MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA
Autor: Maja Poslon Živković, 5. 12. 2016.
Međunarodni dan volontera obilježava se 5. prosinca kako bi se aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učinile vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Obilježavanjem Međunarodnog dana volontera podsjećamo kako svaki novi dan donosi priliku da kroz volontiranje pokrenemo promjene u zajednici u kojoj živimo. Cilj kampanje je građanima približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu.
„Nikada ne sumnjaj da mala grupa ljudi može promijeniti svijet,
uistinu to je jedino što ga je ikada i mijenjalo“,
Margaret Mead
Volontiranjem se, u smislu Zakona o volonterstvu, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom. Izmjene i dopune Zakona o volonterstvu (NN 22/13), odnose se na:
- dugotrajno i kratkotrajno volontiranje te volontiranje u kriznim situacijama;
- definiciju volontera;
- definiciju organizatora volontiranja;
- načelo inkluzivnog volontiranja;
- situacije u kojima je obvezno sklapanje Ugovora o volontiranju;
- prava i obveze volontera i organizatora volontiranja;
- kompetencije stečene volontiranjem.
Volonterstvo sadrži velike, ali za sada nedovoljno iskorištene mogućnosti za društveni i gospodarski razvoj Europe. Iako volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije uobičajena djelatnost, zadnjih desetak godina razvojem civilnog društva i volonterstvo je krenulo nabolje.
Što društvo dobiva volontiranjem mladih?
- stvaranje novih vrijednosti;
- veća građanska odgovornost i aktivizam mladih;
- razvoj društvene solidarnosti;
- bolje socijalno uključivanje mladih u društvo;
- razvijanje kreativnosti i tolerancije;
- bolju kvalitetu življenja;
- humanije društvo;
- prevenciju poremećaja u ponašanju;
- bolju konkurentnost mladih na tržištu rada;
- učinkovitije odgovaranje na potrebe u društvu;
- povećanje socijalnog kapitala i društvene kohezije.
Što mladi dobivaju volontiranjem?
- samopoštovanje;
- razvijanje razumijevanja za društvene probleme i suosjećanja s drugima;
- učenje socijalnih vještina i razvijanje moralnog i etičnog koncepta;
- mogućnost utjecanja na društvene promjene;
- nova znanja i vještine;
- nova poznanstva s različitim društvenim skupinama;
- zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja drugima;
- osjećaj korisnosti i pripadnosti;
- prva profesionalna iskustva;
- korisno provođenje slobodnog vremena.
Gdje se sve može volontirati?
Kratkoročno ili dugoročno volontirati možete u različitim udrugama i organizacijama Hrvatske i svijeta. Izbor područja unutar kojeg ćete to činiti je na vama, a birate između kulture, zdravstva, socijalne skrbi, ekologije, izgradnje mira, rada s djecom itd. Možete volontirati kako biste zadovoljili svoje potrebe za stjecanjem novih vještina i iskustava, boravkom u kreativnom i dinamičnom okruženju ili pak da pomognete drugima.
Školsko volontiranje
Škola, kao ključni nositelj odgoja i obrazovanja, treba pripremiti učenike za suživot s drugima u zajednici te razvijati i poticati kvalitetan sustav vrijednosti i odgovornosti za zajednicu. Volonterski angažman učenika može biti od neprocjenjive važnosti za njihov osobni razvoj. Volontiranje osnažuje pojedinca, uči odgovornosti, izgrađuje osjećaj solidarnosti i potiče na djelovanje u društvu. U razvijenim društvima zapadne demokracije, sustav odgoja i obrazovanja igra važnu ulogu u promoviranju vrijednosti volonterstva, a škole preuzimaju aktivnu ulogu u poticanju i razvoju školskog volontiranja. Danas u hrvatskim školama postoje brojni primjeri volontiranja učenika kao što su: vršnjačka podrška u savladavanju nastavnog gradiva, akcije zaštite okoliša i brige o životinjama, humanitarne akcije, posjeti djeci u bolnicama…primjer je projekt „Promijeni sebe, pokreni svijet“ (IPA 2010) čiji je cilj osigurati bolje prepoznavanje i korištenje potencijala kojeg volontiranje ima u prevenciji nasilja među mladima kroz njegovo potvrđivanje kao pozitivnog i privlačnog načina života mladih.
Kada bismo se u što većem broju aktivno i volonterski uključivali u društvo, tada bi se brže i kvalitetnije rješavali nagomilani problemi i neostvarene potrebe. Sve nesebične aktivnosti jačaju zajednicu i pozitivno utječu na živote svih uključenih sudionika. Globalne promjene uvijek počinju s lokalnim, a lokalne s promjenama u samim pojedincima. Sama činjenica da se volontiranje sve više širi i osvaja ljude u društvu okrenutom profitu i kapitalu govori koliko ljudi unatoč svemu ipak uspijevaju zadržati najvažnije vrijednosti koje, u ovako postavljenom sistemu, moramo stalno iznova dokazivati, graditi i potvrđivati. Onih koji to čine, iako se na prvi pogled tako ne čini, ipak ima dovoljno.
