Osnovna škola Ante Starčevića Rešetari

1. DAN (17. rujna 2015.)

U kasnim poslijepodnevnim satima dugo iščekivanoga 17. rujna 2015. projektni tim naše škole, ravnatelj i koordinator ovog projekta Tihomir Batalo te djelatnici OŠ Ante Starčevića dočekali su učenike i njihove pratitelje - učitelje iz Rumunjske. Roditelji naših učenika, obitelji Kolaković, Petrović, Turkalj, Kvaić, Jurišić i Gregurić, ugostili su osmero učenika iz Rumunjske te im osigurali siguran smještaj tijekom njihova boravka u Rešetarima, na čemu im se srdačno zahvaljujemo. Kuharica naše škole Marijana Dautović marljivo je pripremala slasne obroke za učenike iz Rumunjske kako bi se, iako daleko od svoga doma, osjećali dobrodošli i u domaćem okruženju.

2. DAN (18. rujna 2015.)

Dana 18. rujna 2015. u našoj smo školi započeli s projektnim danom s temom „Naš zavičajni govor“. Učenici su kroz različite projektne aktivnosti u deset radionica mogli razvijati svoje literarne, likovne, pjevačke i plesne sposobnosti, ali i doznati više o svome zavičaju.

Zašto se projektni tim naše škole odlučio upravo za ovu temu projektnoga dana? Zato što smo odrastajući u svojim obiteljima usvojili svoj zavičajni govor koji je svojstven kraju ili mjestu u kojemu živimo i razlikuje se od standardnog hrvatskog jezika. Zavičajnoga se govora ne treba sramiti, nego upravo suprotno, treba ga njegovati jer stvaralaštvo na zavičajnim govorima odražava tradiciju hrvatskoga naroda i raznolikost njegova jezičnog bogatstva. Upravo iz tih razloga 18. rujna 2015. stvarali smo na zavičajnom govoru. Upoznali smo i koristili riječi naših djedova i baka koje u današnje moderno doba nisu tako česte u govoru, kao i običaje od kojih su neki možda i zaboravljeni. Putem deset radionica, koje su učenici i djelatnici škole nakon marljivoga rada predstavili u dvorani škole, još jače smo osvijetlili ljepotu i čar našeg zvonkog jezika. 

Prije početka rada u radionicima prisutnima se obratio ravnatelj škole, a radi lakšeg snalaženja u radu pedagoginja Marija Dautović dala je detaljne upute. Nakon hrvatske i rumunjske himne uslijedilo je ono što smo svi nestrpljivo iščekivali. Pojedinačno su nam se predstavili učenici iz Rumunjske: Gheorghe ~Şera (VII. razred), Zorica Duma (VII. razred), Denisa Hauptmann (VIII. razred), Vesna Maria Boşca (VII. razred), Mihaela Martina Banac (VII. razred), Natalia Ermina Padineant (VI. razred), Martina Ana-Maria Bunea (V. razred), Nicoleta Miliţa Banac (V. razred), kao i njihovi voditelji prof. Petar Haţegan, prof. Maria Draghia, prof. Maria Vlasici te suradnik Marian Padineant. Zahvalni smo našim dragim gostima iz mjesta Lupac u Rumunjskoj koji su prešli dalek put kako bi pridonijeli ostvarivanju projektnog dana „Naš zavičajni govor“.

Svaki je učenik od ponuđenih deset radionica odabrao dvije prema vlastitom interesu, a sve ostvareno i naučeno predstavljeno je u dvorani škole. Učenici iz Rumunjske rado su prihvatili poziv voditelja radionica i pridružili se u radu.

Zahvaljujući predanom radu i trudu naših učitelja i vanjskih suradnika, tog su dana svi ponešto saznali o zavičaju iz kojega potječu, njegovim osobitostima i govoru kojim se koriste u svakodnevnom sporazumijevanju.

Mali istraživači Općine Rešetari upoznali su nas s nekoliko zanimljivih podataka koje su usvojili na istoimenoj radionici pod vodstvom nastavnice Dragane Gorički, nastavnice Anice Marković i našega sumještanina, kipara i povjesničara Ivana Jelančića.

