OŠ Čavle, 10.11.2017.

Integrirani dan - PRIRODNE NEPOGODE

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj obilježili smo integriranim danom na temu Prirodne nepogode. Tema je, nažalost, vrlo aktualna, a povezali smo je i sa multidisciplinarnim danom Sigurna djeca koji provodimo svake godine u mjesecu travnju i posvećujemo ga ekologiji, zaštiti, spašavanju i prevenciji.

            Integriranim danom bili su obuhvaćeni svi učenici 1. - 8. razreda te učenici PŠ Grobnik. Uspješnoj realizaciji ovog dana svakako je doprinijela kreativnost učitelja i trud učenika koji su aktivno sudjelovali i sa zanimanjem pratili brojne sadržaje. Poseban doprinos integriranom danom dala je i Građevinska tehnička škola Rijeka čiji su učenici sa svojom profesoricom Zvjezdanom Veršić  Žunić predstavili učenicima osmih razreda projekt Konstrukcije otporne na vremenske nepogode.

            Sve aktivnosti koje smo planirali i proveli u integriranom danu imale su za cilj:

• aktivno učešće učenika u procesu nastave - učenje gledanjem, slušanjem, analiziranjem i istraživanjem, 
• međupredmetna i unutarpredmetna  korelacija te suradnički odnos u integriranom načinu rada kao pomoć učenicima u otkrivanju povezanost pojava u životu sa predmetnim područjima u školi,
• naučiti učenike da poštuju prirodu i zakone prirode,
• razvoj ekološke svijesti i odgovornosti prema prirodu,
• osvijestiti učenike kako se odgovorno ponašati u slučajevima prirodnih nepogoda,
• doprinijeti boljem razumijevanju prirodnih znanosti i matematike od strane učenika i povećati njihovo zanimanje za ta područja znanosti,
• spoznati važnost znanosti i znanstvenih otkrića u svakodnevnom životu te u promociji mira i održivog razvoja,
• osvjestiti važnost nacionalne i međunarodne solidarnosti u širenju rezultata znanstvenih istraživanja te usmjeriti pažnju izazovima s kojima se suočava znanost.

             Aktivnosti, oblici i metode rada bili su uistinu različiti, u skladu s predmetnim područjem, uzrastom učenika i nastavnim planom i programom, ali cilj je ostvaren.

             Za učenike 1. - 4. razreda, integriranom danu prethodila je terenska nastava, a tijekom integriranog dana s učenicima se je razgovaralo o nedavnim elementarnim nepogodama koje su pogodile Hrvatsku i pojedine zemlje u svijetu, obrađivali su se prikladni književni tekstovi u čitankama nakon čega je uslijedilo stvaralačko pisanje, slušanje, interpretacija, ilustracija te postavljanje izložbe fotografija s terenske nastave i rad za natječaj  Državnog ureda za zaštitu i spašavanje na temu Prirodne katastrofe.

1.b razred -požar, poplava, potres...-naučili smo slovo P!

  Učenici 5. - 8. razreda imali su prilike primijeniti stečena znanja, ali i nešto novo naučiti.

Tako su na satovima Hrvatskog jezika učenici petih razreda, u sklopu medijske kulture, pogledali isječak iz dokumentarnog filma, interpretirali tekst Bura na moru i okušali se u stvaralačkom pripovijedanju u 1. i 3. osobi. Učenici šestih razreda pogledali su kratku prezentaciju i film na temu prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda nakon čega je uslijedila literarna radionica na zadanu temu. Učenici sedmih razreda su pogledali isječak iz dokumentarnog filma Uragan Irma na Floridi i sat medijske kulture završili pisanjem komentara na gledano. Učenici osmih razreda su čitali  kratke tekstove o pojedinim prirodnim katastrofama, gledali slikovne i video sadržaje, dokumentarni film Život nakon poplave te sudjelovali u kvizu na navedenu temu koristeći naučeni vokabular.

Na satu Hrvatskoga jezika

Na satovima Likovne kulture učenici petih razreda su kontrastom toplo-hladno prikazali požar kao jednu od čestih prirodnih katastrofa, a učenici sedmih razreda su, u maniri kolorističke perspektive, prikazali posljedice prirodnih katastrofa, s naglaskom na požar i poplavu.

