Integrirani dan

OŠ Čavle, 10. studeni 2022.

UNESCO je 2001. godine je 10. studeni proglasio Svjetskim danom znanosti za mir i razvoj. Važnost ovog datuma prepoznata je i u našoj škoi koja svake godine projektnim, multidisciplinarnim ili integriranim danom obilježava dan posvećen znanosti.

Ove školske godine Svjetski dan znanosti za mir i razvoj obilježili smo integriranim danom na temu Znanost 20. stoljeća koji ujedno predstavlja i prvu fazu istoimenog školskog projekta u čiju su realizaciju uključeni svi učitelji i učenici 1. – 8. razreda.

Popularizacija prirodno-znanstvene grupe predmeta, razvijanje prirodno – znanstvene pismenosti učenika, poticanje na prirodno – znanstveni i matematički način razmišljanja te razvoj kompetencija u problemskom razmišljanju i rješavanju problema samo su neki od ciljeva obilježavanja Svjetskog dana znanosti za mir i razvoj. Naglasak je na razvijanju svijesti kod učenika o ulozi znanosti i znanstvenih otkrića u svakodnevnom životu i promociji mira i održivog razvoja te poticanju interesa i razumijevanju prirodnih znanosti i istraživačkog rada i izazova s kojima se suočava znanost.

Integrirani dan je poseban metodički oblik rada kojem prethodi zajednička priprema učitelja te međupredmetna i unutarpredmetna korelacija s naglaskom na odabranu temu i nastavne sadržaje predmeta koji se isprepliću. Naglasak je na interdisciplinarnost i timski rad, a zajednička tema je polazište u radu i odabiru različitih metoda i oblika rada, od praktičnog rada, PPT, pokusa ... do rada na tekstu, gledanja dokumentarnih filmova, rješavanja kviza, stvaralačkih radionica pisanja i crtanja na zadanu temu, izrade plakata, terenske nastave.

Integrirani da u razrednoj nastavi (1. – 4. razred, PŠ Grobnik, produženi boravak)

Mjesec studeni u našoj školi započeo je u znaku znanosti. Čak tri dana zaredom posvećena su znanosti – 8. studenog obilježava se STEM dan, 9. studenog Međunarodni dan izumitelja, a 10. studenog Svjetski dan znanosti za mir i razvoj. Obilježavanjem navedenih dana nastoji se zainteresirati učenike za znanost i prirodno-znanstvenu grupu predmeta, povećati svijest javnosti o ulozi znanosti u promicanju mira i održivog razvoja, poduprijeti  nacionalnu i međunarodnu solidarnost u širenju rezultata znanstvenih istraživanja te usmjeriti pažnju  izazovima s kojima se suočava znanost.

Naše aktivnosti tijekom obilježavanja ovih datuma bile su raznolike i provodile su se tijekom cijelog tjedna, a u duhu suradnje i učenici razredne nastave odlučili su svoje aktivnosti povezati s aktivnostima učenika nekih drugih razreda pa je posebno zanimljivo bilo vidjeti kako smo se uspješno nadopunjavali.

Svi učenici kroz prezentacije i druge digitalne sadržaje upoznali su se s najpoznatijim hrvatskim znanstvenicima i znanstvenicama 20. st., a potom su se pobliže upoznali sa životima i radom pojedinih znanstvenika.

Učenici i učiteljice 1.a, 1.b i 1.c razreda ostvarile su suradnju s učenicima 2.d razreda i njihovom Likovnom grupom te s učenicima 4.b razreda i učenicima koji pohađaju izvannastavnu aktivnost Domaćinstvo. Oni su odlučili upoznati i prezentirati jednu od naših najvećih izumiteljica Zlatu Bartl, poznatu kao „teta Vegeta“. Učenici prvih razreda, kao i oni na Domaćinstvu, upoznavali su se sa začinima u Vegeti te na plakatu izradili svoj zdravi lonac s povrćem i začinima, dok su učenici na Likovnoj grupi osmislili nova pakiranja za naš poznati dodatak jelima. Kruna aktivnosti posvećenih Vegeti bio je kviz „Kolo sreće“ na kojem su učenici još jednom potvrdili da zajednički trud i rad rezultira uspjehom.

