Na početku školske godine pri sastavljanju planova i programa aktiva škole, dogovoreno je da školski projekt bude posvećen vodi.  Zašto voda? Voda je najrasprostranjenija tekućina na Zemlji, važan sastojak živih organizama i nužna je za život svih živih organizama. Oni koji proučavaju vodu tvrde da se živa bića najvećim dijelom sastoje od vode i da ona čini tri četvrtine ukupne površine Zemlje. Osim toga, vodu moramo čuvati pa nastojimo različitim aktivnostima (školskim projektima) ekološki se osvijestiti i ekološki razmišljati o vodi.

Morsko dno, likovna grupa

Kako je VODA našla svoje mjesto i primjenu u različitim nastavnim predmetima?

Učitelji su napravili plan, a učenici su, vođeni svojim voditeljima, odradili zadatke. Istraživali su, prikupljali podatke, analizirali ih i uspoređivali, bili su kreativni jer su motiv vode provukli kroz svoje istraživačke zadatke, likovne i literarne uratke, tehničke crteže, pokuse, dijagrame i slično.

Ekoplakat, učenički rad                        Likovna radionica

Neki od ciljeva dodatne nastave geografije su proširivanje znanja o Europi i svijetu, uočavanje procesa globalizacije i njegove posljedice na život ljudi, razvijanje kreativnost i ekološke svijesti, poticanje učenika na promatranje prirode i donošenje logičkih zaključaka te razvijanje logičkog zaključivanja i vježbanje kartografske pismenosti. Učenici koji pohađaju dodatnu nastavu odlučili su za potrebe projekta istražiti specifičnosti pojedinih vodenih površina u srednjoj Aziji i na području Asuana. Kako ta područja predstavljaju ekološki problem, tražili su moguća rješenja problema. Neka od rješenja koja su naveli su poboljšanje irigacijskoga sustava, sadnja desaliniziranih biljaka i pamuka kojima ne treba puno vode i slično. Između ostaloga, bavili su se prednostima i nedostatcima  izgradnje Asuanske brane. Kako bi svoje stečeno znanje pokazali ostalim učenicima, za projektni dan izradili su prezentacije i animacije navedenih mjesta.

Mećava u gradu, učenički rad                          Val, učenički rad

Da vodu treba čuvati i misliti o njenom učinkovitom iskorištavanju, dokazale su radionice iz matematike, fizike i tehničke kulture. Organizirane su radionice koje su uključivale predavanja i praktični rad. Na radionicama se govorilo o vodama zavičaja, radu hidroelektrane te izračunu obujma školskoga igrališta. Da bi ostalim učenicima rad vrijednih učenika bio zanimljiv i jasniji, organiziran je kviz čiji je cilj bio objediniti naučeno. Između ostaloga, učenici su izradili maketu bunara od papira i model hidroelektrane. Rješavali su zadatke vezane uz vodu, akumulacijska jezera, hidroelektranu i protok vode.

Maketa bunara                      Mladi tehničari i fizičari

Kreativni matematičari su se od listopada 2017. godine bavili prikupljanjem i obradom podataka o količini padalina u 13 hrvatskih gradova te 5 europskih. Zaključili su da je Rijeka najkišovitiji grad u Hrvatskoj za to razdoblje te da je tri puta kišovitija od Londona. Zaključili su da količina padalina utječe na količinu proizvodnje električne energije u hidroelektrani.

Rijeka - najkišovitiji grad               Problem prelijevanja tekućine

Matematičari su svoj rad na projektu povezali s prošlogodišnjom terenskom nastavom u Hidroelektranu Rijeka te branu na akumulacijskom jezeru Valići. U suradnji s djelatnicima HE Rijeka učenici su prikupili podatke o dotoku Rječine, vodostaju akumulacije na brani Valići te proizvodnji električne energije.

Oni koji su sudjelovali na radionici kemije i biologije posvetili su pažnju problematici onečišćenja okoliša i nedostatka pitke vode. Tlo ima višestruku ulogu u ljudskim životima, a cilj radionice bio je potaknuti učenike na promišljanje o ulozi tla kao prirodnog filtera vode u kruženju vode u prirodi te o sastavu i kvaliteti podzemnih voda koje koristimo za piće.Učenicima je prezentiran model filtera vode koji je izrađen od plastične boce u koju su postavljeni u slojevima različiti pročišćivači. Mjeren je pH vode prije i nakon propuštanja, bilježena je količina vode koju je tlo zadržalo te vizualni izgled vode, odnosno učinak procjeđivanja,  zadržavanja krupnijih čestica onečišćenja. Učenici su dobili osnovne informacije o sastavu tla, ulogama različitih materijala u zadržavanju čestica. Tijekom radionice razvila se rasprava o ekološkim problemima vezanim uz onečišćenje tla i podzemnih voda.

