U našem grobničkom kraju,
jedna je škola za koju svi znaju;
kao kaštel poznata, samo malo manja
utvrda je igre, prijateljstva znanja.
Prozori su njeni zrcala za ptice
i za svako dječje nasmijano lice;
u mirisu šume, dahu Mediterana
ona nam je drugi dom svakoga dana.
Ref.
Mi smo uvijek spremni za pjesmu i ples,
ponosno nosimo pobjednički dres,
djetinjstva našeg ti čuvaš blaga,
bila si i ostala čavjanska škola draga!
Na satovima svim u zraku su ruke
i kad dođe vrijeme za put u nove luke
bit ćemo spremni za sva vremena
u kojima ćeš ostati najdraža uspomena!
KORELACIJA MATEMATIKE, HRVATSKOGA JEZIKA I DOMAĆINSTVA
Učiteljice Ljerka Linić i Romina Stanković Šubat povezale lektiru Augusta Šenoe, "Povjestice" s izradom čuvenih kolačića paprenjaka i silnim izračunima s kojima se susrećemo čitajući recepte.
Kad na satu zamirišu paprenjaci...
Razmišljajući o tome kako učenicima približiti lik i djelo Augusta Šenoe, pojavila se ideja kako u ovo predblagdansko vrijeme možda ne bi bilo na odmet pokušati ih pridobiti s mirisnim i ukusnim kolačićima, paprenjacima. Naime, August Šenoa bio je sin biskupskog sladopeka i pekarov unuk pa mu miris toplog, upravo pečenog kruha i finih kolača nije bio stran.
Ideju o pečenju ukusnih paprenjaka objeručke je prihvatila učiteljica matematike Ljerka Linić te je u utorak 30. studenoga dvosat matematike i hrvatskoga jezika u 6.b razredu bio obogaćen povezivanjem u jednu cjelinu, a poveznicu između dva naizgled nespojiva područja odigralo je domaćinstvo.
U uvodnom dijelu sata učenici su pogledali kratki video o izradi paprenjaka, a zatim su učenice, polaznice satova domaćinstva, koje kao izvannastavnu aktivnost vodi učiteljica Ljerka Linić, u dva navrata izrađivale tijesto. Za to vrijeme ostali učenici bili su zaokupljeni rješavanjem mnogobrojnih zadataka koje je za tu priliku osmislila učiteljica matematike. Između ostalog, preračunavali su mjere svih sastojaka iz recepta zadane u gramima, u dekagrame i kilograme. Potom su na temelju zadanih podataka izračunavali koliko šećera, masti, oraha i ostalih sastojaka otpada na jednog učenika ako se cijeli kolač podijeli na 26 dijelova. Prema različitim rezanjima razvaljanog tijesta dobiveni su oblici kojima se trebalo odrediti sukladne likove, duljine stranica likova prema zadanim stanicama pleha u kojem se razvaljalo tijesto, količinu dobivenih kolačića, opseg dobivenih likova, kutove pod kojima se rezalo tijesto ako je jedan kut zadan i težinu svih sastojaka u tijestu. Na kraju su morali izračunati koliko se pojedinih sastojaka treba staviti u recept ako se recept želi uvećati za dvije trećine količine.
Paprenjaci su se pekli u dva navrata, a cijelom školom proširio se zamaman miris začina; cimeta, klinčića, muškatnog oraščića, đumbira i papra. Odmah po završetku pečenja učenici su kušali paprenjake koji su, treba li to uopće spominjati, nestali u tren oka.
Zasladivši se, učenici su se na dvosatu hrvatskog jezika pobliže upoznali s životopisom Augusta Šenoe, između ostalog i podatkom da je njegov otac Alois, iako prvotno predodređen postati pekarom, dobio priliku izučiti slastičarski zanat. Mjesto koje mu se po završetku naukovanja ukazalo, ne dvojeći je prihvatio i doselio iz Trnave u Zagreb postavši tako biskupskim sladopekom što bi značilo: majstorski je spravljao slastice svih vrsta za kaptolski biskupski stol.
O Šenoinoj veličini u okviru hrvatske književnosti ne treba dvojiti, Šenoa je prvi pravi hrvatski romanopisac, napisao je zavidan broj romana, uveo roman u hrvatsku književnost, odgojio čitateljsku publiku. Osim toga, iz starih i prašnjavih arhiva izvlačio je istinite povijesne priče, i oblikovao ih s ciljem da Hrvati zavole svoju povijest i na nju budu ponosni. Da govore svojim jezikom i da njime pišu. Stoga ne čudi činjenica da se cijelo jedno razdoblje u hrvatskoj književnosti naziva Šenoinim dobom.
No, ono po čemu će učenici, između ostalog, zasigurno pamtiti Šenou, je miris i okus finih paprenjaka i činjenica da ih je upravo sam pisac spomenuo u svom romanu”Zlatarovo zlato” kao omiljenu slasticu Zagrepčana. Pun pogodak bio bi kada bi se i čitatelji ovog teksta za nadolazeće blagdane okušali u pripremi ovog najtradicionalnijeg hrvatskog kolačića i uživali u njemu u društvu svojih najmilijih uz pucketanje vatre i šalicu toplog čaja... u nastavku slijedi recept za paprenjake.
Ljerka Linić, učiteljica matematike i Romina Stanković Šubat, učiteljica hrvatskoga jezika
Paprenjaci
Tradicionalni recept za paprenjake preuzet od zagorske bakice.
Sastojci:
Priprema:
Recept i fotografija preuzeti sa stranice: Paprenjaci - Domaćica (domacica.com.hr)
Za slike kliknite na ::opširnije::.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Školstvo |
Korisni linkovi |
• Općina Čavle |
• Crveni križ |
• Zaštita i spašavanje |
• Rival |
• Mala škola aromatera... |
• Dijete.hr |
• Riječki karneval |
• Foto Sluga - karneval |