Izumi – život današnjice

Svjetski dan znanosti obilježavaju sve zemlje članice UNESCO-a, a dosada su ga najintenzivnije slavili u Kanadi, Madagaskaru, Portugalu i Tunisu. Osnovna misao vodilja projekta je da znanost utječe na mir i razvitak, stoga mora biti iskorištena za razvoj miroljubivog i skladnog društva. U UNESCO-u smatraju da je obilježavanje Dana znanosti prava prilika za uspostavljanje suradnje između obrazovnih i znanstvenih ustanova s ciljem lakšeg razumijevanje prirodnih znanosti te povećati zanimanje učenika za znanstvena područja.

Ove godine, povodom Dana znanosti, OŠ Čavle obilježila je  160. obljetnicu rođenja Nikole Tesle projektom Čovjek koji je rasvijetlio svijet kojim se predstavio lik i djelo velikog znanstvenika te radionicama posvećenim prirodnim znanostima. Na ovogodišnjem projektu marljivo su radili kreativni matematičari, novinari, fizičari, kemičari, povjesničari, informatičari i likovnjaci uz svoje voditelje.

U realizaciju projekta uključile su se novinarke koje su nakon odrađene ankete pripremile kratku prezentaciju aktivnosti. Razgovarale su s učenicima o znanosti i znanstvenicima postavljajući im tri pitanja: Što je znanost? Tko su znanstvenici? Koje vrste znanosti poznaju?

Dobile su zanimljive odgovore od učenika koje su zatekle na školskom dvorištu. Da bi znale točne odgovore na pitanja koja su postavile i objasnile nazočnim učenicima, poslužile su se različitim izvorima i objasnile da je znanost organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama, da je cilj znanosti istražiti, analizirati, opisati i objasniti stvarnost te odrediti odnos između uzroka i posljedice te da su znanstvenici  ljudi koji se bave različitim vrstama znanosti kao što su prirodne znanosti, tehničke znanosti i tehnologija, medicinske, poljoprivredne, društvene, umjetničke i humanističke znanosti.

Mnogi ljudi su se u prošlosti bavili znanošću. Da nije bilo njih i izuma, naš bi današnji život bio siromašniji. Među priznatim znanstvenicima, novinarke su izdvojile deset hrvatskih izumitelja i njihove izume bez kojih ne možemo zamisliti svakodnevni život. Izdvojile su deset najvećih hrvatskih  znanstvenika. Među njima svoje su mjesto našli: Ivan Lupis, Faust Vrančić, Slavoljub Penkala, Tomislav Uzelac, Franjo Kajfež, Herman Potočnik, Ivan Vučetić, Ruđer Bošković, Andrija Mohorovičić i Nikole Tesla. Kratko predavanje bilo je popraćeno zanimljivom prezentacijom fotografija priznatih Hrvata, njihovim pronalascima i patentima. Predstavljanje bogate hrvatske izumiteljske obitelji, završilo je dobro uvježbanim intervjuom glavne urednice školskoga lista i Nikole Tesle kojega je izvrsno odglumio Franko Žeželić, učenik osmoga razreda. Urednica je postavljala pitanja, a mladi glumac je vrlo vješto odgovarao tako da su gledatelji mogli dobiti iscrpan uvid u život izumitelja i njegovo stvaralaštvo.

Franko Žeželić kao Nikola Tesla

Saznali su pojedinosti iz Teslina života, njegovom stavu prema životu, prehrani, higijeni te o radu koji je Teslu učinio tako poznatim i cijenjenim u svijetu. U intervjuu je bilo govora o višefaznom sustavu prijenosa električne energije, indukcijskom motoru, generatoru i transformatoru. Izdvojena je i pojedinost vezana uz druženje s Markom Twainom koji je Teslin indukcijski motor smatrao najvrjednijim patentom pa čak i od telefona. Uz glavnog sudionika intervjua bili su i njegovi pomoćnici, kreativni fizičari, koji su na jednostavan način objasnili princip rada generatora i transformatora. Ono što je bilo posebno bilo je predstavljanje naprave poznate kao Teslino jaje kojim se demonstrira djelovanje okretnog magnetskog polja i video zapis nastao u Smiljanu. Osim navedenih izuma, učenici su upoznati i s ostalim Teslinim patentima. Na kraju intervjua, „ mladi znanstvenik“ poslužio se poznatim citatom :

 „ Neka budućnost kaže istinu, procijenite svakoga čovjeka prema njegovom radu i zaslugama. Sadašnjost je njihova, ali budućnost je moja, za koju sam tako naporno radio. A osim toga: Ako ne znate kako, promatrajte pojave prirode, ona će vam dati jasne odgovore i inspiraciju.“

Nakon intervjua uslijedila je prezentacija kreativnih matematičara koji su za tu prigodu pripremili kratak isječak iz filma o tome kako bi izgledao život bez struje te pregled aktivnosti i zadatke koje su morali odraditi prilikom posjete  HEP – u Rijeka. Uz fotografije i video isječke učenici su dobili informacije o tome kako se proizvodi električna energija pomoću generatora u hidroelektranama te pojedinosti o HE Rijeka koja koristi vodu iz akumulacijskog jezera Valići u Grohovu. Napomenuto je da je danas u Hrvatskoj u pogonu 17 velikih hidroelektrana (snage veće od 10 megavati) i 20 malih hidroelektrana (snage od 0,5 do 10 megavati). Najveća hidroelektrana je HE Zakučac sa snagom 486 megavatsati, a isporučuje oko trećinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj.

Terenska nastava, HE Rijeka

Da bi se rečeno još više približilo učenicima, učenik 6. razreda Luka Štimac, izradio je svoj vlastiti generator, demonstrirao njegov rad i pozvao ostale učenike da mu se pridruže u istraživanju i izradu zanimljivih uređaja.