Sljedeći znanstvenik čiji smo rad proučavali bio je Andrija Mohorovičić. Osim što nam je posebno zanimljiv zbog svog mjesta rođenja, otkrili smo i njegov doprinos na području meteorologije i seizmologije pa su i naše aktivnosti bile usmjerene na ista polja.

Tako su učenici 2.b razreda učili o oblacima, nastanku kiše i isparavanju vode (kruženje vode u prirodi) te su slikali oblake i tornado. Također, provodili su i razne pokuse te štopericom mjerili vrijeme i donosili zaključke. Učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost Mali ekolozi su izradili vjetrokaze, a učenici 4.c razreda vjetrenjače. Klub čitatelja knjiga usporedio je Malog princa - ulomak o čišćenju vulkana sa znanstvenikom i seizmologom Andrijom Mohorovičićem. Naučili smo što su to vulkani i potresi te kako oni mogu utjecati na reljef. I učenici koji pohađaju program Produženog boravka (2. a, 2.b, 3.a, 3.b i 3. c)  produženog boravka upoznali su se s radom istoga znanstvenika te su zajedno izradili plakat. Učenici 2. a i b razreda izradili su 2D nefoskop i promatrali brzinu kretanja oblaka, dok su učenici 3. razreda crtali portret i proučavali vrste oblaka koje su zatim prikazali na plakatu. 

Učenici drugih razreda već su se upoznali s likom i djelom Andrije Mohorovičića pa su na satu Vjeronauka nastavne sadržaje i znanstvenika povezali kroz padaline i poplave. Osim izrade plakata, provedene su i druge aktivnosti Crvenog križa s ciljem edukacije o postupanju u slučaju poplave.

Učenici 2.c razreda upoznali su se s istaknutim hrvatskim znanstvenicima i izumima koji su obilježili 20.st., s posebnim naglaskom na Antu Maglicu. Izradili su  svjetiljke od kartona, a posebno zabavno kao i uvijek bilo je izvođenje pokusa. U radu su se pridružili učenicima Produženog bo

ravka (1.a, 1.b, 1.c, 2.c, 2.d), koji su izradili plakat i likovne radove sa „svjetiljkama“ od papira i prozirne folije (uložne košuljice).

Prije samog Dana znanosti, učenici trećih razreda na satovima dodatne nastave su se sustavno kroz razvoj industrijske baštine grada Rijeke upoznali sa značajem torpeda koji je konstruiran u našem gradu davne 1866. godine.

Osim prezentacija, kvizova znanja i posjetu Palači šećerane i Muzeju torpeda, učenici su vizualizirali torpedo dječjim očima kroz likovni izričaj i instalacijom mobila. Napravljen je i plakat u spomen na njegove idejne začetnike:riječkog izumitelja Ivana Vukića Lupisa i britanskog brodarskog inženjera Roberta Whiteheada. Na Dan znanosti učenici su se prihvatili dizajna ikone mobilne aplikacije kao prilog moderne tehnološke inovacije čijem razvitku svakodnevno svjedoče.

I učenici 2.a razreda su, među ostalim, proučavali najpoznatiji izum Ivana Lupisa pa su  Dan znanosti obilježili slikanjem hrvatskih izuma - padobrana, torpeda i zračnog broda. Osim slikanja, provodili su i pokuse. Najzabavniji dio je svakako bio mjerenje vremena štopericom.

Učenici 3.b razreda Dan znanosti obilježili su prigodnim pokusima o energiji na satu Prirode i društva, a na satu Hrvatskoga jezika rješavali su zanimljive zadatke i pogledali prezentaciju te tako naučili o našim najpoznatijim izumiteljima i njihovim izumima.

Učenici 3.a razreda na satu hrvatskog jezika upoznali su se s likom i djelom Eduarda Slavoljuba Penkale koji je bio kemičar i izumitelj, najpoznatiji po izumu mehaničke olovke koja je po njemu nazvana penkala. Manje se spominje da je tvorac 80-tak izuma ili predmeta koje je usavršio. Kao uvod u satove likovne kulture učenici su se kroz prezentaciju upoznali s ostalim hrvatskim izumiteljima i njihovim izumima. Likovni zadatak je bio prikazati hrvatski izum s kolorističkom pozadinom po uzoru na Romera Britta. Učenici 3.c razreda izradili su i plakate o hrvatskim izumiteljima i Slavoljubu Penkali.