Na satovima Glazbene kulture učenici četvrtih i šestih razreda su proučavali temu oluje i sveprisutne bure u različitim glazbenim pravcima.

Učenici sedmih razreda su na satovima Engleskoga jezika, nakon gledanja kratkog isječka vijesti o vremenskim neprilikama, raspravljali da li mediji šire paniku ili smiruju gledateljstvo. Učenici osmih razreda su, obrađujući nastavnu jedinicu  Natural Disasters, proširili vokabular povezan sa temom prirodnih katastrofa (flood, fire, tornado, hurricane, tsunami, earthquake, volcano eruptions,...), a zatim je uslijedilo upoznavanje učenika sa najvećim prirodnim katastrofama koje su pogodile zemlje engleskog govornog područja (veliki požar u Londonu, potres u San Franciscu, uragan Katrina...).

Engleski jezik - najveće prirodne katastrofe koje su pogodile zemlje engleskog govornog područja

Na satovima Njemačkoga jezika učenici osmih razreda su se upoznali s njemačkim nazivima za prirodne nepogode te na temelju PPT prezentacije i fotografija razgovarali o nastanku i posljedicama nepogoda.

Na satu Njemačkog jezika

Na satovima Matematike učenici šestih razreda su otkrili da je Rijeka bila najkišovitiji grad u Hrvatskoj  u posljednjih dvanaest mjeseci te da je bila tri puta kišovitija od Londona  u tom razdoblju.

Grafički prikaz učestalosti i jačine potresa u Primorsko-goranskoj županiji izradili su učenici sedmih razreda.

Jesu li životinje vidovite i promjene u ponašanju pojedinih vrsta životinja pred potres, bila je tema satova Prirode u petim razredima, a kako se pripremiti za duži boravak u skloništu tema sata Biologije u sedmim razredima.

Na satovima Fizike učenici sedmih razreda su upoznali život i rado hrvatskog  znanstvenika Andrije Mohorovičića koji je proučavao potrese i došao do iznimnog otkrića da se Zemljina kora odvaja od plašta pri udaru potresa.

Fizika -Andrija Mohorovičić

Učenici petih razreda upoznali su se na satovima Povijesti s teškoćama života u pustinjskom području i pokušali odgovoriti na pitanja kako pobijediti sušu i konstruirati mrežu kanala, kako u pustinji sagraditi grad koji je zaštićen od oluja i pijeska…, a dokumentarni film Vulkan koji je gotovo uništio svijet bio je poticaj za razgovor o mogućim posljedicama.

Radionica na satu Povijesti - Vulkan koji je gotovo uništio svijet

Na satovima Geografije bilo je posebno zanimljivo. Učenici šestih razreda izučavali su tsunami, potrese, vulkane i Pacifički vatreni prsten te se na 3 D maketi poigrali s erupcijom vulkana.

Geografija - demonstracija erupcije vulkana

Učenici petih i sedmih razreda su na satovima Tjelesno- zdravstvene kulture učili savladavati prepreke u slučaju elementarne nepogode (poligon prepreka -budimo spretni i izvucimo se iz nevolje, spajanje u lanac, prenašanje unesrećenih…), na satovima Informatike učenici petih razreda su u Paint programu crtali erupciju vulkana, učenici sedmih razreda analizirali oborine u gradu Rijeci u programu MS Word, učenici osmih razreda pripremili PowerPoint prezentaciju o ekskurziji s naglaskom na nepogode koje su nedavno zadesile Nin, Zadar, Šibenik …. , a na satovima Vjeronauka proučavali su se tekstovi Starog zavjeta na temu prirodnih nepogoda.

TZK-a -poligon prepreka i prenošenje unesrećenih

Upotreba microbitova na satu Informatike

            Ovakvih dana bi, po riječima učenika i učitelja, trebalo biti što više, a cilj je svakako postignut: učilo se, stvaralo i predstavljalo s velikim žarom i zadovoljstvom u prilog čemu govore osmjesi na licima naših učenika.