Generator Luke Štimca

 Kreativni matematičari uz pomoć novinara izradili su zidni plakat na kojem su istaknuli Tesline izreke i lentu vremena s najvažnijim događajima iz života Nikole Tesle. Spojili su dijelove hamer papira i na njima nacrtali pravac na kojem su istaknuli točku kojoj je pridružen broj 1850 jer je u tom desetljeću, odnosno 1856. godine rođen Nikola Tesla. Odlučili su da će udaljenost svakog desetljeća na pravcu biti 30 cm tako da su svako desetljeće podijelili  na deset jednakih dijelova pa je udaljenost između točaka kojima su redom pridružene godine od 1850. do 1950. 3 cm. Na taj način mali kreativci su dobili brojevni pravac. Ispod pojedinih točaka pravca zalijepili su listić s događajem iz života Nikole Tesle koji se dogodio one godine koja je pridružena istaknutoj točki. Tako je nastala lenta vremena, tj. brojevni pravac na kojem su  kronološki poredani važni događaji iz Teslina života.

Izrada lente vremena

 Da znanost može biti zabavna, novinari su pripremili kreativni zadatak tj. nagradnu razmještaljku kojoj je trebalo smjestiti brojeve od 1 do 9 u krugove tako da zbroj brojeva na svakoj stranici trokuta bude 17. Učenici su spremno prihvatili izazov, odvažili se i krenuli u rješavanje zadatka. Učenik koji je uspješno riješio zadatak dobio je prigodnu nagradu.

Nakon kreativnog predaha, novinari su se prisjetili završnog izleta osmaša kojima je bio cilj posjetiti Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu te nagradnog izleta za darovite učenike u Ozalj koji je ove godine obilježio 160. godina od rođenja Nikole Tesle i 110. godina od smrti Slave Raškaj. Nagrađeni su  imali priliku vidjeti Munjaru, staru hidrocentralu,  koja je zaštićeni spomenik kulture koji simbolizira početak elektrifikacije grada Karlovca i njegove okolice i akvarele Slave Raškaj. Ono što je zajedničko poznatoj slikarici i izumitelju je  ljubav prema prirodi, vodi i svjetlosti.

 Doprinos  Danu znanosti dali su novinari školskoga lista Malin tako da su tiskali separat, posebni otisak koji je izdan kao samostalna publikacija u čast Nikole Tesle. Glavni cilj novinara bio je popularizirati znanost tj. predstaviti znanstvene teme na jednostavan način kako bi mladi zavoljeli znanost. U separatu su, osim novinarskih uradaka, svoje mjesto našli prilozi kreativnih matematičara i fizičara, informatičara, prirodnjaka i likovnjaka. Učenici koji su sudjelovali u projektu dobili su jednu od mnogobrojnih Teslinih izreka kako uspomenu na Dan znanosti 2016.

Čovjek koji je rasvijetlio svijet, separat povodom Dana znanosti 2016.

Nakon uspješno predstavljenog projekta, učenici su sudjelovali u radionicama: Mala škola fizike, Mala škola kemije, radionica povijesti Zanimljivosti iz života velikih hrvatskih izumitelja, Matematička radionica, radionica Robotike, Matematičko natjecanje Dabar te radionica Školski jezikoslovci. Radionice su organizirali predmetni učitelji i učiteljice, voditelji izvannastavnih aktivnosti i profesorice iz Odsjeka za matematiku Sveučilišta u Rijeci (Geometrija na sferi - 7. i 8. razredi i voditeljice dr.sc. Vedrana Mikulić Crnković i Ivona Novak, prof.; Matematičke igre s čvorovima - 5. i 6. razred i voditelji Milan Blažević, prof. i dr.sc. Doris Dumičić Danilović).

Matematička igra s čvorovima                 Geometrija na sferi

U Maloj školi fizike napredni fizičari demonstrirali su nekoliko zanimljivih pokusa. Pokazali su pokus u kojem grožđice mogu „plesati“ u mineralnoj vodi, pokus kojim se dokazuje da se različite tekućine ne miješaju kada ih se stavi u istu menzuru i jedan od zanimljivijih pokusa bio je onaj kojim se pokazalo kako se balon neće probušiti ako ga probušimo drvenim štapićem. Ovakvim pristupom fizici, znanost postaje veoma privlačna i najmlađima. Na radionici kemičara predstavljen je niz atraktivnih demonstracijskih pokusa. Najatraktivniji pokusi nazvani su Slonova pasta i Kameleon.

Mala škola fizike                      Mala škola kemije

Učenike 1. - 4. razreda učiteljice su uvele u svijet znanosti,  pojasnivši im pojam znanosti  i ciljeve obilježavanja Svjetskog dana znanosti za mir i razvitak, a potom predstavile neke od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika. Naglasak je, naravno, bio na Nikoli Tesli i njegovim izumima. Nakon predavanja uslijedila je najdraža aktivnost učenicima, izvođenje pokusa. Uz pokuse učenici su imali priliku pogledati prezentaciju koja je prikazivala optičke iluzije kojima se koriste pojedini  umjetnici u svojim slikama i skulpturama. Zaključili su da nas, naše najdragocjenije osjetilo, vid može vrlo lako zavarati.

Još jednom dokazano je da se navedenim aktivnostima primjerenim osnovnoškolskom uzrastu želi popularizirati znanost kroz zabavne i kreativne aktivnosti u koje su uključeni učenici i njihovi učitelji. Obilježavanje Dana znanosti trebalo bi jasno poručiti da je svako znanje korisno, da se njime tumače pojave i svijet koji nas okružuje.

Dolores Maršanić, učiteljica hrvatskoga jezika