Na radionici povijesti učenici su otplovili prema Polineziji i saznali da su polinezijski pomorci kanuom prelazili Tihi ocean. Nakon video isječka o Tihom oceanu, njegovim olujama i opasnostima, učenici su bili podijeljeni u grupe. Zadatak je bio izraditi pomorsku kartu Tihoga oceana i model kanua (od špage, kartona i papira). Bio je to uistinu kreativan sat. Na kraju sata učenici su predstavili svoja plovila. Zaželjeli su sretan put svim putnicima ovoga svijeta i mirno more.

Učenici šestih razreda posegnuli su za Starim i Novim zavjetom te su istražili u kojim se dijelovima Biblije nalazi motiv vode, proučili su priču o Noinoj arki, prijelazu preko Crvenoga mora, djelovanju sv. Ilije te Isusovim čudima. Osim toga, naučili su da voda ima posebno mjesto, bilo da se radi o islamu ili kršćanstvu.

Tko se jednom napije riječke vode, kad tad će se opet vratiti! Ili jednostavno neće nikad iz Rijeke ni otići...

Učiteljice razredne nastave sa svojim učenicima istražile su prve zapise o rijeci Rječini i njenom slivu koji čine 144 hidronimske jedinice (rijeke, potoci, potočići, kalići, kaline...) te zanimljivost kao što je vodeni val iz 1898. godine koji odnio drveni most kod Grohova, otkinuo kameni blok, razorio betonsku branu kod Žaklja, porušio novi obalni zid kod Zvira, odnio željezni most kod Tvornice papira te poplavio grad Rijeku. U zanimljivosti o Rječini spretno se uvukla i legenda o Lucinskome viru koji govori o mladoj djevojci koja se u viru utopila zbog nesretne ljubavi te priča o posljednjem mlinu u Martinovu Selu koji je sagrađen 1650. godine.

U sklopu školskoga projekta i natječaja Hrvatskih voda učenici su snimili spot kojim su ukazali na važnost očuvanja Rječine za buduće generacije jer je čista rijeka i bistra sto metara od ušća, voda u kojoj su cipli i pastrve u simbiozi s patkama i galebovima. Snimanju su prethodile dvije kreativne radionice na kojima su kreativci stvarali ekoplakate navodeći konkretne načine kojima se može pridonijeti očuvanju pitke vode.

Voda – riječ, slika, pokret

Učenjem stranih jezika, naš se svijet širi, postajemo spremniji za kvalitetniju komunikaciju. Učenici od prvog razreda osnovne škole ulaze u svijet stranih jezika. Ako učimo strane jezike, obogaćujemo svoje znanje i lakše prihvaćamo strane kulture i običaje. Jezičari su o vodi progovorili na njemačkom i engleskom jeziku tražeći motiv vode u književnim djelima, zabavnim društvenim igrama i jezičnim vježbama. Poigrali su se izrazima koji su vezani uz pojam vode. U sklopu dodatne nastave engleskoga jezika, učenici su se upustili u proučavanje vodenih bogatstava i prirodnih ljepota zemalja engleskoga govornog područja te njima inspiriranih legendi i književnih djela.  Svoje mjesto u projektu našli su Niagarini slapovi, rijeka Mississippi i Pustolovine Huckleberryja Finna, jezero Loch Ness, Nacionalni park Lake District i poezija romantičarskog pjesnika Williama Wordswortha. Učenici su imali priliku čuti  izvorne ulomke i citate iz književnih djela, pogledati video isječke i provjeriti svoje znanje u  završnom kvizu.

Poigrali su se i riječju Wasser te pronašli mnogo riječi koje u sebi sadrže navedenu riječ. Zaključili su da se radi o složenicama koje nastaju spajanjem jedne riječi s još jednom ili više njih. Tako nastaju i složene imenice, Zuzammengesetzte Substantive, kojima njemački jezik obiluje.

Nastajanje složenica

Izradili su rječnik i zabavne kvizove, a proučili su i pjesmu o lijepoj djevojci Loreley koja je sjedeći na litici, češljala svoju dugu prekrasnu kosu, pjevala i tako privlačila pozornost mornara, koji su očarani njome, stradavali u brodolomu. I svijet glazbe poznaje inspiraciju u vodi, u rijeci Dunav, die Donau, koja izvire u Schwarzwaldu u Njemačkoj. Skladba An der schönen blauen Donau  (Na lijepom plavom Dunavu) je najpoznatiji bečki valcer, radi kojega je njegov autor, Johan Strauss II. dobio nadimak Walzerkönig  ili kralj valcera.