Anita Štimac, učiteljica matematike i informatike

10. studenog ove godine OŠ Čavle obilježila je Svjetski dan znanosti. Ciljevi obilježavanja ovog dana u našoj školi su osnaživanje svijesti učenika o ulozi znanosti u promociji važnosti obrazovanja i postizanju održivog razvoja, ali i podupiranje solidarnosti u širenju rezultata vlastitih istraživanja s razrednim kolegama i prijateljima te usmjeravanje njihove pažnje ka svekolikim izazovima s kojima se danas suočava znanost.

Počeli smo od najmanjih. U suradnji sa svojim učenicima, učitelji Matija Malatestinić, Alenka Žagar Pančić te Andreja Miler i Doris Šanko osmislili su brojne interdisciplinarne aktivnosti koje su prezentirane pred drugim učenicima. Radionice iz fizike, kemije te brojni pokusi bili su samo neke od aktivnosti u kojima su se okušali učenici. Iz područja fizike, saznali su da je moguće proizvesti zvuk glasan ili tih u ovisnosti koliko je jak pritisak prsta na staklo. Također, moguće je promijeniti jačinu zvuka ako se promijeni količina vode u čaši. Da se svojstva tekućine mogu mijenjati ovisno o tome je li slatka ili slana, naučili su pomoću jajeta koje propada sve dok ne dođe do slane vode. U toj točki voda je dovoljno gusta da jaje može plutati, baš kao i ljudi u moru. Iz kemije, mali no vrlo motivirani znanstvenici, već su naučili da soda bikarbona i ocat čine bazu i kiselinu. Pomiješani zajedno čine kemijsku reakciju kojom se oslobađa plin ugljikov dioksid u obliku sitnih mjehurića koji se pjene. Iz prirode, doznali su nešto o tajnama postanka živog svijeta – Svemir, to beskonačno prostranstvo koje nas okružuje, nastao je prije 13 milijardi godina, u golemoj eksploziji - takozvanom Velikom prasku.

Kad je riječ o višim razredima osnovne škole, ove su godine učitelji matematike, prirode, geografije, fizike i kemije uložili velik trud kako bi učenici poboljšali razumijevanje prirodnih znanosti i potaknuli njihovo zanimanje za ta ista područja. Primjerice, na ovaj projektni dan vrlo interesantnu radionicu Grobničke Alpe vodili su učitelji Ljerka Linić i Robert Žagar, dok su učenice voditeljice bile Matea Cico i Laura Kondić. U dva školska sata učenici su pogledali prezentaciju pomoću koje su se upoznali s ovim školskim projektom, a potom sudjelovali u kratkoj matematičkoj radionici te radionici iz geografije. Još prije četiri godine cijeli projekt vodile su učiteljice Ljerka Linić i Gordana Janeš Majnarić s učenicama Marijom Žeželić, Nikol Marelja Bošnjak, Irom Fabrio, Klarom Žeželić i Sarom Grgurić. Projekt je u doista odličnoj konkurenciji dobio pohvalu za matematičku obradu teme na Festivalu znanosti u Puli 2012. godine. Na matematičkoj radionici ovogodišnjeg Dana znanosti, nakon što su učenici pogledali prezentaciju, zaključili su da se krivuljama može mjeriti njihova zakrivljenost. Pokušali su svaki vrh zamijeniti kružnicom i vidjeti hoće li se rezultati podudarati s onim iz 2012. godine. Rezultati su bili slični - nakon aproksimacije vrhova kružnicama, pokušali su izmjeriti koliko je duga linija na fotografiji koju vrhovi crtaju na nebu. Također, testirali su rezultat iz 2012. godine koji je dobila Marija Žeželić izračunavanjem duljine lukova kružnica. Učenici su kopirali liniju s fotografije na prazan papir, a potom su izmjerili koliko je duga ta linija pomoću krivinomjera. Slijedeći i ovaj primjer, dobili su isti rezultat kao i 2012. Slijedila je radionica iz geografije učitelja Roberta Žagara. Na geografskoj karti učenici su trebali pronaći sve vrhove koji su se spominjali u projektu. Zatim su na temelju uputa učitelja, proučivši fotografiju Grobničkih Alpi, odredili tip vegetacije koji na određenoj nadmorskoj visini prevladava.