I u 4.a razredu učenici su Dan znanosti posvetili životu i radu E. Slavoljuba Penkale te su “otkrivanjem šifri” u tekstu učili u njegovu životu i djelovanju. Na nastavi Hrvatskog jezika znanje su proširili i gledanjem filma o istom znanstveniku i izumitelju, dok su učenici 4.b razreda na satu matematike, koristeći se pisanim zbrajanjem, rješavali su zadatke o Slavoljubu Penkali.

Osim Slavoljuba Penkale, učenici četvrtih razreda kroz prezentacije su naučili ponešto i o ostalim značajnim znanstvenicima. Učenici 4.b upoznavali su se i sa životom Zlate Bartl poznate kao teta Vegeta, a učenici 4.c razreda gledali su prezentaciju Nikola Tesla i Žene znanstvenice.

U PŠ Grobnik učenici 2., 3. i 4. razreda su s učiteljicom pogledali PPT prezentaciju o hrvatskih izumiteljima i izdvojili lik i djelo Ivana Vučetića. Otisnuli su svoj otisak prsta i crtali ga uvećenog. Tehnikom otisaka prstiju napravili su zajednički rad pod motom #Otisak prsta za ljepši i bolji svijet#, a potom su napravili i zajedničke plakate.

Učenici 2.c i 2.d razreda obilježili su Dan znanosti i na satima informatike. Nakon što su saznali mnoge zanimljivosti o informatici u 20. stoljeću, učenici su imali prilike i sami osjetiti dašak tog vremena igrajući neke od tada najpoznatijih igara – Tic Tac Toe – Dos, Pac-man, Tetris i Super Mario Bros. u njihovoj originalnoj grafici.

I u okviru izvannastavne aktivnosti Digitalna kreativnost učenici trećih razreda uključili su se u obilježavanje ovogodišnjeg Dana znanosti te ujedno i u cijelogodišnji školski projekt 20. stoljeće izrađujući digitalnu vremensku crtu o informatici u 20. stoljeću. Osim što su se zabavili, učenici su naučili štošta novo, a rezultat je odličan rad.

Klikom na sliku otvorite našu vremensku crtu.

Nakon što su učili o izumima i doprinosu znanosti poznatih Hrvata i Hrvatica, učenici razredne nastave su u ponedjeljak, 14. studenog imali i izložbu predmeta kojima su se koristili njihovi roditelji, bake i djedovi u svom djetinjstvu i životu tijekom 20. stoljeća. Uspoređivali su ih s aparatima i pomagalima kojima se danas koristimo i uvidjeli koliko nam znanstvenici i izumitelji svojim postignućima i stalnim poboljšanjima istih olakšavaju svakodnevicu.

Integrirani da u predmetnoj nastavi (5. – 8. razred)

ZAMIŠLJENO JE I USPJEŠNO REALIZIRANO ...

HRVATSKI JEZIK

(učiteljica Katarina Badurina Miculinić)

Nadahnuti animiranim filmom Dušana Vukotića Nestašni robot (1956.) učenici su izradili  plakat s likovima svojih robota. Upoznali su se s poviješću animacije te Zagrebačkom školom crtanoga filma, školom animacije koja polovicom 1950-ih godina donosi avangardni iskorak novog naraštaja zaljubljenika u pokrenuti crtež. Sat je završio gledanjem animiranog filma Profesor Baltazar – Izumitelj cipela.

(učiteljica Dolores Maršanić)

Animacija i animirani film

Povodom Dana znanosti učenici 8.a upoznali su se s osnovnim pojmovima animacije, kada su nastali animirani filmovi, koji su prvi animirani filmovi te značenjem Zagrebačke škole crtanoga filma za hrvatsku kinematografiju. Pogledali su film Surogat te započeli s vlastitom animacijom lika dječaka koji želi bar na trenutak pobjeći od virtualnog svijeta, pronaći prijatelje i igrati se. U suradnji s likovnom grupom osmišljen je lik koji je dobio ime GenZ (generacija Z). Isti zadatak imali su učenici 6.a,b,c koji su, osim toga, naučili što je thaumatrop i zoetrop. Nakon uvodnog predavanja učenici su podijeljeni u grupe. Svaka je grupa dobila isti zadatak - animacija lika dječaka (crtež).

