Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

Svaki materinski jezik svome govorniku otvara vrata u svijet i omogućuje uključivanje u život od najranijih dana u krugu obitelji do ulaska u svijet učenja, znanja i oblikovanja pojedinca kao osobe sa svim svojim egzistencijalnim posebnostima i kao takvome valja mu posvetiti posebnu pozornost.

Na hrvatskome jeziku napisana je, između ostalog, hrvatska književnost, jezik je to cjelokupne kulture i bitno je obilježje hrvatskoga naroda. Hrvatski jezik, kao i ostali živi jezici, mijenja se i razvija, a njegova standardizacija provedena je u 19. st. kao rezultat potrebe za zajedničkim jezikom kojim će se moći sporazumijevati pripadnici iste nacije bez obzira na dijalekte. 

Primarna zadaća škole jest učenike osposobiti za izražavanje na hrvatskome standardnome jeziku i razvijati kod učenika ljubav prema materinskome jeziku u svim njegovim oblicima, no i osvijestiti njihovu ulogu u razvijanju i prenošenju te njegovanju vlastitoga jezika.

Jeste li se ikada zapitali koliko riječi svakodnevno koristimo, a u naš jezik su stigle iz drugih jezika? Ukazat ćemo vam na neke od njih.

Duga je povijest povezanosti hrvatskog i turskog življa. Premda su odnosi uglavnom bili neprijateljskog karaktera, kulturna razmjena bila je neizbježna. Turci su pokorili Bosnu i Hercegovinu sredinom 15. stoljeća te su vladali njome sve do 1878. kada BiH potpada pod Austro – Ugarsku.
U toj gotovo petostoljetnoj vladavini osmanlijske pretenzije su dakako bile osvojiti i hrvatske zemlje te prokrčiti put prema Beču. Neke su dijelove na kraju i zaposjeli, a sama prisutnost blizu granica, uvjetovala je i jezične kontakte.

Turcizmi su u hrvatskom jeziku zastupljeni kao standardne riječi, dijalektizmi te kao izrazi vezani za islam, istok i turski način života. Važno je naglasiti da u opus turcizama ubrajamo i riječi arapskog i perzijskog podrijetla (orijentalizme), koje su velikom većinom u hrvatski stigle posredstvom turskog.

Iako su Hrvati i Mađari u nekoj vrsti suodnosa i suživota od 1102. pa sve do 1918.  i unatoč činjenici da su glavninu tog perioda Mađari bili nadređeni narod, njihov jezik nije ostavio dublji trag u hrvatskome, no dio mađarskog vokabulara se ipak udomaćio i kod nas.

Kada je riječ o njemačkome, tek manji broj riječi dospio je je u standardni jezik. Kuhinja i kulinarstvo su područja u kojima obiluje broj germanskih posuđenica.

Puno je sličnih primjera koje svakodnevno koristimo i ne misleći da su posuđeni iz nekoga drugoga jezika jer su se toliko udomaćili u našemu jeziku da su postali njegov sastavni dio. Upravo ti jezični utjecaji čine jezik bogatim pa se trebamo svakim danom truditi njegovati svoju baštinu, svoj jezik i kulturu jer to je ono što ostaje i za buduće naraštaje.

U holu škole je postavljen prigodni pano na kojemu možete proučiti sve ove utjecaje stranih jezika na materinski te se upoznati s bitnim činjenicama o bogatsvu hrvatskoga jazika.

Materijale su pripremile knjižničarka Anamarija Hat i učiteljica Maja Poslon Živković.