Nakon uvodne riječi ravnateljice, nastavivši u zavičajnom tonu, učenici u holu škole predstavili su neka od školskih postignuća. Učenica Gordane Majnarić Janeš, Karin Volarić, upoznala nas je s nizom matematičkih radionica u kojima su naši učenici vrijedno radili i uspješno prezentirali našu školu tijekom zadnjih pet godina te bili nagrađivani u svojim kategorijama. Potom nas je učenica Lee Kumić, Ramona Zoretić, upoznala s povijesnim i kulturalnim značenjem grobničkog Kaštela za ovaj kraj, kako bi nas uvela u tematiku kojom smo se ove godine posebno bavili.

Upravo smo Kaštel upotrijebili kao model pri izradi maketa, a poslužio je i kao odličan materijal za tehničku, građevinsku, informatičku i prirodoslovnu radionicu. U učionici tehničke kulture bilo je zato posebno zanimljivo - pod nazivom Stari vitez naš kaštel održane su građevinska, tehnička, informatička i prirodoslovna radionica pod nadzorom učiteljice Marije Prihode.

Tehničari su uspješno prenijeli zadane mjere na papir, prirodoslovci su izradili poučne herbarije koristeći vegetaciju kakva se oko njega može pronaći, a graditelji su crteže prenijeli u konkretne oblike pomoću kamenčića i kartona te izradili nekoliko doista vjernih malih replika Kaštela. Informatičari su pak izvijestili o svemu u svojim PPT prezentacijama, a potrudili su se i obogatiti prezentaciju maketa iznijevši poneke interesantne činjenice o samom Kaštelu koje su pronašli na internetu. Učenici Mire Fafanđel posebno su se iskazali u robotici. Arian Maršanić prezentirao je izradu Robobube iz Ljetne škole tehničkih aktivnosti 2015. u Kraljevici. Zatim je uslijedila demonstracija tog autonomnog hodača s tri para nogu, upravljanog mikrokontrolerom, za kojeg smo uvidjeli da reagira na svjetlost. Teo Baffo prezentirao je kup natjecanje Robotrka na prstenac, modernu inačicu drevne Trke na prstenac koja se inače održava u Barbanu u Istri. Umjesto konja učenici su domišljato koristili robotska kolica s kopljem. Nakon prezentacije održano je međurazredno natjecanje u kojem se 4. b pokazao najuspješnijim u gađanju prstenca.

     Učenici su se dobro zabavili na prirodoslovnim radionicama. Na radionici pod nazivom Malin pod mentorstvom učiteljice Ivane Vadlje, učenice Nika Butković i Anja Juričić prezentirale su sudionicima što je sve potrebno za izradu kruha te koja je uloga kvasca u procesu izrade. Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktični - sudionici radionice su, pod vodstvom učiteljica Marice Šimunović i Anite Štimac, zamijesili kruh. No, kako bi u recept ubacili i malo matematičkog izračuna, morali su pretvoriti mjerne jedinice za masu i tekućinu te računati omjere te prionuti izradi tijesta. Kad je radionica bila gotova, školom se širio miris rumenih peciva.

Da i matematika može biti kreativna, uvjerili su se polaznici radionice Zbirka zadataka, koju su vodili Đurđica Štanta, pripravnica matematike, te učenici Marina Čunko, Matej Kralj, Mirjan Kralj te Franko Žeželić. Radionica je započela prezentacijom zbirke zadataka koju su izradili upravo polaznici Kreativne matematike. Sudionici su bili podijeljeni u četiri grupe, a svaka je grupa dobila listić sa zanimljivim zadacima iz spomenute zbirke - nakon rješavanja svojih, grupe su međusobno su izmijenile listiće. Grupa koja je prva riješila zadatke sa sva četiri listića dobila je slatku nagradu. Nakon natjecanja uslijedile su igre, u kojima su su sudionici pokazali svoje „matematičke vještine“ i dobro se zabavili.

Radionica je započela prezentacijom učenica Ivane Linić i Korine Hlača, koje je pripremila učiteljica Slađana Savić. Sudionici su naučili puno zanimljivosti o svjetlosti, što su učenici fizičari svojim pokusima i dokazali. O važnosti svjetlosti, posebno Sunčeve, govorili su i matematičari prezentirajući projekt o izradi sunčanog sata u Mediteranskom vrtu naše škole. Uz pomoć učiteljice Gordane Majnarić Janeš te učenica Mije Burić, Karle Ušljebrka i Tene Tomiša, sudionici su od kartona izradili sunčane satove koji sada krase učionicu. Poruka naših matematičara je bio je poziv u učionicu 104 kako bismo se uvjerili u točnost satova.

