Zločini protiv čovječnosti

Kraj siječnja, točnije 27. siječanj, dan je kada se sjećamo svih onih zločina koji su počinjeni nad milijunima nedužnih ljudi. Svake godine obilježavamo navedeni dan i time se obvezujemo na promicanje jednakosti te sprječavanje bilo kojega oblika nasilja nad bilo kime.

            Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata (1939. – 1945.) među stradalima je bilo najviše civilnoga stanovništva. U okupiranim su zemljama nacisti provodili teror najviše nad Židovima. Nacisti su, okupljeni oko vođe Adolfa Hitlera, protjerivali sve one za koje su smatrali da nisu dovoljno čista rasa poput njih samih. Sebe su nazivali arijevskom rasom i pokušali su sve druge istrijebiti.

            Da bismo bolje shvatili povijest, potrebno je prisjetiti se termina genocid i holokaust. Učenici osmih razreda poslušali su predavanje kojim je  objašnjena razlika između termina genocid i holokaust. Genocid je zločin usmjeren protiv nekoga naroda, vjerske, rasne ili etničke skupine s ciljem da se unište. Novija povijest pamti genocide Turaka nad Armencima, sukob između dva plemena u Ruandi te u Sudanu. Holokaust je prije imao drugačije značenje, tj. označavao je životinju koja se cijela spaljuje, ali danas je holokaust sinonim za genocid nad Židovima tijekom Drugoga svjetskoga rata jer je tada ubijeno oko šest milijuna Židova.

Nacisti su Židovima prvo uzeli sve vrijedne stvari koje su posjedovali, a zatim su ih zatvarali u koncentracijskim logorima. Dio je zatvorenika umro od bolesti i gladi, a dio je ubijen. Svi su bili odjeveni u ista prugasta odjela jer su nacistima bili bezvrijedni i bezimeni.

Najpoznatiji je logor Auschwitz u Poljskoj, a ondje je ubijeno najviše Židova. Dio njih je preživio strahotu te su oslobođeni 27. siječnja 1945. godine kada je došla Crvena armija. Upravo je to razlog održanih aktivnosti.

Nastavu povijesti povezali smo i s nastavom hrvatskoga jezika. Osmaši su pogledali film Lea i Darija u kojem je prikazan prijateljski odnos između dviju djevojčica koje su odrastale za vrijeme Drugoga svjetskoga rata u Zagrebu. Nakon gledanja filma učenici su raspravljali i iznosili svoje dojmove o filmu.

Na ulazu u školu nalazi se edukativni plakat koji su izradile učiteljice hrvatskoga jezika Ana Novotny i Snežana Turda. Na plakatu se nalazi nekoliko važnih činjenica o holokaustu te naslovi književnih djela koji su tematski vezani za holokaust, a rječnikom prikladni školskom uzrastu.