SVJETSKI DAN HRANE
Autor: Maja Poslon Živković, 16. 10. 2015.
Svjetska zdravstvena organizacija, zabrinuta zbog velikog broja gladnih u svijetu, odlučila je da će se 16. listopada obilježavati kao Svjetski dan hrane.
Na taj dan slavimo hranu, ali i razmjenu, napredak i raznolikost poljoprivrede.
Cilj obilježavanja ovog dana je i pojačati svijest javnosti o problemu nedostatka hrane u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva.
https://www.youtube.com/watch?v=Lys7vMO5S38
Iako u našim razvijenim zemljama obilujemo hranom, a trošimo je i previše, u siromašnim zemljama vlada glad. U svijetu oko 870 milijuna ljudi gladuje! Ovaj se dan obilježava različitim akcijama u kojima se daje hrana onima koji su najugroženiji.
Problemi vezani uz hranu također se tiču i kvalitete namirnica koje su dostupne na globalnom tržištu, a one su sve lošije kvalitete. Manjim, lokalno orijentiranim poljoprivrednim gospodarstvima želi se utjecati na poboljšanje kvalitete hrane i potaknuti razvoj zajednice.
Kvaliteta hrane prilično je velik problem i u našoj zemlji. Veliki trgovački lanci potiskuju male poljoprivrednike pa tako jedemo kineski češnjak, španjolske tikvice i turske jabuke iz masovne proizvodnje, umjesto naših domaćih proizvoda.
Današnji ubrzan tempo života dodatno nam otežava situaciju, jer nam je lakše otići u obližnji supermarket i kupiti hranu na popustu, nego zaputiti se do tržnice i kupiti nešto skuplje, ali zdravije.
Ipak, postoji nekoliko korisnih savjeta koji vam mogu pomoći u snalaženju na kaotičnom tržištu hrane. Pročitajte ih i učinite nešto dobro za sebe i svoje lokalno gospodarstvo:
1. Kupujte sezonsko voće i povrće
Jeste li primijetili da ljeti čak i rajčica u trgovačkim centrima ima bolji okus dok je zimi poput nezaslađenog gumenog bombona, ne možete je ni progutati?
To je zato što je ljeti sezona rajčica i veliki trgovački centri, zbog dobre ponude i velike potražnje, nabavljaju proizvode od domaćih proizvođača. Informirajte se o tome kad je najbolje kupovati određene proizvode i čitajte iz koje zemlje potječu.
2. Čitajte što piše na deklaraciji
Mnogi kupci ne čitaju deklaracije koje, zakonski, moraju sadržavati informacije o sirovinskom sastavu i roku valjanosti. Čitanje deklaracija posebno je bitno za osobe koje imaju probleme s alergijama na hranu.
Na deklaraciji se moraju navesti svi korišteni aditivi u količinama prema redoslijedu i zastupljenosti, što vam može omogućiti izbor između zdravijih i manje zdravih namirnica.
Posebno izbjegavajte umjetne zaslađivače koji mogu biti štetni za razvoj djece, a nalaze se u slatkišima i proizvodima s natpisom "bez šećera".
3. Kupujte lokalno kad god možete
Vjerojatno niste u blizini nekog obiteljskog gospodarstva, ali to nije razlog da ne kupujete kvalitetnu hranu proizvedenu u Hrvatskoj. Brojna obiteljska gospodarstva imaju svoje internet stranice gdje možete naručiti zdrave proizvode dostavom,pogotovo ako kupujete u velikim količinama. Mnoga od njih prodaju svoje proizvode na gradskim tržnicama ili dostavljaju u veće gradove.
Na sajmovima zdrave hrane možete se raspitati kako ćete najlakše doći do njihovih proizvoda, jer im je u interesu da što lakše dođu do kupaca te će vam sigurno nekako izaći u susret, a vi i vaša obitelj ćete zdravije jesti.
4. Uzgajajte kod kuće
Možda nemate mjesta za vrt, ali ako imate balkon možete uzgojiti desetke vrsta povrća, smanjiti troškove i zdravije se hraniti.
Samo jedna tegla rajčice može vas opskrbiti dovoljnim količinama tog ploda za cijelo ljeto. Ne trebate se mnogo brinuti o njoj, a i tjerat će vam muhe s balkona.
U teglama zaista možete uzgajati svašta, od paprike, krastavaca, mrkve, celera, peršina do voća poput limuna, kupine ili ribizla. Uljepšat ćete balkon ili terasu, a pritom obogatiti svoj tanjur.