Obuhvativši sve radionice, možemo zaključiti kako je Dan znanosti za našu školu doista predstavljao posebnu priliku. Moglo bi se reći da su na jedan dan stariji učenici postali učitelji mlađima. Kao što je i prije napomenuto, svrha svih ovih aktivnosti jest jasnije razumijevanje i popularizacija znanosti te povećavanje prirodoslovne i matematičke pismenosti kod učenika. Cilj naših učitelja bio je upravo usmjeriti interese učenika na sadržaje prirodne grupe predmeta i matematike uz primjenu različitih metoda učenja, u čemu su, nadamo se, i uspjeli.

Učiteljica Lea Kumić

U petak, 8.11.2013., učenici i učitelji OŠ Čavle obilježili su Dan znanosti. Projektni dan je bio bogat sadržajima, aktivnostima, radionicama i prezentacijama projekata s jednim ciljem – popularizacijom znanosti i prirodnoznanstvene grupe predmeta među učenicima. A da znanost može biti kreativna i zabavna uvjerili su se svi oni koji su sudjelovali u projektnom danu, bilo kao promatrači ili izvođači, prezentatori i demonstratori.

"Mašta je puno važnija od znanja. Može se sve znati, ali ništa ne napraviti, dok se sa malo mašte može napraviti sve.”

Albert Einstein

Za učenike 1. – 4. razreda posebno je zanimljivo bilo na radionici Male škole aromaterapije . Sa voditeljicom  Centra za aromaterapiju Smilje, Tatjanom Milaković, učenici prvih razreda su izrađivali prirodne paste za zube od metvice, kadulje i zelene gline.

Učenici drugog do četvrtog razreda sa zanimanjem su pratili PowerPoint prezentaciju o svemiru i Sunčevom sustavu koju su pripremili učitelji pripravnici  Ana Bobić, Matea Galić i Matija Malatestinić. Uz mnoštvo fotografija i zanimljivih pojmova o zvijezdama, planetima, kometima i drugim činjenicama o svemiru i Sunčevom sustavu, kraj izlaganja popraćen je kratkim kvizom na koji su učenici spremno i rado odgovarali.

U sklopu projekta Shema školskog voća, Karmen Karlić, dipl. ing. agronomije i viša stručna savjetnica pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, održala je edukativno predavanje o korisnim i štetnim kukcima u voćnjaku i zdravim prehrambenim navikama.

·         HOKUS POKUS

Prehrambene namirnice su se koristile i u radionici  Otkrijmo zajedno gdje su učiteljice Andreja Banjavčić i Dijana Malinić na izuzetno zanimljiv način demonstrirale  najmlađima kako pokusi i znanost mogu biti kreativni, maštoviti i zanimljivi. Voditeljice su bilo ugodno iznenađene odgovorima učenika i spremnošću da aktivno sudjeluju u radionici.

I za učenike 5. – 8. razreda dan je bio ispunjen brojnim  i zanimljivim sadržajima koji su još jednom učenike uvjerili da je znanost znanje i vječno traganje za znanjem.

·         KORADO KORLEVIĆ: SUNCE I SVEMIRSKO VRIJEME

Veliki interes pobudila je radionica  koju je vodio Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice u Višnjanu. Nakon izvrsnog predavanja i razgovora o Suncu i svemirskom vremenu, Sunčevoj aktivnosti i solarnim ciklusima, zvijezdama, Sunčevim pjegama i granulama, koronalnim petljama, polarnoj svjetlosti, ozonskim rupama i opasnostima pretjeranog izlaganja Suncu, učenicima je demonstriran rad s teleskopom.

·         RADIONICA CAMERA OBSCURA

Interesantno i živo bilo je i u radionici Camera obscura  koju je vodila učiteljica matematike i informatike, Maja Rendić. Učenici su pinhole kamere, napravljene od kartonskih i limenih kutija, postavili u školski mediteranski vrt na polusatnu ekspoziciju. Dok su čekali da kartonski i limeni fotoaparati zabilježe sliku, pogledali su prezentaciju o povijesti i principu rada camere obscure, povijesti fotografije i postupku razvijanja i fiksiranja fotografije nakon čega su pokupili svoje pinhole kamere i krenuli s razvijanjem fotografija. Na oduševljenje svih koji su sudjelovali u radionici, kamere  su uspješno zabilježile lijepe fotografije s motivima iz školskog mediteranskog vrta.

