Vijesti
SVJETSKI DAN PIZZE
Autor: Maja Poslon Živković, 9. 2. 2015.
Niste znali da se obilježava i takav dan? :-) Danas odajemo počast svima dragoj pizzi!
Mala, velika, debela, tanka, s puno ili s malo sadržaja… Govorimo o pizzi, jer bilo bi krajnje neodgovorno ne obilježiti Svjetski dan pizze koji se prema većini izvora slavi 9. veljače.
Zašto baš taj datum, nije posve sigurno, no sigurno je da će većina kulinarskih blogova s neskrivenim veseljem obilježiti današnji dan i pripremiti barem jednu bogatu, sirom prekrivenu, slanu poslasticu.
PIZZA- vrsta jela koja potječe iz talijanske kuhinje
- sastoji se od tankog, najčešće okruglog tijesta premazanog umakom od rajčice
- peče se u krušnoj peći.
Pizza je u početku bila jelo za siromašne zbog vrlo niske cijene, a kasnije se počela prodavati na uličnim štandovima i pekarnicama te postala omiljeno jelo diljem svijeta.
Postoji mnogo vrsta pizza, a najčešće su:
• Capricciosa - rajčica, sir, šunka, gljive
• Margherita - rajčica i sir
• Picante - rajčica, sir, šunka, ljuti feferoni
• Calzone - rajčica, sir i šunka.
Danas postoje razni recepti za spravljanje pizze tako da svatko može izmisliti svoj recept s omiljenim sastojcima i kombinacijama .
Uobičajeno je mišljenje da pizza potječe iz Italije, no to je gotovo nemoguće utvrditi. Ipak, pizza kakvu danas poznajemo navodno je prvi put pripremljena u Napulju u 19. stoljeću kad je jedan kuhar u čast kraljice Margherite Savojske ispekao pizzu Margheritu s rajčicama, sirom i bosiljkom, što je ujedno predstavljalo boje talijanske zastave.
Odonda je pizza doživjela razne transformacije, a danas se može upotpuniti s gotovo bilo čime. Najkreativniji su, čini se, Brazilci. Oni na pizzu natrpaju palmino srce, kremasti sir nalik mascarponeu, svježi kukuruz, svježe začine, pire krumpir, pečene kobasice, pommes frites, a uz piletinu mariniranu u kariju i kokosovom mlijeku kombiniraju tradicionalnije sastojke poput maslina, origana, šunke, slanine i rajčica.
U Rusiji pak vole začiniti pizzu kombinacijom sardina, tune, skuše, lososa i luka, dok su Indiji puno popularniji ukiseljeni đumbir, mljevena ovčetina i svježi sir, kao i piletina pripremljena na razne načine.
Industrija pizze u SAD-u godišnje zarađuje tridesetak milijardi dolara. Istraživanja su pokazala da svaki Amerikanac godišnje pojede oko 10 kilograma pizze, da 93 posto stanovništva barem jednom mjesečno na meniju ima pizzu te da se godišnje u SAD-u proda tri milijarde pizza.
Ako govorimo o rekordima, dakako Talijani su zaslužni za najdužu pizzu na svijetu. Nevjerojatnih 433 metra i 20 centimetra razvučeno je u srpnju 2012. u talijanskom gradu Castiglione Olona, a na dugačku je ljepoticu utrošeno više od 250 kilograma brašna, 190 rajčica i 110 komada mozzarelle. Gigantska poslastica planula je nakon slikanja u roku od sat vremena.
No vjerojatno najodlučniji u tome da će pojesti pizzu bio je Amerikanac David Schuler koji je u kolovozu prošle godine vozio 2.400 kilometara od Jacksona u Mississippiju, gdje živi, do rodnog Stoughtona u Massachusettsu, da bi kupio omiljenu pizzu. Naime, Schuler je odrastao u Stoughtonu jedući pizzu Town Spa, ali otkako se njegova obitelj 1973. godine preselila u Jackson, nije uspio pronaći onu koja bi zadovoljila okus iz njegove mladosti. Zato mu nije bilo teško voziti 24 sata kroz 16 saveznih država u jednom smjeru da bi kući ponio 150 smrznutih pizza.
Bez obzira na sve to, sa sigurnošću se može tvrditi da je bilo koji oblik ukusan i unikatan na sebi svojstven način i da rado pronalazi put do stola svakog domaćinstva.
Pripremile: Elena Rihtarić i Lucija Šutalo, 6.b
