RADIJSKA GRUPA I EMISIJA 3+MI

„... Uvečer posljednja, ujutro prva stvar

o njihovim pobjedama i mojim porazima.

Obećaj mi da nikada nećeš zašutjeti.“

(Bertold Brecht, Pjesma radiju)

3+MI naziv je radijske družine naše škole, a ujedno i radijske emisije koju u školi slušamo svakog trećeg petka u mjesecu početkom drugog sata u obje smjene. U ovoj školskoj godini u našem je radu došlo do promjena u vođenju i koncepciji emisije. Ovogodišnji vrijedni članovi družine su Petra Mavrinac, Ramona Zoretić, Tena Perasić, Nika Zaharija, Matea Haramija, Viktoria Sudan, Elena Broznić, Antonio Ban, Nina Jugović i Matea Matković.

            Sastajemo se svakog drugog ponedjeljka od 12:00 – 13: 10. Emisija traje desetak minuta, ovisno o predviđenim sadržajima. Naše stalne rubrike su Aktualnosti (Vijesti, Obavijesti,  Najave događanja, Osvrti na protekla događanja), Blic vic, Ljubavni vrtuljak i Nagradna igra. Sve  uvijek nastojimo popratiti kvalitetnom i prigodnom stranom i domaćom glazbom.

Ciljevi naših aktivnosti su upoznati karakteristike radijskog novinarstva, novinarske vrste i način rada, dokumentirati događanja u školi i mjestu (raditi na terenu, posjećivati kulturne ustanove, intervjuirati, anketirati), prikupljati materijale, aktivno sudjelovati u školskim aktivnostima; prezentirati svoj rad i snimljene radijske materijale u školi, i na mrežnim stranicama škole, razvijati interes za radijsko novinarstvo, kvalitetno provoditi slobodno vrijeme, koristiti i primjenjivati različite izvore informacija i znanja; prikupljati podatke neposrednim kontaktima te putem medija (Interneta, iz tiska, knjiga, plakata…), osposobljavati se za primjereno usmeno i pisano izražavanje; bogatiti rječnik i stil izražavanja,

informatički se opismenjavati, upoznati rad na pripremi, snimanju i montažama radijskih emisija, usmjeravati se izboru zanimanja, razvijati komunikacijske sposobnosti, sigurnost i samopouzdanje u javnom nastupu i ophođenju; razvijati socijalne vještine, sudjelovati na natjecanjima (LiDraNo), upoznavati vrednote govorenoga jezika i nejezičnih sredstava sporazumijevanja, zamjećivati njihovu obavijesnu funkciju  te se služiti njima u uljuđenoj govornoj komunikaciji.

             Ove godine smo za natjecanje LiDraNo pripremili radiodramu Konzerve Sunčane Škrinjarić, a izvele su je učenice 6. c razreda Nina Jugović (Aurelija) i Matea Matković (Klementina). Evo kako smo prilagodili tekst izvorno pisan za glumce, a ne glumice J:

Sučana Škrinjarić (prilagodila učiteljica K. B. Miculinić)

Konzerve

Glazba: Pat und Patachon - Eric Frantzen Chor & Orchester

(Trgovina konzervi. Na konzervama natpisi: Sreća, Ljubav, Dobar san, Veliki smijeh, Mali smijeh... Za „pultom“ sjedi prva glumica. Ulazi druga glumica.)

DRUGA GLUMICA: Dobar dan, Klementina! Što si to opet naumila?

PRVA GLUMICA: Zar ne vidiš? Otvorila sam konzervatorij.

DRUGA GLUMICA: Konzervatorij?! Ti i ne znaš što je to konzervatorij.

PRVA GLUMICA: Gle pametnjakovićku! To je mjesto gdje se prodaju konzerve, Aurelijo!

DRUGA GLUMICA: Konzervatorij znači – glazbeni zavod, mjesto gdje se uči svirati i pjevati. Ali s tobom, Klementina, ne vrijedi raspravljati.

PRVA GLUMICA: Hoćeš li da i tebe namjestim za konzervativku? Udvoje će biti veselije ...

DRUGA GLUMICA: Ali Klementina, prodavačica konzervi i konzervativka, to nije jedno te isto. Konzervativka je osoba staromodnih, uskogrudnih shvaćanja. To nema veze s konzervama.

PRVA GLUMICA: Pa dobro, onda konzervatorica. To je ona koja jede konzerve, zar ne? Hoćeš li kupiti jednu, učena Aurelijo?