·         MATEMATIKA – UHVATI STVARNOST

Učenici 8.b razreda, Klara Brigović, Marta Žeželić, Andrea Juričić, Ivana Bocka, Laura Fućak, Ivan Pešut i Leon Vukadin, održali su premijerno prikazivanje filma Uhvati stvarnost kojeg su izradili uz pomoć učiteljice matematike Ljerke Linić i učenika 4.b razreda. Filmski uradak učenika na  vrlo originalan način povezuje Einsteinovu teoriju relativnosti i školsku svakodnevnicu  kako bi se naglasila koncepcija transformiranja fizikalnih zakona između promatrača koji su u relativnom kretanju, jedan u odnosu na drugoga. S obzirom da je Albert Einstein teoriju relativiteta  izveo iz  jednostavne geometrije i Pitagorinog poučka, učenici su drugi dio sata posvetili predstavljanju Pitagore, prvog „pravog“ matematičara.  

·         FIZIKA – HRVATSKI VELIKANI

Uz pomoć učitelja fizike, Gorana Grbca, učenici 8.a, b i c  razreda, Zorana Jukić, Filip Špoljarić, Karla Šojat, Valentina Reljac, Ivan Pešut, Klara Brigović, Eli Derenčinović i Nika Hlača, predstavili su naše velikane -  Eduarda Slavoljuba Penkalu, Fausta Vrančića  i Nikolu Teslu. Tako su ostali učenici mogli saznati da je osim kemijske olovke, Eduard Slavoljub Penkala poznat i po izumu mehaničke olovke, termos boce, praška za pranje rublja, ali i konstrukcije prvog hrvatskog zrakoplova. Tvornica olovaka u Zagrebu, koju je osnovao Penkala,  bila je u to vrijeme jedna od najvećih tvornica olovaka u svijetu.Faust Vrančić zaslužan je pak za viseće mostove, koji su u upotrebu ušli tek 200 godina nakon njegovih nacrta,  a izumio je i mlin kojeg je pokretao vjetar te padobran koji se često neopravdano pripisivao kao zasluga Leonardu de Vinciju. Posebno interesantno bilo je predstavljanje nekih od izuma Nikole Tesle koji je nakon školovanja u Hrvatskoj i Austriji nastavio svoj rad u Parizu kao suradnik Thomasa Edisona, a samostalno u SAD-u. Učenicima su predstavljeni neki od njegovih najznačajnijih izuma – radio, bežični prijenos signala, izmjenična struja.

·         KEMIJA – HOKUS POKUS RADIONICA

 Uz pomoć balona i makete vulkana, uz mnogo pjene, malo dima i zanimljivih vizuelnih efekata, učiteljica kemije  Andreja Banjavčić i učiteljica TK-e i informatike, Dijana Malinić, održale su izvrsnu radionicu  te na vrlo simpatičan i duhovit način uvele učenike petih i šestih razreda u svijet kemije, a učenike sedmih i osmih razreda podsjetile da kemija uistinu može biti kreativna i zanimljiva

·         POSJET UČENIKA I UČITELJA OŠ MIHOVIL NAKOVIĆ, KOLJNOF (MAĐARSKA) – PROGRAM  „PRIJATEL NI NIKADA DUGO“

Budimpešta, Koljnof, Šopron…; Muzej čokolade, Sakralni muzej… samo su neke od uspomena na prekrasno druženje naših učenika i učitelja sa prijateljima iz Mađarske, a koje su podijelili s ostalim učenicima na projektnom danu prezentirajući im mali dio onoga što su vidjeli i naučili.

·         RADIONICE I NATJECANJA

Projektni dan završio je radionicama za učenike. Radionicu robotike vodila je učiteljica tehničke kulture Mira Fafanđel koja je učenicima predstavila pravila natjecanja igre Robo trka na prstenac. Tročlana ekipa naše škole koja je osvojila prvo mjesto u ovoj kategoriji na natjecanju u Barbanu u kolovozu ove godine, Barbara Bradač, Jakša Andrić i Toni Ljutić, predstavila je učenicima pravila igre nakon čega je uslijedilo pravo sportsko nadmetanje.

