AKTUALNI JAVNI POZIVI ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA ORGANIZACIJU IZVANUČIONIČKE NASTAVE
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
_______________________
_______________________
______________________
______________________
______________________
________________________
Naša škola je i dio
međunarodnog projekta
Eko-škola.
Međunarodne Eko- škole
su program osmišljen za provedbu
smjernica odgoja i obrazovanja
za okoliš na razini čitavih škola.
REALIZACIJA PROJEKTA ZAŠTITE DOBRIH DUPINA JADRANA U OSNOVNOJ ŠKOLI BOL
Dupini su oduvijek privlačili ljude zbog svoje simpatičnosti, druželjubivosti i svoje inteligencije. Pripadaju redu kitova (Cetacea). Oni su sisavci, imaju toplu krv, udišu zrak i rađaju žive mlade. Žive u svim oceanima i morima pa tako i u našem Jadranskom moru. Istraživanje « Jadranski projekt dupin « započeto je 1987. godine, a usmjereno je na zajednicu dobih dupina (Tursiops truncatus) koji nastanjuju vode u okolici Cresa i Lošinja (sjeverni Jadran).
Istraživanje i zaštita dobrih dupina važno je zbog nekoliko razloga:
· dupini su zbog zagađenosti gotovo u potpunosti nestali iz mora uz talijanske obale Jadrana
· dupini su izvanredni biološki pokazatelji stanja okoliša u kojem žive
· zaštita dupina je ujedno i zaštita svih morskih organizama koji žive u njihovom ekosistemu
Udruga « Plavi svijet « iz Velog Lošinja pokrenula je projekt posvojenja dupina, a u cilju pomaganja svim dupinima koji obitavaju u sjevernom Jadranu i promocije unapređenja svijesti javnosti za zaštitu dupina i njihova prirodnog okoliša.
Naš dupin Grifo - Bolko
U prosincu 2006. godine uključili smo se u eko akciju Usvojite dupina, potaknuti sviješću da su te prekrasne životinje ugrožene. Postali smo ponosni usvojitelji prekrasnog dupina po imenu Grifo - Bolko.
Grifo - Bolko je ženka dobrog dupina (Tursiops truncatus) koju su istraživači prvi put susreli 1992. godine. Najčešće boravi oko otoka Cresa, Trstenika i Raba. Pokazala se kao brižna majka. 1995. okotila je prekrasnog mladunca o kojem se brinula sve do 1999. godine, kad se sretno osamostalio. Ovu zaigranu i sretnu obitelj ljudi su susretali mnogo puta, a kao posebno zadovoljstvo bile su njihove igre i nevjerovatni skokovi od kojih su mnogi postali popularni na lokalnim razglednicama. Neki od njezinih prijatelja su Vivian, Susan, Freccia Bianca, Knife i Giusy.
Naš Grifo - Bolko sa svojim mlanduncem
DOBRI DUPIN- Tursiops truncatus živi u morima tropskog i umjerenog pojasa cijelog svijeta. Kod nas je to najčešća vrsta morskih sisavaca. U prošlosti su i druge vrste morskih sisavaca dijelile Jadran s dobrim dupinom, no degradacija okoliša koja je prisutna posljednjih desetljeća donijela je progresivno smanjenje raznolikosti vrsta. Tako je morska medvjedica postala vrlo rijetka, no dobri dupin, oštrouman i oportunističan, još uvijek je sposoban živjeti i razmnožavati se u područjima gdje je degradacija manja.
Dupini su u prošlosti imali reputaciju onih koji kradu ribu i uništavaju mreže, te je bila raspisana i nagrada za njihov lov i ubijanje. Danas ih vidimo kao inteligentne, napredne životinje, koje žive u složenim zajednicama i predstavljaju bitan dio morskog ekološkog sustava.
PONAŠANJE
Dupini većinu svog vremena provode u potrazi za hranom, a to su najčešće ribe. Kad naiđu na veliko jato riba love zajedno, glasno se sporazumijevajući. Kad im se dupini približe, ribe pokušavaju pobjeći u raznim smjerovima, no dupini se međusobno "dovikuju" dajući si upute. Na taj način će ih stjerati u gusto jato koje bježi prema površini. No to je zamka jer ih ondje opet čekaju dupini. Povremeno, kad hrane nema dovoljno, kradu ribe iz malih stajaćica ribara, kojima nije drago pronaći rupe umjesto ribe. Ipak, ribari razumiju da su dupini dio mora i prihvaćaju ih kao što prihvaćaju štete koje učini jaka bura. Zasigurno nije krivica dupina što su izvori hrane smanjeni.Kad nisu u potrazi za hranom, plivaju u zbijenim grupama blizu površine, druže se i izvode skokove koji su ih učinili tako poznatima. Svakim izlaskom na površinu udahnu zrak, pa mogu boraviti pod vodom i do 15 minuta. Vrlo su društvene životinje koje pomažu jedni drugima pri lovu, kod poroda i bolesti.
