Osnovna škola Antuna Gustava Matoša Čačinci

Projekt se provodio od rujna 2019. do lipnja 2020. godine. Prema osmišljenom Planu rada, svaki smo mjesec imali predviđene aktivnosti. Zbog štrajka odgojno-obrazovnih djelatnika, a potom zbog pandemije COVID-a 19, nismo bili u mogućnosti realizirati sve predviđene aktivnosti. No, najvažnije je da smo uspješno pročitali odabranu „zaboravljenu“ knjigu Stjepana Tomaša Pas koji je čitao s usana.

Imali smo zacrtane ciljeve aktivnosti:

- cilj je bio čitati zajedno, čitati naglas i čitati zaboravljenu knjigu – onu knjigu koja se nalazi na polici u školskoj knjižnici, a nije dio obavezne lektire.
- cilj je bio doživjeti školsku knjižnicu kao multimedijalni centar
- cilj je bio razvijanje vještina čitanja s razumijevanjem i povezivanje usvojenih pojmova iz pročitanih naslova
- ukazati javnosti na važnost čuvanja kulturnog blaga i važnost školske knjižnice u tom pogledu

Važno je spomenuti namjenu aktivnosti:

Kroz čitanje starih i zaboravljenih naslova knjiga iz knjižničnog fonda školske knjižnice, a potom kroz kreativne radionice, učenike se trebalo poticati na korištenje web 2.0 alata;

U nastavku slijedi prikaz svih aktivnosti.

Rujan

Istraživali smo stare naslove u školskoj knjižnici, naslove koji su nekada davno bili među lektirama koje su čitali naši roditelji pa čak naše bake i djedovi.
Između nekoliko zaboravljenih naslova koje školska knjižnica vjerno čuva, učenici su izabrali vrlo zanimljivu knjigu Pas koji je čitao s usana Stjepana Tomaša. Knjiga je cjelovita s dosta poglavlja te ima 100-ak stranica. Učenici su bili vrlo zainteresirani za upravo ovaj naslov, zanimalo ih je kako pas može čitati s usana.

Listopad

Tijekom ovoga mjeseca, voditeljice projekta knjižnhičarka i učiteljica Tatjana, prve su pročitale knjigu, a potom pripremile Plan rada aktivnosti za učenike.
Učenici su tijekom listopada imali i istraživački rad – istraživali su o piscu odabranog naslova te zanimljivosti o odabranom naslovu, koristeći računalo i internet te referentnu zbirku u školskoj knjižnici. Na kraju su napravili zajednički plakat.

Listopad-svibanj

Od listopada 2019. do svibnja 2020. godine, učenici su na satu Dodatne nastave iz Hrvatskog jezika redovito čitali naglas odabranu knjigu.
Svaki školski sat čitalo se jedno do dva poglavlja knjige, zatim se uradila analiza, a potom se slikao rad na temu poglavlja, kako bismo na kraju od svih crteža, koji predstavljaju sva poglavlja napravili e-knjigu.
Razgovaralo se i o detaljima, događajima u knjizi, nepoznatim riječima.

Učenici su čitali u šk.knjižnici, kutku za čitanje ili svojoj učionici. A pridružilo im se i dvoje pripravnika na praksi, budućih učitelja, tijekom veljače.

Od ožujka do svibnja učenici su čitali i crtali u svojim domovima, a tijekom nastave na daljinu.

Svibanj

Učiteljica Tatjana i knjižničarka Marija prikupljale su završene dječje likovne radove. Knjižničarka je potom digitalizirala svaki likovni rad, računalno obradila, a potom u računalnom programu „Storyjumper“ izradila e-knjigu s naslovom Pas koji je čitao s usana, a uz sugestije učiteljice Tatjane. E-knjiga je najvažniji rezultat projekta, odraz učeničke želje za pisanom riječju te kreativnim izražavanjem. Nastali su prekrasni radovi, a knjiga je dostupna na poveznici: https://www.storyjumper.com/book/read/84164245

Također, izvješće i poveznicu završene e-knjige poslali smo i voditelju projekta na nacionalnoj razini Denisu Vinceku, koji nam je na temelju toga poslao potvrdu o sudjelovanju u projektu. Ove godine, nažalost, nije bilo završnice projekta, kao do sada u Zagrebu, kada su se sve škole sudionice predstavile sa svojim projektom.

Lipanj

U lipnju smo zaključili projekt, popratili zadovoljstvo učenika evaluacijskim upitnikom. Rezultati su prikazani u posebnom izvješću, no važno je spomenuti da su svi učenici zadovoljni svojim angažmanom i sudjelovanjem u projektu.

Gledajući generalno, ovaj projekt potiče učenike na čitanje i njegova je osnovna namjera da razvije njihove čitateljske kompetencije, a istodobno obogaćuje im rječnik, otvara teme za razgovor, jača socijalne vještine, potiče stvaralaštvo, razmišljanje i rješavanje problema, smanjuje stres, pojačava empatiju, produbljuje emocije, otkriva nove svjetove, jača samopoštovanje i međusobno poštivanje, te ih potiče na još puno pozitivnih iskoraka. Usto, tradicionalna knjižnična građa povezala se s multimedijom pa je ovaj nacionalni projekt za poticanje čitanja dobio dodatnu vrijednost: očekivani multimedijski ostvaraj je emocionalna i intelektualna motivacija za čitanje, a kroz proces njegova stvaranja učenici jačaju svoje digitalne kompetencije te, naposljetku, raste njihova medijska pismenost.

Jedna je od posebnosti projekta i ta što on nije natjecateljskoga karaktera, a jedan od njegovih ciljeva je da kod učenika razvije vještine čitanja s razumijevanjem. Jednako tako žele se promovirati i školske knjižnice, hrvatska dječja književnosti, jezik, povijest i kultura, ali učenike upoznati i s djelima iz dječje književnosti stranih autora kako bi upoznali kulturu i književnosti drugih naroda. Učenike se želi potaknuti i na uporabu novih medija u interpretaciji književnoga djela, na kreativno i suradničko korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije te promovirati europski identitet.

Učitelji i stručni suradnici radeći na ovaj način pretvaraju svoje knjižnice u dijelove škole za život jer, uz opisano, tijekom čitanja knjiga naglas svladavaju i predmetne i međupredmetne sadržaje koje nam donosi nova kurikularna reforma.

Svrha je projekta i ta da se istakne uloga stručnih suradnika knjižničara u odgojno-obrazovnom procesu, a projekt se provodi i kako bi se učvrstila i osnažila suradnja stručnih suradnika knjižničara s učiteljima, ostalim stručnim suradnicima i ravnateljima, da se roditelji upoznaju s djelatnošću stručnoga suradnika knjižničara, da podsjećaju svoju djecu na to da budu aktivni korisnici školske knjižnice, ali i da budu gosti čitači naglas.

Marija Blažević