Osnovna škola Antuna Gustava Matoša Čačinci

Projekt se provodio od rujna 2018. do lipnja 2019. godine. Svaki smo mjesec imali razrađene aktivnosti. Najviše je vremena posvećeno upravo čitanju naglas.

Imali smo zacrtane ciljeve aktivnosti:

- cilj je bio čitati zajedno, čitati naglas i čitati zaboravljenu knjigu – onu knjigu koja se nalazi na polici u školskoj knjižnici, a nije dio obavezne lektire.
- cilj je bio doživjeti školsku knjižnicu kao multimedijalni centar
- cilj je bio razvijanje vještina čitanja s razumijevanjem i povezivanje usvojenih pojmova iz pročitanih naslova
- ukazati javnosti na važnost čuvanja kulturnog blaga i važnost školske knjižnice u tom pogledu

Važno je spomenuti namjenu aktivnosti:

Kroz čitanje starih i zaboravljenih naslova knjiga iz knjižničnog fonda školske knjižnice, a potom kroz kreativne radionice, učenike se poticalo na korištenje web 2.0 alata; učenici su razvijali razne kompetencije dok su provodili projekt.

U nastavku slijedi prikaz svih aktivnosti.

Rujan

Istraživali smo stare naslove u školskoj knjižnici, naslove koji su nekada davno bili među lektirama koje su čitali naši roditelji pa čak naše bake i djedovi.
Između nekoliko zaboravljenih naslova koje školska knjižnica vjerno čuva, učenici su izabrali vrlo zanimljivu knjigu Dođi da ti pričam hrvatske autorice Nade Iveljić. Knjiga je sadržajno puna raznolikihpriča, a svaka je priča poučna, zanimljiva, primjerena djeci trećega razreda. Tematski gledano, priče su se prilagodile nastavnom satu i sadržaju sata određenoga dana u kojemu smo provodili projekt. Radili smo korelaciju s gotovo svim nastavnim predmetima. Koristili smo priče za uvodni dio sata, kao motivaciju, kao detaljno obrađivanje na satu hrvatskog jezika i sl.

Tako smo,prije svega, obilježili Hrvatski olimpijski dan, povezujući dvije priče naslova Dođi da ti pričam Eci, peci, pec i Krede i djeca, igrajućise u školskom dvorištu te istodobno čitajući ove dvije priče koje su se izvrsno povezale s današnjim danom i Tjelesnom i zdravstvenom kulturom.

Zatim smo 27. rujna, uz korelaciju više predmeta, obilježili Svjetski dan zaštite životinja. Čitali smo priču Može li sova u školu? i Tri puta prodano štene.

Listopad

Kroz obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige, 18. listopada učenici su korelacijom više predmeta (Hrvatski jezik, Likovna kultura, Priroda i Društvo) imali radionicu izrade predmeta s licitarskim motivima. Tijekom radionice, određeni učenici čitali su priče Nade Iveljić Priča o malom licitarskom srcu i Košuljica s narodnim vezom.

Zatim smo 25. listopada organizirali integriran dan povodom Svjetskog dana jabuka. Imali smo korelaciju nekoliko nastavnih predmeta (Likovna kultura, Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i Društvo). Čitali smo pričuZavežljajčić. Cijeli je dan proveden u veselom tonu. Jedan dio učenika radio je u priručnoj kuhinji, od jabuka su radili razne slastice, uz vodstvo učiteljice te dvije mame učenika 3.r.,  a drugi dio učenika slušao je priču dok je jedan učenik čitao te su ju potom analizirali zajedno. Na kraju su se svi zajedno počastili napravljenim slasticama.

Studeni

13. studenog obilježili smo Svjetski dan ljubaznosti čitajući nekoliko priča Nade Iveljić: Oblak i Fićo, Vilim Nježni.

Prosinac

6. prosinca nekoliko je učenika sudjelovalo u javnoj školskoj priredbi povodom Svetog Nikole. Jedna je učenica čitala na glas priču Čizmice od sedam milja.

11. prosinca obilježili smo Međunarodni dan planina. Učenici su čitali priče Brod nasukan na planini, Od stabla šuma te Središte svijeta.

Redovito okupljanje i čitanje u školskoj knjižnici

Siječanj

22. siječnja obilježili smo Međunarodni dan zagrljaja čitajući priču Posvađane vrbe.

Veljača

11. veljače imali smo korelaciju nastavnih predmeta kroz radionicu, osim što smo čitali prikladne priče, izrađivali smo i kućice za ptice kroz interpretaciju priče Kućica za ptice.

14. veljače obilježili smo Valentinovo, čitanjem dvije priče.

19. veljače obilježili smo Svjetski dan čitanja na glas, čitanjem dvije priče.

Ožujak

14. ožujka čitali smo priče Oblačić i Sunce povodom Dana hrvatskog jezika.

21. ožujka čitali smo priče Mamin dar, Najnestrpljiviji na svijetu i Što ujutro radi cvijet povodom Međunarodnog dana sreće i Svjetskog dana pripovijedanja.

Kroz ožujak smo, također, uredili kutak za čitanje uz pomoć donacije i potporu ravnateljice škole.

