MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOG JEZIKA
Autor: Maja Poslon Živković, 21. 2. 2021.
Materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli i najnježnije nijanse svojih osjećaja. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka.
Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika, već i s učenjem uopće.
UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika.
UNESCO je na taj način podsjetio da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog nasljeđa, već i nezamjenjiv izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovoga dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja.
Također, istraživanja pokazuju kako otprilike polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Otprilike jedan jezik nestane svaka dva tjedna.
Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja. Svakog trenutka čak 13 europskih jezika može izumrijeti, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestajanja nalaze se čak 33 jezika Europe.
Zbog svega navedenog Međunarodni dan materinskog jezika mora stalno podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.
Pripremili: učitelji Ana Mateja Kurtagić i Dinko Petriševac
