(svibanj 2020.)
 
Često olako upotrebljavamo riječ depresija kada smo neraspoloženi. Depresija je psihički poremećaj koji trebamo ozbiljno shvatiti i znati je prepoznati.
 
Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, bezvoljno raspoloženje, žalost i beznađe, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti). Tu su i osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji suicida. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.
 
Ovdje su navedeni Glavni dijagnostički kriteriji.
Glavni dijagnostički kriteriji za depresivnu epizodu, sukladno Dijagnostičkim i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-V) Američkog psihijatrijskog udruženja:
 
Pet (ili više) sljedećih simptoma prisutnih tijekom dva tjedna; barem jedan od tih simptoma je ili (1) depresivno raspoloženje ili (2) gubitak interesa i/ili zadovoljstva
  1. Depresivno raspoloženje veći dio dana, gotovo svaki dan, što se navodi kao subjektivni iskaz ili opažanje drugih;
  2. Značajno smanjen interes i/ili zadovoljstvo u svim (ili gotovo svim) aktivnostima veći dio dana, gotovo svaki dan;
  3. Značajan gubitak tjelesne težine (npr. više od 5% tjelesne mase u mjesec dana) bez redukcijske dijete ili dobivanje na težini, ili smanjenje ili povećanje apetita;
  4. Nesanica ili (rjeđe) pretjerano spavanje;
  5. Psihomotorna uznemirenost/agitacija ili usporenost (što primjećuju i druge osobe);
  6. Umor ili gubitak energije;
  7. Osjećaj bezvrijednosti ili velike ili neprimjerene krivnje (ne samo osjećaj krivnje zbog bolesti);
  8. Smanjena sposobnost mišljenja ili koncentriranja, ili neodlučnost (bilo kao subjektivni osjećaj ili vidljivo od strane drugih);
  9. Opetovano razmišljanje o smrti, suicidalne ideje bez posebnog plana, pokušaj samoubojstva ili poseban plan za izvršenje samoubojstva.
Simptomi moraju uzrokovati klinički značajne smetnje ili oštećenja u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja. Poremećaj ne nastaje zbog neposrednih fizioloških učinaka psihoaktivnih tvari ili općeg zdravstvenog stanja, odnosno paralelno prisutnih bolesti.
 
Simptomi potrebni za postavljanje dijagnoze depresivne epizode trebaju trajati najmanje dva tjedna. 
 
Depresija nije osjećaj prolaznog neraspoloženja, ona je bolest koja značajno narušava svakodnevni život.

Preživi prvi razred srednje bez puno muke
Piše: školska psihologinja, Ljiljana Main, prof.
(rujan 2019.)
 
Srednja škola uzbudljiv je period tvog života, izrazito stresan, ali i nezaboravan, u kojem želiš ostaviti najbolji dojam. Najvažniji je taj prijelomni prvi razred, kad se trebaš pokazati pred profesorima, ali i novim prijateljima
 
Polaskom u srednju školu ulaziš u novo, odraslo razdoblje života. Bit će teških trenutaka jer će ti sve biti novo - novi predmeti, novi prijatelji, profesori…  Evo kako najlakše preživjeti tu prvu godinu u srednjoj školi:
 
Ostavi dobar dojam, osobito na profesore 
Dojam koji ostaviš u prvom razredu srednje škole vjerojatno će te pratiti do mature. Ako uvjeriš profesore da si bio dobar učenik, pola posla je obavljeno. U vrijeme tog prvog prosuđivanja nemoj kasniti, redovito piši domaću zadaću i aktivno sudjeluj u nastavi. Profesori vole učenike koji su uključeni u nastavu i nema boljeg načina od toga da te zapamte. 
 
Pronađi grupu ljudi koji ti odgovaraju i s kojima ćeš provoditi vrijeme velikog odmora 
Biti sam na školskom odmoru zbilja je nezgodno. Probaj se uklopiti! Ako primijetiš nekoga od svojih kolega iz osnovne škole, možeš se pridružiti i njima. 
 
Pokušaj naći nove prijatelje 
Što prije nađeš nekog za druženje bit će ti lakše. Procijeni tko bi ti mogao odgovarati i priđi toj osobi, započni razgovor npr. o nekim filmovima koje si pogledao, daj neki kompliment...  Neka se ljudi u tvom društvu osjećaju ugodno. Najbolje je da nabaciš osmijeh i izgledat ćeš pristupačno i veselo. Probaj se povezati s ljudima za koje smatraš da imaju iste ili slične interese. 
 