        
Uređen kutak za čitanje

Knjižničarka je pozorno i pažljivo koordinirala sve provedene aktivnosti, zajedno s razrednom učiteljicom, nastojeći pružiti učenicima pravi osjećaj zadovoljstva nakon svake pročitane pjesme. Knjižničarka je sve aktivnosti popratila fotoaparatom, snimajući i fotografirajući. Učenici su manjim dijelom čitali u svome razredu, ali većinom u školskoj knjižnici te pred kraj projekta u kutku za čitanje.

U travnju smo radili na našem videouratku s kojim smo se predstavili na završnici projekta u Zagrebu. Zbog obaveza učenika u drugom projektu, knjižničarka je većinom samostalno izradila videouradak. Učenicima je prikazan prije završetka, dali su svoje mišljenje o njemu te izabirali fotografije koje smo prikazali u uratku.Imali smo ograničeno vrijeme za izradu videouratka na ukupno tri minute, stoga smo unutar uratka stavili najvažnije detalje našeg rada.

Konačno, 29. svibnja predstavili smo svoj videouradak učenicima i voditeljima projekta iz cijele Hrvatske u kinu Tuškanac u Zagrebu. Predstavljanju su nazočili brojni uvaženi gosti poput pomoćnice ministrice MZO Lidija Kralj, viši savjetnik Miroslav Mićanović u ime AZOO, ravnatelj škole domaćina Marijan Pasarić. Predstavnice naše škole bile su učenica 3.r. Mila Lukić, učiteljica Danijela Lokner,knjižničarka Marija Blažević te ravnateljica škole Kristina Krmpotić.

Učenica Mila predstavlja naš projekt, Zagreb

Na svečanoj završnici u bogatom trosatnom programu učenici su predstavili svoj cjelogodišnji rad, a pozornica kina Tuškanca postala je mjesto na kojemu su se očitovale njihova kreativnost i radost koje su prenosili na sudionike svečanosti. Umijeće interpretacije koje su izvježbali pod vodstvom svojih mentora, stručnih suradnika knjižničara i razrednih učitelja, učenici su pokazali plesom, pjesmom, igrokazom, recitiranjem, glumom, plakatima, PowerPoint-prezentacijama, a naglasak je bio na  kratkim filmovima.

Naša se škola predstavila videouratkom u kojem su ukratko prikazane sve aktivnosti provedene kroz ovaj projekt. Svaka se aktivnost fotografirala i po potrebi snimala kako bismo ciljano imali materijale za završni rad.

U lipnju smo popratili zadovoljstvo učenika nakon provedbe projekta odnosno učenici su ispunili evaluacijske listiće. Rezultati su prikazani u posebnom izvješću.

Projekt se provodi svake školske godine od početka rujna do kraja školske godine. U 8. ciklusu projekta sudjelovalo je 1000 učenika iz 45 škola iz cijele Hrvatske. U kinu Tuškanac u Zagrebu okupilo se 300 sudionika iz 22 škole 250 učenika i 50 mentora – stručnih suradnika knjižničara i razrednih učiteljica.

Gledajući generalno, ovaj projekt potiče učenike na čitanje i njegova je osnovna namjera da razvije njihove čitateljske kompetencije, a istodobno obogaćuje im rječnik, otvara teme za razgovor, jača socijalne vještine, potiče stvaralaštvo, razmišljanje i rješavanje problema, smanjuje stres, pojačava empatiju, produbljuje emocije, otkriva nove svjetove, jača samopoštovanje i međusobno poštivanje, te ih potiče na još puno pozitivnih iskoraka. Usto, tradicionalna knjižnična građa povezala se s multimedijom pa je ovaj nacionalni projekt za poticanje čitanja dobio dodatnu vrijednost: očekivani multimedijski ostvaraj je emocionalna i intelektualna motivacija za čitanje, a kroz proces njegova stvaranja učenici jačaju svoje digitalne kompetencije te, naposljetku, raste njihova medijska pismenost.

Jedna je od posebnosti projekta i ta što on nije natjecateljskoga karaktera, a jedan od njegovih ciljeva je da kod učenika razvije vještine čitanja s razumijevanjem. Jednako tako žele se promovirati i školske knjižnice, hrvatska dječja književnosti, jezik, povijest i kultura, ali učenike upoznati i s djelima iz dječje književnosti stranih autora kako bi upoznali kulturu i književnosti drugih naroda. Učenike se želi potaknuti i na uporabu novih medija u interpretaciji književnoga djela, na kreativno i suradničko korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije te promovirati europski identitet.

Učitelji i stručni suradnici radeći na ovaj način pretvaraju svoje knjižnice u dijelove škole za život jer, uz opisano, tijekom čitanja knjiga naglas svladavaju i predmetne i međupredmetne sadržaje koje nam donosi nova kurikularna reforma.

Svrha je projekta i ta da se istakne uloga stručnih suradnika knjižničara u odgojno-obrazovnom procesu, a projekt se provodi i kako bi se učvrstila i osnažila suradnja stručnih suradnika knjižničara s učiteljima, ostalim stručnim suradnicima i ravnateljima, da se roditelji upoznaju s djelatnošću stručnoga suradnika knjižničara, da podsjećaju svoju djecu na to da budu aktivni korisnici školske knjižnice, ali i da budu gosti čitači naglas.

Marija Blažević