Wordsearch

Petaši su tražili motiv vode u lirskim pjesmama, u Lijepoj našoj, u priči o ribaru i zlatnoj ribici, čudesnoj Halugici i ribaru Franu, u zbirci Srebrne svirale i Spasena svjetla. Istražili su mitove poput mita o Orfeju i Euridiki, mit o Narcisu i vodenim nimfama. Ono što ih je posebno zaokupilo tijekom 1. i dijelom 2. polugodišta je pripovijetka Vladimira Nazora Voda.Tijekom čitanja učenici su bilježili riječi koje imaju veze s vodom, bilježili nazive za različite vrsta posuda kojom su otočani nosili vodu, tražili su opise vode, sastavljali križaljke na temu vode, smišljali slogane i izradili strip. Ono što je posebno zaokružilo priču o Vodi je odlazak u HNK Ivana pl. Zajca koje je u to vrijeme prikazivalo istoimenu kazališnu predstavu.

Hajga, učenički rad

Potaknuti interpretacijama, učenici su se sami okušali u pisanju uradaka na temu vode, oslikavali haiku pjesme ili naslovnice omiljene zbirke pjesama. Učenici su bili veoma kreativni o čemu svjedoče brojni radovi na temu vode, mora, kiše. Učenica sedmoga razreda vrlo je kreativno odradila zadatak natječaja Europa u školi 2018. jer je odlučila pisati o gradu koji teče, o svojoj Rijeci:

Moj grad je šarmantan grad, nasmiješen i poseban. Željela bih da Rijeka uvijek bude kao velika hirovita rijeka: da teče, da napreduje, da diše punim plućima i da svatko može reći: Da, Rijeka je najljepši europski grad, najtoplija europska priča.  

(ulomak iz učeničkog rada)

Na satu Hrvatskoga jezika pripovijedalo se, prepričavalo, opisivalo. Tako su učenici imali priliku pisati o buri na moru, komentirati uragan Irmu koja je 2017.godine uništila Floridu, ispravljati pogrešno napisane nazive hidronima. Učeći o frazemima, posebnu pozornost posvetili su onima koji u sebi sadrže riječ voda. Učenici su dobili zadatak potražiti jedan frazem koji u sebi sadrži riječ voda, osmisliti priču i na temelju nje izraditi strip. Pokazalo se da ponekad nije jednostavno prikazati pravo značenje frazema.

Nazorova Voda, učenički rad

Motiv vode nije zaobišao ni sat medijske kulture. 1928. godine snimljen je prvi animirani zvučni film Parabrod Willie čija se radnja odvija na rijeci.

Na  satu jezičnoga izražavanja učenici su se bavili i opisom podmorja, istraživali su biografije  poznatih ljudi čiji je život  i rad vezan uz vodu. Tako su čuli priče o istraživačima, plivačima, jedriličarima, piscima koji su pisali o moru.

Ono što je bilo posebno na prezentaciji aktivnosti tijekom projekta je svakako izvođenje pantomime učenika sedmoga razreda koji je uz glazbenu podlogu korejskog skladatelja i pijanista Yirume Kiss of rain pokazao što sve voda može. Voda je prštala u njegovim dlanovima, klizila niz njegovo lice, vodom se umivao, slikao, i pjevao, uranjao i plivao. Bila je to uistinu odlična izvedba koja je male gledatelje ostavila bez daha.

Kao prilog projektnom danu, učenici 7.b su uz pomoć ostalih učenika i učitelja škole osmislili tematski broj lista Malin. Uz priloge o provedenim aktivnostima, u tematskom broju nalazi se intervju s pomorcem koji je dobitnik Plave vrpce Vjesnika, intervju s fotografkinjom  koja često fotografira vodu te brojni prilozi koji na različit način obrađuju temu vode. Naslovnicu i likovne radove u listu potpisuju polaznici likovne grupe u školi. Svojim su radovima i kreativnim plakatima pokazali koliko voda može biti posebna i vječita inspiracija u likovnoj kulturi.

Tematski broj školskoga lista

Voda nije bio samo poticajni motiv u navedenim aktivnostima, već je svoje mjesto našla i u predavanju o najpopularnijim vodenim sportovima, higijenskim navikama sportaša, saniranju sportskih povreda hidroterapijom i primjenom saune i pravilnoj uporabi  tekućine kod obavljanja sportske aktivnosti.

A da voda može biti i zabavni motiv, dokazuju izrađene brojne križaljke  i osmosmjerke koje su učenici sastavili, izvođenje pjesme Meri Cetinić More, izrada prigodne narukvice s plavim glinenim ukrasom i porukama koje su učenici tražili u knjigama Paula Coehla, Hermana Hessea i Khalila Gibrana. Voda je „preplavila“ učionice OŠ Čavle. Radilo se, crtalo, pisalo, istraživalo i primjenjivalo naučeno o vodi. Priču o projektu može se lijepo zaokružiti sloganom učenika sedmoga razreda ČUVA(J)MO VODU! jer je upravo to bio cilj provedenih aktivnosti. Uz slogan tu su i maštoviti trojezični straničnici u učeničkim udžbenicima kao stalni pratitelji u misiji očuvanja tekućine koja život znači.

Dolores Maršanić, učiteljica hrvatskoga jezika