Nakon njih uslijedila je prezentacija radionice „Upoznajmo slavonsko selo“ na kojoj su učenici, pod vodstvom vjeroučiteljice Marine Dedoević i vjeroučitelja Zvonimira Zelenike, naučili nešto više o izgledu, stanovništvu, svakodnevnom životu i običajima slavonskog sela.

Što su to saznali o raznovrsnim predmetima koji čine našu posebno uređenu Slavonsku sobu, rekli su nam učenici koji su je imali priliku razgledati pod vodstvom učiteljice Marije Mlađen i članice KUD-a Mirele Jakić.

Nakon napornoga dana slavonski je seljak često posezao za plesnom terapijom. Pod vodstvom učiteljice Blaženke Logožar i članice KUD-a Irene Cindrić učenici koji su pohađali radionicu „Tradicijski plesovi našega kraja“ pokazali su kako ih je ponio ritam raznovrsnih pučkih pjesama.

O važnosti šokačke kape čuli smo od polaznika likovne radionice „Šokački šeširić“ koji su od novinskog papira marljivo izrađivali  šokačke šešire pod budnim okom učiteljice Slađane Ninković i nastavnika Miše Gusića.

Zavičajni govor bogat je dijalektizmima, riječima koje ne ulaze u standardni jezik, i to je njegova posebnost. Kako bi učenici iz nepreglednih dubina našeg lijepog jezika na površinu izronili takve „posebne“, ponekad i zaboravljene ili nerazumljive riječi, pobrinule su se knjižničarka Daniela Gubić i pedagoginja Marija Dautović koje su s učenicima na radionici izradile rječnik dijalektizama.

Zavičajna se riječ najbolje prenosi pjesmom, a to su znali i polaznici radionice „Govorimo i pjevamo na hrvatskom“ čije su nositeljice nastavnice Danijela Šmuljić Matošević i Irena Ruškan. Koristeći riječi zavičajnog govora, mali su pjesnici iznjedrili nekoliko pisanih bećaraca, uvježbali ih i premijerno izveli.

Na radionici „Pišemo glagoljicom“ nastavnik Darko Horvat i učiteljica Mateja Horvat upoznali su učenike s prvim hrvatskim pismom. Učenici su se okušali u oblikovanju glagoljičkih slova od glinamola te su izradili prikladne bedževe.

Nastavnica Željka Gospočić i nastavnik Igor Tomek pokretači su korisne radionice „Učimo rumunjski“  koja je ostvarena u suradnji s našim gostima. Od njih su učenici iz prve ruke imali priliku čuti izgovor rumunjskih riječi, naučiti kako se predstaviti te tako ostvariti što lakšu komunikaciju s onima koji su boravili u njihovim domovima.

Posljednja, ali ne manje važna, bila je radionica u kojoj su učenici, pod vodstvom učiteljice Dijane Betlach Sokić i nastavnika Branka Horvata, izrađivali rumunjsku i hrvatsku zastavu kao znak prijateljstva ovih dviju zemalja.

Na kraju predstavljanja svi su prisutni pozvani na zajedničko fotografiranje kako bismo imali trajnu uspomenu na ove povijesne trenutke naše škole. Tijekom projektnog dana sve aktivnosti fotoaparatom je marljivo bilježio naš učitelj Goran Marković.

U poslijepodnevnim satima naši gosti iz Rumunjske pozvani su da u pratnji ravnatelja škole i učiteljice Slađane Ninković prisustvuju prijemu kod načelnika Općine Rešetari Zlatka Age.

Potom je uslijedilo upoznavanje gostiju s čarima užeg zavičaja. Organiziran je izlet za učitelje i učenike goste te njihove domaćine u Eko-etno selo Staru Kapelu, mjesto Cernik te u Grad prijatelj djece – Novu Gradišku.

U Turističkoj zajednici grada Nove Gradiške domaćini su im bili direktorica Dinka Matijević i magistra Ljiljana Lukačević, zamjenica gradonačelnika. Upoznale su ih ukratko s poviješću grada, institucijama, udrugama od kojih njih 39 radi s djecom i za djecu. Također su upoznale goste i sa statusom grada - prijatelja djece. Učenici iz OŠ Lupac dobili su i poklone Turističke zajednice i Grada Nove Gradiške koji su im također olakšali bolje upoznavanje s krajem u koji su došli.