Sasvim je u redu osjećati strah – sve ti je novo, nova lica, novi predmeti, profesori… Pokušaj se opustiti i ako imaš priliku porazgovaraj s nekim od kolega iz starijih razreda – sigurno će ti dati kakav koristan savjet. 
 
Ako imaš loš dan, probaj ostati pozitivan 
Namrgođena faca samo može otjerati ljude od tebe ili izazvati samilost i smijeh. Bez obzira na to koliko ti teško bilo, pozdravi školske kolege dok prolaziš pored njih. Vjeruj nam, sutra će biti lakše. 
 
Razgovaraj sa svima 
Ne ustručavaj se započeti razgovor s popularnim, stidljivim, nepristupačnim ljudima. Upoznaj ih sve pa ćeš vidjeti tko ti najbolje odgovara. 
 
Ne zaboravi na stare prijatelje 
Nikako nemoj izgubiti kontakt sa starim prijateljima. Pokušaj naći balans između novih i starih te uvijek nađi vremena bar za kratko druženje s osobama na koje se možeš osloniti i koje te poznaju. 
 
Prihvati promjene
Najlakše ćeš se nositi s novonastalom situacijom ako jednostavno prihvatiš promjene. Prihvati to da su se tvoji prijatelji promijenili, da se škola promijenila. Prihvati promjene koje se događaju u tebi i nemoj pokušati zaustaviti vrijeme. Promjene su dobre, samo ih treba znati prihvatiti i prilagoditi im se. 
 
Redovito uči
Probaj ne biti kampanjac. Piši natuknice, podcrtavaj. Važne stvari zapisuj u odvojene bilježnice, skripte. Bojama označavaj ono što je bitno. Nemoj zanemarivati dnevne obaveze jer će se samo nagomilati. 
 
Uključi se u neku izvanškolsku aktivnost
Baviti se nekim sportom u slobodno vrijeme uvijek je plus - i za zdravlje i za stjecanje novih prijatelja. Srednja škola je, osim toga, odlično vrijeme da shvatiš što te zanima. 
 
Redovito doručkuj i ručaj
Svejedno nosiš li ručak ili jedeš nešto iz školskog restorana, moraš imati na umu da je hrana energija za tijelo i mozak. 
 
Budi prijateljski nastrojen/a i komunikativan/a
 
Probaj nešto novo čime ćeš proslaviti polazak u srednju školu 
To može biti novi parfem, nova frizura koja ti dobro stoji ili nova knjiga. Obilježi početak škole na način na koji želiš i razveseli se nekom sitnicom. 
 
Napravi listu zadataka 
Svakodnevno zapisuj sve što moraš obaviti - olakšat ćeš si život i skratiti vrijeme. 
 
Budi svoj 
Ako te ljudi ne vole, ništa zato. Oni propuštaju upoznati jednu posebnu osobu. Ako budeš svoj, naći ćeš prave, istinske prijatelje. 
 
Ne popuštaj pritisku i drži se svojih principa
Ako te netko ponudi cigaretom, odbij ga i ignoriraj. Ovo vrijedi za sve poroke! Zapitaj se bi li prijatelj kojeg cijeniš napravio to. Ne popuštaj porocima i imaj svoj stav.
 

Budi sretan i osjećaj se dobro :)

Piše školska pedagoginja Ivana Bezak, prof.


Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Izdvojeno



ESI

Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu Gimnazije Petra Preradovića Virovitica

Energetska obnova zgrade Gimnazije Petra Preradovića na adresi Trg bana Josipa Jelačića 16, Virovitica

Zajedno kroz prirodoslovlje

Kurikulumi i priručnici

Kurikulumi i priručnici fakultativnih nastava projekta Zajedno kroz prirodoslovlje

Stem za svakog

 

 

GMP

Lektira

Riječ mladih

Riječ mladih 2.0

GPPV BAZA

Statistika

Statistika posjeta mrežnoj stranici škole

e-Škole

PASCH

Ekoškola

Kumovi projekta

Instagram
Twitter
Pinterest
CMS za škole logo
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica / Trg bana Josipa Jelačića 16, HR-33000 Virovitica / gimnazija-ppreradovica-vt.skole.hr / ured@gimnazija-ppreradovica-vt.skole.hr
preskoči na navigaciju