Kao prvi dio nastave, profesorica Kegalj i profesor Begović su na Židovskom groblju u Vinkovcima upoznali učenike sa spomeničkom baštinom te bogatom, ali  tragičnom povijesti Židova našega kraja, na poseban način Vinkovaca i Županje. Time smo se pridružili Danu sjećanja na žrtve holokausta - Jom Hašoa. Doprinos židovskih zajednica kulturi, umjetnosti i gospodarstvu većine naših slavonskih gradova, baština je vidljiva na svakom koraku pa i u spomenicima koji su ostali, ali i u onima koji su srušeni, poput židovske sinagoge u središtu Vinkovaca.
Na vinkovačkom groblju učenici su posjetili grob bana Josipa Šokčevića.

Učenici su zatim prošetali antičkim krugom Cibala, rimskoga grada na području današnjih Vinkovaca. Josip Paulić, profesor povijesti i filozofije u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Vinkovcima, bio je izniman vodič povijesnim razdobljima od samih početaka naseljenosti naših krajeva pa sve do sjaja i raskoši grada Colonia Aurelia Cibalae u vrijeme starih Rimljana. Učenici su imali priliku čuti i vidjeti kako smo baštinici bogate i moćne civilizacije koja je na ovim prostorima ostavila svoje duboke tragove.

Nastava je dovršena razgledavanjem antičkog odjela i lapidarija Gradskog muzeja Vinkovci, uz stručno vodstvo djelatnika i članova pedagoško-edukativne službe muzeja. Učenici su imali priliku vidjeti ostatke rimske civilizacije koji svjedoče o stanovnicima Cibala koji su bili nadahnuti umjetnici, vrlo vješti obrtnici, hrabri vojnici, ali i skloni korupciji, ljubitelji kiča te u isto vrijeme vrlo religiozni i jako praznovjerni. Lupus pilum mutat, non mentem - vuk (čovjek) dlaku mijenja, ali ne i ćud.

U muzeju su učenici bili impresionirani uživo ugledavši posudu  Vučedolski Orion, najstariji kalendar u Europi, o kojemu su učili u okviru tema iz prapovijesti.

Stari su Rimljani, poput rimskog cara Valensa koji je rođen u Cibalama, bili ljubitelji vina i piva. Mi smo ipak na kraju svoga putovanja dojmove razmjenjivali na kavi, na središnjoj vinkovačkoj šetnici, prostoru na kojem je nekada u rimsko vrijeme odzvanjao latinski jezik, stvarajući i našu povijest.

Na povratku smo iz vlaka vidjeli Rokovačke zidine, srednjovjekovne ostatke o kojima smo učili obrađujući temu legende iz zavičajne povijesti te se rodila ideja o novim izletima u našu poviješću bogatu okolicu, o kojoj znamo puno manje nego naši preci to zaslužuju.

Tijekom izvanučioničke nastave učenici su marljivo ispunjavali svoje radne listiće i tako ostvarili ishode teme nastave povijesti Antička svakodnevica.

U galeriji možete vidjeti fotografije s izleta.