3. DAN (19. rujna 2015.)

Učenici iz Rumunjske dali su svoj doprinos i XVIII. Rešetaračkim susretima pjesnika koji su ovo malo mjesto pretvorili u kulturno odredište te okupili mnogobrojne pjesnike i poklonike hrvatske pisane riječi iz svih krajeva svijeta kojima je ova manifestacija čvrsta poveznica s Domovinom i materinskim jezikom.

Tijekom prijepodneva u našoj je školi predstavljena „Čarobna torba“, VIII. zbornik mladih pjesnika. Predstavljanje je uvodno najavio predsjednik KLD-a Rešetari Ivan De Villa, a zatim su se pozdravnim riječima dobrodošlice obratili ravnatelj škole Tihomir Batalo, sponzor zbornika, mecena i prijatelj Rešetara Anton Kikaš te viša stručna savjetnica u MZOS-a prof. Jasna Aničić, nadležna za hrvatsku nastavu u inozemstvu. Zbornik je predstavila bivša učenica naše škole, apsolventica hrvatskoga jezika i književnosti Gabrijela Vojvodić.

Svoje stihove u zborniku objavili su brojni učenici naše škole: Leone Kordas, Martina Kvaić, Danijel Lucić, Lorena Mikanović, Josipa Pejaković, Marijan Petrović, Eleonora Stipić, Dora Tomašević, Lucija Turkalj, Lucija Kolić, Matija Madžarević, Paula Oliver, Nikola Piškulić, Marija Romić, Helena Bjelopetrović, Valentina Čeliković i Doroteja Vojvodić. Svojim su se pjesmama predstavili i učenici iz Rumunjske i Makedonije koji su nam se pridružili na ovim susretima zajedno sa svojim učiteljima Vedranom Iskrom, učiteljicom Ivanom Velinovski Boceski i pjesnikinjom Ljerkom Toth Naumovom.

U poslijepodnevnim satima naši učenici i gosti okušali su se u tradicijskim dječjim igrama koje je za njih pripremilo Društvo „Naša djeca“ Rešetari. Zahvaljujući mještaninu Rešetara Draženu Madžareviću koji je organizirao konjske zaprege, gosti iz Rumunjske i Makedonije mogli su kočijom razgledati Rešetare te iskusiti jedinstven doživljaj i dašak tradicije slavonskoga sela.

Navečer su uslijedila brojna događanja u sklopu XVIII. rešetaračkih susreta pjesnika: predstavljanje zbornika susreta, otvorenje likovne izložbe Ankice Bjelice, prijem kod načelnika Zlatka Age te susret i čitanje poezije osamdesetak pjesnika iz desetak država.

Inicijalna financijska sredstva za realizaciju projekta OŠ Ante Starčevića pod nazivom Naš zavičajni govor dodijeljena su nam putem natječaja MZOS-a za suradnju sa školama koje obrazuju hrvatsku nacionalnu manjinu u inozemstvu. Na poziv ravnatelja odazvali su se brojni supokrovitelji i sponzori: Brodsko-posavska županija, Općina Rešetari, Grad Nova Gradiška, Turistička zajednica Grada Nove Gradiške, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, Društvo „Naša djeca“ iz Rešetara, Pučko otvoreno učilište Auto-moto centar Nova Gradiška, Školska knjiga Zagreb, Tiskara Promoart, TO Koala i Ljekarne Zubović, na čemu im iskreno zahvaljujemo. Ove vrijedne događaje u našoj školi medijski su popratili Radio Psunj, Radio Brod, Posavska Hrvatska te brojni internetski portali.

Obogaćeni novim poznanstvima i iskustvom međunarodne suradnje učenika Rešetara i Lupaca, potvrđeno je prijateljstvo među ovim dvjema općinama. U nadi za ponovnom suradnjom i susretom, ispratili smo naše goste i poželjeli im sretan povratak u Lupac u Rumunjskoj, zadovoljni jer smo našim zavičajnim govorom u OŠ Ante Starčevića unijeli europsku dimenziju.

                                                      Dragana Gorički, prof.

                                                      Irena Ruškan, prof.