GenZ je osamljen. Vozi se gradskim ulicama na skejtu. Želi društvo, dosta mu je mobitela, računala i tableta.

Pogledajte neke od filmova koji su nastali na našim satima klikom na željenu poveznicu:

1. Film (izradio 6.a razred)
2. Film (izradio 6.b razred)
3. Film ( izradio 6.a razred)
4. Film (izradio 6.c razred)

(učiteljica Romina Stanković Šubat)

Učenici petog i sedmog razreda imali su priliku prezentirati i izložiti svoje uratke.

„Prošetali” su muzejem zaboravljenih medija i prisjetili se onih čija je uporaba bila najzastupljenija u 20. st. Bilo je tu starih fotoaparata, telefona, audio i video kazeta, CD-a, mobitela, MP3 playera..., no najviše čuđenja i zanimanja izazvao je jedan stari magnetofon od kojeg se učenici jednostavno nisu mogli odvojiti. Uslijedilo je čitanje rezultata ankete koju su učenici proveli među članovima svoje obitelji o tome koje su medije poznavali kao djeca, koji su im mediji uopće bili dostupni, što su najviše voljeli, kako su se svakodnevno snalazili bez mobitela i društvenih mreža, što su radili u slobodno vrijeme i koje su igre najčešće igrali. Treća skupina učenika predstavila je svoje plakate o pozitivnim i negativnim stranama medija, a na samom kraju učenici su prokomentirali rezultate svojih medijskih dnevnika koje su vodili tjedan dana.

Zaključili su kako svakodnevno provode previše vremena na različitim uređajima i da bi bilo dobro više vremena provoditi u igri i druženju na otvorenom, upravo kako su to običavali njihovi roditelji.

LIKOVNA KULTURA

Dan znanosti na satu likovne grupe obilježen je animacijom lika u stop animaciji.

S obzirom da je animacija pokreta složen proces, učenici su uspjeli prikazati, u okviru vremena koje im je bilo na raspolaganju, nekoliko sekundi animacije.

Video pogledajte ovdje.

GLAZBENA KULTURA

MIDI (Musical instrument digital interface)

Na satu glazbene kulture učenici su naučili što je to MIDI (Musical instrument digital interface), kako rukovati sa MIDI klavijaturom te kako se ona koristi u elektroničkoj glazbi. Učenici su najprije napravili jedan takt svog ritma, zatim odabrali ritam jednog učenika  i napravili pozadinski ritam za pjesmu autora Gigi D'Agostino L'Amour Toujours. Melodiju pjesme učenici su napravili uz pomoć učitelja te su na taj način preradili  pjesmu. 

ENGLESKI JEZIK

(učiteljica Nikolina Bolić Starčević)

Učenici sedmog razreda su proučavali najvažnije izume 20. st. - radio, televiziju, računalo, internet i mobitel. Nakon rasprave o tome kako su navedeni izumi promijenili naš život, učenici su u grupnom radu izradili digitalne postere o svakom od njih. 

Učenici šestog razreda bavili su se najvažnijom osobom 20 st. Kraljicom, Elizabetom II. Pogledali su video o najdugovječnijoj engleskoj vladarici te se okušali u crtanju njezina portreta. Nastalo je mnogo zanimljivih uradaka.

(učiteljica Ana Barković)

Na Engleskom jeziku u 5.a razredu učenici koji su prisustvovali radionici u Američkom kutku predstavili su naučeno te izložili igru Book hunt. Učenici osmog razread naučili su nove pojmove za vrijeme te su saznali koji su ekstremni vremenski uvjeti izmjereni u 20.st. Proučavali su tekstove, gledali video te rješavali kviz. Koliko engleskih riječi za vrijeme vi poznajete? Skenirajte QR kod i provjerite!

MATEMATIKA

(učiteljica Ljerka Linić)

Na satu matematike učenici su proučavali utjecaj velikog matematičara prve polovice 20. stoljeća, Johna Von Neumanna na razvoj računala.

Nakon kratke biografije i objašnjenja Von Neumannovog modela računala, odigrana je igra koja je pokazala kako upravljačka jedinica računala ima puno posla dok upravlja svim dijelovima računala.

