Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića Bošnjaci

U prvoj polovici travnja pitali smo roditelje i učenike predmetne nastave o dosadašnjoj nastavi na daljinu. Evo kratkog izvješća...

Ukupno je 89 učenika predmetne nastave (62,6%) ispunilo upitnik za učenike od 19 pitanja, od kojih neka zahtijevaju obrazloženje. Učenici su većinom zadovoljni nastavom na daljinu i u većini se u potpunosti snalaze. Većina ih je navela da samostalno izvršava školske obveze, bez pomoći roditelja ili drugih ukućana. Većina učenika posjeduje tablet, stolno ili prijenosno računalo te ih ne moraju dijeliti. U početku nastave na daljinu većina ih je imala tehničke poteškoće u vidu internetske veze, logiranja u sustav i sl. Kao slabe strane nastave na daljinu učenici su naveli puno zadaće, nedostatak „žive“ komunikacije s učiteljima kako bi im zadaci bili dodatno pojašnjeni, manjak slobodnog vremena kao i nedostatak „žive“ komunikacije s razrednim prijateljima i ostalim učenicima škole. Kao dobre strane nastave na daljinu učenici su naveli mogućnost dužeg jutarnjeg spavanja, samostalno planiranje rada i slobodnog vremena te samostalno određivanje stanke za odmor za vrijeme učenja.
Prijedlog za poboljšanje u radu u nastavi na daljinu koji se istaknuo jest potreba za osmišljavanjem nastave u kojoj će oni „vidjeti“ učitelja dok predaje i objašnjava gradivo (videolekcije naših učitelja).
U većem postotku učenicima je uobičajena nastava lakša i prihvatljivija, te se raduju povratku u školske klupe.

Anketni upitnik za roditelje bio je dostupan putem poveznice objavljene na mrežnoj stranici škole od 17. travnja 2020. do 21. travnja 2020. ujutro. Anketni je upitnik ispunilo 177 roditelja/ skrbnika naših učenika - velika većina roditelja! Većina roditelja navodi kako dijete ima sve uvjete za rad u nastavi na daljinu i zadovoljni su organizacijom rada. Većina roditelja smatra kako su djeca dobro organizirana i samostalna u radu. Na žalost, većina ih smatra i da su djeca ovakvim načinom rada puno više opterećena nego u nastavi u živo.
Ono što su naveli kao slabe strane nastave na daljinu jest puno zadaće, preveliki angažman njih kao roditelja pri učenju i pisanju zadaća, u nekim predmetima nema uputa za rad, zadaci preopširni, teški i nerazumljivi.
Kao dobre strane nastave na daljinu roditelji navode dobar angažman učitelja, kvalitetan protok komunikacije, dostupnost učitelja u svakom trenutku.
Prijedlozi za poboljšanje u radu u nastavi na daljinu su smanjenje broja i obima zadaća, detaljnije i razumljivije pojašnjenje zadataka u nekim predmetima, ukidanje nekih predmeta za vrijeme nastave na daljinu, završetak nastavne godine i zaključivanje ocjena već sada.

Značajna razlika koja se pokazala između mišljenja učenika i njihovih roditelja jest izjašnjavanje učenika kako im nije potrebna potpora roditelja, dok roditelji upravo svoj angažman u potpori djetetu ističu kao opterećenje u nastavi na daljinu. I učenici i roditelji pokazuju svjesnost važnosti učitelja i nastave u živo te se nadaju skorom povratku u školu. I jedni i drugi priželjkuju više objašnjenja i direktan kontakt učenika i učitelja, ali i manje zadataka i zadaće

Zahvaljujemo svima na povratnim informacijama koje će nam poslužiti za unaprjeđenje nastave. Na neke stvari ne možemo utjecati - povratak u školske klupe, ukidanje nekih predmeta, raniji završetak nastavne godine, sustav Yammer putem kojega smo organizirali virtualne učionice. Videopozive naše ministarstvo ne preporučuje zbog preopterećenosti sustava. 

Ipak, pokušat ćemo se prilagoditi i implementirati neke dobivene prijedloge u organizaciju nastave na daljinu. Učimo iz dana u dan, snalazimo se, pomažemo jedni drugima i nadamo se skorom nastavku nastavne godine u sada nestvarno praznoj i pustoj zgradi škole...

Pozivamo roditelje da se upoznaju s Preporukama o organizaciji radnoga dana učenika tijekom održavanja nastave na daljinu, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo u ožujku, kao i s vrednovanjem i ocjenjivanjem tijekom nastave na daljinu.

Anketne upitnike i obradu rezultata pripremile su stručne suradnice: knjižničarka Karmela Babić i pedagoginja Sanja Herman-Žeravica.