preskoči na sadržaj

Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

 > Naslovnica
Vijesti

SVJETSKI DAN PLESA

Autor: Maja Poslon Živković, 29. 4. 2016.

Svjetski dan plesa slavi se od 1982. pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Obilježava se svake godine 29. travnja u spomen na francuskog plesača i koreografa Jeana Georgesa Noverrea (29. travnja 1727. – 19. listopada 1810). Noverre je autor Pisama o plesu i baletu, a smatra se jednim od najvećih plesnih reformatora. 

Poruke poznatih osoba iz svijeta plesa šalju se na taj dan diljem svijeta. Edina Pličanić, prvakinja baleta HNK u Zagrebu, autorica je hrvatske plesne poruke. 

Zatvorite oči, duboko udahnite, izdahnite, osjetite svoj puls, njegov ritam, osjetite živu struju svoga tijela… 
cijeli univerzum pleše u vama.
Otvorite oči, pogledajte, sve oko vas pleše, drveće na vjetru, oblaci sa suncem, zvijezde, mjesec, sva živa bića… 
cijeli univerzum pleše. Vi plešete.
Sve je u svemu, ples je u svemu.
Plešite, plešite i smiješite se.
Sretan Vam Međunarodni dan plesa!

Jean Georges Noverre - Shakespeare plesa

Bio je francuski plesač, koreograf i baletni teoretičar ((Pariz, 29. IV. 1727 – Saint Germain-en-Laye, 19. X. 1810). Stekao je baletnu naobrazbu kod Louisa Dupréa u pariškoj Operi. Započeo je karijeru u pariškom kazalištu Opera Comique, a nastavio u Berlinu, Dresdenu, Strasbourgu, Marseilleu i Lyonu. Njegova prva koreografija Les Fêtes chinoises (1749–54) privukla je pozornost D. Garricka, ravnatelja kazališta Drury Lane u Londonu, koji ga je prozvao Shakespeareom plesa. Prekinuo je plesačku karijeru zbog ozljede, no stvorio je više od 150 djela kao koreograf. U svojim Pismima o plesu i baletu odbacio je dotadašnju ulogu plesa kao zabave u operi i pisao je o baletu kao mogućoj istinskoj drami sa sadržajem i osjećajima. Smatra se najznačajnijim imenom u baletnoj povijesti. Poštujući njegove reforme, osnovana je 1958. u Stuttgartu udruga Noverre Society za promicanje i podupiranje mladih koreografa suvremenih baleta, pod pokroviteljstvom J. Kyliána, J. Neumeiera i potom Williama Forsythea.

U Hrvatskoj se plesalo prije 2000 godina kada su Iliri naseljavali prostor. Bog Silvan ih je predvodio, a za ples mu nisu bile potrebne cipele, imao je kozje noge. Kult Sunca je bio prisutan kod Ilira pa su mu plesom u kolu odavali čast. U Staroj Grčkoj plesali su bogovi, božice, muze, a Homer donosi prve zapise o grčkim plesovima. Ples je bio cijenjen i u Starom Rimu, a prvi je put jedan rimski građanin za vrijeme cara Oktavijana davao plesnu poduku i ta je disciplina postala vrlinom dobrog društva. 

Vrste plesova su standardni: engleski i bečki valcer, quickstep, tango i slowfox. U latinoameričke plesove ubrajamo sambu, rumbu, jive, cha-cha-cha i paso doble, a mambo, salsa, discofox, merengue i discofox su društveni plesovi. 

Hip-hop/rap je kulturni pokret koji se razvio među gradskim življem, Afroamerikancima, Jamajčanima i Portorikancima u Bronxu, kvartu New Yorka, tijekom ranih 1970-ih i otad se proširio po cijelom svijetu. Četiri glavna obilježja, ili "elementa", hip-hop kulture su MC-anje (repanje), DJ-anje, grafiti i breakdance. Neki smatraju beatbox petim elementom hip-hopa; neki bi dodali politički aktivizam, hip-hop modu, hip-hop žargon, double dutching (urbana forma preskakanja užeta) ili druge elemente kao važne dijelove hip-hopa. Pojam je otad postao sinonim za hip-hop glazbu (ili rap glazbu).

Tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća posebno su se razvijali pokreti na tlu (tzv. floor rock ili down rock), a novi su se pokreti dodavali i izbacivali kako se mijenjao glazbeni ukus, od funk glazbe i soula do ranog hip-hopa. No temeljni se pokreti nisu mijenjali sve dok ‘Rock Steady Crew’ i ‘Electric Boogaloo Lockers’ (kasnije ‘Electric Boogaloos’) nisu predstavili zapanjujuće pokrete koji su uključivali okretanje na leđima i na glavi, a koje danas povezujemo s breakdanceom. Ples je postao planetarno popularan tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, kad je postao dijelom brojnih filmova i mjuzikala. Europski i azijski obožavatelji ovoga plesa s vremenom su ga obogatili vlastitim maštovitim okretima.

 

Zašto je ples dobar?

Ples je jedan od načina da svi ljudi različite životne dobi ostanu u formi. Potiče fleksibilnost, zahtijeva pokrete u kojima prevladava istezanje, savijanje pa plesači postaju fleksibilniji. Mnogi stilovi plesa, uključujući jazz ples i balet, zahtijevaju skakanje visoko u zrak. To skakanje zahtijeva snagu glavnih nožnih mišića. Uz fleksibilnost i snagu, ples potiče izdržljivost kao i dobro raspoloženje. Ples donosi prilike za upoznavanje ljudi, potiče razvoj društvenih vještina, smanjuje stres te potiče pozitivno razmišljanje i dobro raspoloženje. 




Naša škola

e-Dnevnik za učenike

e-Dnevnik za nastavnike

IZDVAJAMO

Školski kurikulum

Raspored sati

Raspored informacija za roditelje

Pristup informacijama

Školski dokumenti

Ime smo dobili po...

Stručno usavršavanje
CMS za škole logo
Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac / Prilaz stadionu 1, HR-31540 Donji Miholjac / os-aharambasica-donjimiholjac.skole.hr / dmiholjac@os-aharambasica-donjimiholjac.skole.hr
preskoči na navigaciju