Igra se sastojala od podjele učenika na upravljačku jedinicu ( 1 učenik), radnu memoriju (1 učenik ), ulaznu jedinicu ( 1 učenik ), izlaznu jedinicu ( 1 učenik ), vanjsku memoriju ( 1 učenik ) te aritmetičko logičke jedinice ( ostali učenici ).

Ulazna jedinica je predala zadatke upravljačkoj jedinici, upravljačka jedinica je prenosila zadatke aritmetičko logičkim jedinicama koje su rješavale jedan zadatak; nakon što je zadatak riješen pozivale su upravljačku jedinicu koja je prikupljala zadatke i dostavljala ih radnoj memoriji. Radna memorija je u ovom slučaju provjeravala točnost rješenja zadatka, a  vanjska memorija joj je pri tom pomagala i nakon provjere predavala zadatke izlaznoj jedinici koja je na poseban popis upisivala za svakog učenika točnost rezultata. Nakon toga predan je papir sa zadatcima upravljačkoj jedinici koja je slijedeći zadatak prenosila aritmetičko logičkoj jedinici... Itako u krug s tri zadatke koje su učenici - aritmetičko logičke jedinice morali riješiti.

Bilo je zanimljivo, učenici su zaključili da se upravljačka jedinica puno naradila (natrčala učionicom) dok je upravljala procesom, a to je i bio cilj.

GEOGRAFIJA

Geografi su se pozabavili razvojem meteorologije. Učenici dodatne nastave geografije su istraživali te prezentirali razvoj meteorologije i vremenske prognoze u 20. stoljeću i usporedili sa meteorologijom i vremenskom prognozom danas. Nakon predavanja sljedila je zanimljiva rasprava.... 

BIOLOGIJA, KEMIJA

Na satovima biologije i kemije učenici su istraživali kemijsku strukturu molekule DNA, učili o znanstvenicima i otkrićima koja su dovela do otkrića građe molekule DNA te izrađivali plakat koji prikazuje biosintezu proteina prema uputi iz DNA.

PRIRODA

Učenici 6.a razreda Katija Ljubobratović, Filip Cuculić i Korina Mavrinac izradili su i održali prezentaciju po razredima na temu Let u svemir- Apollo 11 (svemirska misija koja je 20. srpnja 1969. dovela prve ljude na Mjesec).

INFORMATIKA

Nakon kratkog uvoda u nastanak i povijest interneta učenici su raspravljali o značaju interneta u našem svakodnevnom životu, o svim njegovim prednostima i nedostatcima te je li internet uistinu najveći izum 20. stoljeća.

Nakon što su se formirala dva debatna tima, odredili suci i voditelj koji mjeri vrijeme, održala se debata. Učenici petog razreda su raspravljali na temu je li internet uistinu najveći izum 20. stoljeća, a učenici osmih razreda su obradili teme trebaju li djeca od 13-te godine života imati privatne račune bez nadzora roditelja i treba li postojati Internet Kill Switch (opcija gašenja interneta) za čelnike država u izvanrednim situacijama.

TEHNIČKA KULTURA

Članovi grupe robotičara izrađivali su ručno vođena robotska kolica tijekom protekla dva mjeseca. Dan znanosti obilježen je natjecanjem u vožnji za grupu učenika od 4. do 8. razreda. Natjecatelji su upoznati s razvojem robotike u 20. stoljeću, a nakon toga je uslijedila vožnja robotskih kolica po labirintu. Bilo je poučno, veselo, napeto i uzbudljivo. Najspretniji vozač bio je učenik 5.b razreda, Niko Matejčić.

VJERONAUK

Tema:  Priprema za izvanredne situacije - poplave

Podtema: Kišom do poplave

Prvi školski sat obrađivala se biblijska priču o Noi i velikom potopu. Nakon kratkog animiranog filma o Noi i analizu biblijskog teksta, učenici su nabrajali učinke biblijske poplave. Drugi školski sat govorilo se je o uzrocima nastanka poplava te uz radionice Hrvatskog Crvenog križa prezentiralo kako razina vode u kratkom roku može drastično rasti ukoliko se poveća njena količina te što treba učiniti u slučaju poplave. Istraživali su se i načini kako se zaštititi od poplava i kako ih predvidjeti te su se učenici upoznali s radom našeg poznatog znanstvenika, meteorologa i seizmologa Andrije Mohorovičića.

Rezultat svega bio je plakat Što me naučio Noa - postupak u slučaju poplave.