AKUSTIKA
Zvuk ima ogromnu važnost u životu dupina. Koriste ga za traženje i hvatanje plijena, za komunikaciju s ostalima i za dobivanje akustične karte njihovog okoliša. Slušanje i analiza zvukova dupina predstavlja odlično sredstvo za istraživanje. Zvuci koje proizvodi životinja pružaju informacije o njihovoj aktivnosti ispod površine i o načinu hranjenja čak i kad nije moguće direktno promatrati njihovo ponašanje.Većina zvukova koje proizvode gliseri, posebno oni uzrokovani okretanjem propelera, preklapaju se sa frekvencijama koje koriste dupini. To uznemiravanje tijekom njihovih dnevnih aktivnosti, ponekad ih prisiljava da napuste najomiljenija područja za hranjenje i razmnožavanje.
DRUŠTVENA STRUKTURA I RAZMNOŽAVANJE
Mužjaci se uglavnom drže u manjim skupinama, dok ženke koje imaju mlade prave veće skupine. Ipak, prisutno je stalno izmjenjivanje između različitih skupina, pokazujući izuzetno dinamičnu društvenu strukturu.
Mladi se rađaju većinom tijekom ljeta i to nakon 12 mjeseci trudnoće. Ženka pod vodom koti jedno mladunče. Dva, a katkad čak i više dupina, služe kao "babice" te pomažu majci i štite je od napada morskih pasa privučenih krvlju koja istječe pri porodu. Mladunac se rađa na zadak jer bi se inače ugušio u vodi. Nakon poroda čitava ta skupina prati mladunca na morsku površinu kako bi prvi put udahnuo zrak. Dupini su kod poroda veoma ovisni o toj pomoći svojih rođaka.Takvu pomoć pružaju i u slučaju ozlijeđenog dupina. Na njegovo zdvojno zapomaganje žure ostali dupini odmah u pomoć, podupiru ga i iznose na površinu vode da pravodobno dođe do zraka.
Majka doji mladunca najmanje 16 mjeseci, tako da tek svake 2-3 godine donosi na svijet novog mladunca. On postaje potpuno samostalan nakon godinu i pol, a spolnu zrelost dostiže tek sa 6 godina.Dobri dupini mogu živjeti oko 40-50 godina.
ZAŠTITA
Dobri dupini, iako među najotpornijim i najprilagodljivijim morskim sisavcima, progresivno nestaje iz mnogih dijelova svijeta. Namjerno ubijanje i slučajni ulov ribarskim mrežama predstavljaju očiglednu prijetnju. Nedozvoljeni ribolov i pretjerano iskorištavanje mora smanjuju dostupnost hrane za dupine i za čovjeka.
Međutim, mnoge ljudske aktivnosti mogu neizravno utjecati na populacije dupina zbog njihovog dramatičnog djelovanja na morski okoliš. Glavnu opasnost predstavljaju zagađivala kao što su organohalogeni spojevi (izuzetno toksične tvari koje pronalazimo u pesticidima, herbicidima, insekticidima, bojama, plastici, itd. Ti kontaminati se koncentriraju kroz morski hranidbeni lanac i akumuliraju u tkivima dupina u velikim količinama, slabeći njihov imunološki sustav i drastično utječući na razmnožavanje.
KAKO MOŽEMO SPRIJEČITI POTPUNO NESTAJANJE DUPIMA IZ NAŠIH MORA?
Naravno, dugoročno najučinkovitiji način zaštite dupina u Jadranu je izbjegavanje direktnog i indirektnog zagađivanja i pretjeranog iskorištavanja mora. Pojedinci mogu prihvatiti ponašanje koje nije opasno po okoliš, promovirati zaštitu prirodnog okoliša i poticati političare na podržavanje zaštitarskih inicijativa.
I NA KRAJU, BUDETE LI IMALI DOVOLJNO SREĆE DA VIDITE DUPINE, UŽIVAJTE, JER PROMATRATI IH U PRIRODI JE NEZABORAVNO ISKUSTVO!!!