Učenici šestih razreda završili su projektni dan gledanjem filma, a za učenike osmih razreda u školskoj knjižnici je održano kviz natjecanje u znanju koje je vodila školska psihologica, Ankica Banduka. Sa učenicima sedmih razreda, učiteljica TZK-e, Bojana Kukec, započela je provedbu projekta Vrtim zdravi film te je održala radionicu na temu zdravlja i zdravih navika življenja.

Projektni dan je završio s porukom da nikada ne prestanemo gledati i osluškivati svijet oko sebe jer priroda ne otkriva svoje tajne odjednom i svima.

                                                                                  Ravnateljica: Tanja Stanković

Osnovna škola Čavle uključila se u projekt obilježavanja Dana znanostikoji provodi udruga Zlatni rez u suradnji s tvrtkom L'Oreal Adria, a s ciljem popularizacije prirodoslovno-znanstvenih predmeta  među osnovnoškolcima. Učitelji i učenici škole Čavle, pod vodstvom učiteljice matematike i informatike Maje Rendić, osmislili su projekt pod nazivom „Kako uloviti sjenu“. Pripreme za obilježavanje Dana znanosti započele su već početkom školske godine, nastavile se kroz niz aktivnosti i radionica tijekom listopada, te kulminirale predstavljanjem projekta 9. studenog pred učenicima i učiteljima Osnovne škole Čavle i predstavnicom udruge Zlatni rez, mr.sc. Brankom Milotić.

O svjetlosti i sjeni

Na dodatnoj nastavi iz fizike, pod vodstvom učiteljice Slađane Savić, učenici su istražili što su zapravo svjetlost i sjena u očima fizike, te koja su fizikalna svojstva svjetlosti. Osmislili su niz pokusa kojima su ostalim učenicima objasnili i dočarali kakva je zapravo priroda svjetlosti i kada nastaje sjena a kada polusjena. Koristili su i optičku klupu. 

Pokuse na optičkoj klupi izvode učenici 8.b razreda Karla Žeželić i Filip Perušić.

Kazalište sjena

Učenici su istražili što je to kazalište sjena i u kojim oblicima se javljalo kroz povijest u raznim kulturama. U tome im je pomogla Denis Pavin, učiteljica povijesti. Kako bi najbolje dočarali kazalište sjena, pripremili su predstavu pod nazivom „Priča o čudnovatoj zamjeni“ na tekst učenice Morane Oštrić, 7.c. Srednjovjekovna bajka o vitezu, djevi, čarobnjaku i zmaju osvojila je mlade gledatelje. Kartonske lutkice koje se koriste u predstavi izradila je Likovna grupa, zajedno s učiteljicom Monikom Sobol. Glumci su dočarali kako platno, barem na trenutak, može uloviti sjenu, te da se sjena koristi i u umjetnosti. 

Priča o čudnovatoj zamjeni – ...kad se djeva pretvori u zmaja, a zmaj u djevu.

Sunčani sat

Učiteljica matematike Gordana Majnarić Janeš i učiteljica matematike i informatike Anita Štimac su, uz pomoć učenika šestih i osmih razreda, izradile sunčani sat u Mediteranskom vrtu/Učionici u prirodi, koji su smješteni u unutarnjem dvorištu škole. Sunčani sat koristi štap koji se zove gnomon i postavlja se na mjesto određeno trenutnim položajem sunca u odnosu na zemlju. Učenici su saznali da se Sunce tijekom godine u odnosu na Zemlju kreće po krivulji sličnoj broju 8 koja se naziva analema, te da pritom pravac koji određuju Sunce i Zemlja prolazi kroz 12 sazviježđa koje nazivamo zodijak. Naučili su kako postaviti gnomon na pravo mjesto, i kako pomoću njegove sjene očitati točno vrijeme. Osim što su se učenici upoznali s drugačijim načinom mjerenja vremena, u kojem se sjena koristi kao kazaljka, škola je dobila trajni ures u vidu Sunčanog sata.

