Osnovna škola Ante Starčevića Rešetari

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Na ovaj način UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i različitosti. Obilježavanje ovog dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja.

Isto tako istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

U okviru radionica održanih u našoj školi učenici 3., 4., 5. i 6. razreda bili su upoznati s kratkom poviješću hrvatskoga jezika, a naglasak je bio na Bašćanskoj ploči i glagoljici. Učenici su se okušali u pisanju glagoljičnim slovima, poslušali su zvučni zapis teksta Bašćanske ploče te i sami pokušali čitati na crkvenoslavenskom jeziku.

Kroz ove radionice učenicima je ukazana važnost obilježavanja Međunarodnog dana materinskoga jezika i očuvanja jezika u kojem su rođeni i odgojeni. Nestanak bilo kojeg jezika gubitak je i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje.

        Daniela Gubić, knjižničarka