Sara Adžić, 8.a, oslikava Sunčani sat	Sara Grgurić, 8.b, pokazuje kako     se  postavlja gnomon

 Sjena nam govori koliko je sati

Camera obscura

Učenici su saznali da je Camera obscura (lat. mračna komora) i prirodni fenomen i optička sprava koja je čovjeku poznata još od davnina. Riječ je o zamračenoj prostoriji, ili kutiji, kojoj je na jednoj strani izbušena mala rupica kroz koju ulazi svjetlost. Ta svjetlost na suprotnoj strani projicira obrnutu sliku vanjskog svijeta. Upravo po principu Camere obscure funkcioniraju fotoaparati i video kamere. Tako je grupa učenika 6., 7. i 8. razreda i učiteljica matematike i informatike Maja Rendić, uz pomoć riječkog fotografa Kristijana Vučkovića, naučila izraditi fotoaparat od kutija za cipele ili limenki (tzv. pinhole kamera). Umetanjem fotoosjetljivog papira u takve kutije, učenici su „ulovili svjetlost“, odnosno zabilježili sliku izvan kutije u negativu. Naučili su i razviti fotografiju pod crvenim svjetlom, pomoću kemikalija koje se nazivaju Razvijač i Fiksir. Dobivene negative su skenirali, te na računalu pretvorili u pozitiv. Na taj su način uspjeli trajno uloviti sjenu. Učiteljica kemije Ivana Vadlja pomogla im je shvatiti na koji način fotoosjetljivi materijali bilježe svjetlost, te koja je uloga razvijača i fiksira. Svoje su fotografije, uz velikodušnu pomoć fotografskog studia Foto Kurti,  izložili na Dan znanosti. Jedna je kamera, izrađena od plastične kutijice za film, postavljena na krov škole s pogledom na jug. Na Dan znanosti 2013. će se dobivena fotografija razviti i, ukoliko je uspjela, pokazati kako se Zemlja tokom godine naginje u odnosu na Sunce.

Fotoosjetljivi papir koristili su i polaznici Likovne grupe i učiteljica Monika Sobol pri izradi fotograma. Fotogrami nastaju tako da se, pod crvenim svjetlom, predmeti poslože na fotoosjetljivi papir te se na kratko izlože svjetlosti. Tada se, opet pod crvenim svjetlom, fotoosjetljivi papir stavlja u Razvijač, gdje potamni samo na onim mjestima koja su bila izložena svjetlu. Na taj se način dobivaju zanimljive kompozicije.

Učiteljica matematike Ljerka Linić je uz pomoć učenika 7. razreda jednu učionicu pretvorila u veliku Cameru obscuru. U zamračenoj učionici učenici su mogli uživati u slici krošnji koje su se izvana kroz malu rupicu projicirale na stolove i zidove učionice, uz opuštajuću muziku i eterična ulja za koje se pobrinula Tatjana Milaković, višegodišnja suradnica OŠ Čavle, koja u školi vodi program Male škole aromaterapije.     

Učenici uz negative u mračnoj komori	Pogledali smo nijemi film o izradi i upotrebi Camere  obscure (Pinhole kamere)
Sa radionice koju je održao   Kristijan Vučković	Prva uspješna fotografija – uslikano kutijom  za cipele  (autor: Ivan Pešut, 7.b)
Izložba fotografija uslikanih pomoću kartonskih kutija i  limenki	Još jedna fotografija uslikana             pomoću kutije

Prisutnima se na kraju obratila ravnateljica Tanja Stanković, čestitajući učiteljima i učenicima koji su sudjelovali na projektu, a u ime udruge Zlatni rez učenike je pozdravila mr. sc. Branka Milotić. Učenici su pokazali interes za sudjelovanje u projektu te ocijenili prezentaciju zanimljivom. Izrazili su želju za daljnjim sudjelovanjem na ovakvim aktivnostima. 

mr.sc. Branka Milotić se obratila učenicima

Tekst: prof. Maja Rendić, voditeljica projekta                                                            Fotografije: Maja Linić, 8.a

Zada sedan gmajn,

zada sedan lazih

zemja j’ čudesih puna,

na ku špija, na ku pazi,

za ku mari

jedan vitez stari,

da nan ju ki ne bi zel.

Va Grobniku, belon gradu,

tasti junak je Kaštel.