DRUGA GLUMICA: Klementina, dovodiš me do ludila. Konzervatorica je stručnjakinja koja popravlja i održava stare stvari. To zanimanje također nema veze s konzervama!

PRVA GLUMICA: Oprosti, Aurelijo, ali ja nisam kriva što neke riječi izazivaju strahovitu zbrku. Osim toga, u mome su dućanu konzerve sasvim osobite.

DRUGA GLUMICA: Što je, dakle, u tvojim konzervama? (Uzima ih u ruke i razgledava.) Ljubav!  Sreća! Sretan put! Veliki smijeh! Zar se to može kupiti u konzervi kao ... mesni doručak ili pašteta?!

PRVA GLUMICA: To je moj izum, draga! Možda sam glupa kao što ti tvrdiš, ali zato imam mašte. To mi uvijek pomaže u nevolji. Kao i moje konzerve, na neki način. Uzmeš jednu, na primjer, na kojoj piše Prijateljstvo pa ti je nekako lakše u  samoći. Sa smiješnom konzervom i sama postaješ vesela.

DRUGA GLUMICA: Hm ... Zaista nije loše. Iako je bolje naći pravoga i živog prijatelja. Ove tvoje konzerve su kao hitna pomoć, u slučaju nevolje ...

PRVA GLUMICA: Ah, ti uvijek mudruješ ... Uzmi jednu, koju god želiš!

DRUGA GLUMICA: Pa sad ... Klementina ... Mislim da si mi upravo ti prijateljica (mada čudna i smiješna) pa mi onda ne treba ova u konzervi.

PRVA GLUMICA: I ja sam se konzervirala, pogledaj, zar nisam originalno konzervativna?

DRUGA GLUMICA: Opet ti sa svojim izrazima ... Konzervira se rajčica, krastavci, voće ..., a ne čovjek!

PRVA GLUMICA: Ali u mom konzervatoriju je sve moguće, mila Aurelijo! Što si se tako namrgodila? Uzmi jednu sa smijehom (Dodaje joj konzervu na kojoj piše VELIKI SMIJEH.)! Poklanjam ti je, prijateljice!

DRUGA GLUMICA: (Uzima konzervu i otvara je - čuje se grohotan, nezadrživ smijeh, Aurelijino „kiselo lice“ polako se mijenja, glumice se počinju smijati.) Djeluje... ha-ha... stvarno djeluje ... Pa, hvala ti, Klementina, nadam se da ću te idući put naći kako se baviš nekim ozbiljnijim poslom ... (Trenutak stanke pa „puknu“ od smijeha) Sada zaista moram krenuti, vidimo se!

(Druga glumica izlazi, prva viče za njom):

PRVA GLUMICA: A ključ, draga? Nisi ponijela ključ za otvaranje konzervi! (Kad ugleda Aurelijino nasmiješeno lice, odmahuje rukom i dodaje za sebe): Ma, nije potreban ključ ...

Glazba: Pat und Patachon - Eric Frantzen Chor & Orchester

ZANIMLJIVOSTI O RADIJU

Stvoren je 1913. pokraj New Yorka, a redovito je prenošenje počelo u SAD-u 1920 .

David E. Hughes je prvi prenio Morseov kod bežično 1878. godine. Međutim, njegov rad nije ispunio zahtjeve u vezi poznavanja prirodnog principa ili procesa koji je predmet novog fenomena.

Između 1893. i 1894. Roberto Landell de Moura, brazilski svećenik i znanstvenik, vršio je eksperimente. Nije objavio svoje rezultate do 1900., ali je kasnije pribavio brazilske i američke patente.

Aleksandar Stepanovič Popov je 1894. napravio prvi uređaj koji je u prijamnom sklopu sadržavao koherer. Ovaj uređaj je opisan kao detektor munja i predstavljen je Ruskom fizičkom i kemijskom društvu 7. svibnja 1895. godine.

Nikola Tesla službeni je pronalazač radija. On je prvi razvio i objasnio način proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijamnoj anteni te javno predstavio principe radija i prijenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj pronalazak je 1897. godine dobio patent br. 645576 za uređaj opisan kao sustav za bežični prijenos podataka.

Guglielmo Marconi jedan je od pionira radiotelegrafije. Ostvario je prvi prijenos radio valova preko Atlantskog oceana i 1909. godine dobio Nobelovu nagradu za taj doprinos znanosti. Osnovao je prvu tvrtku koja se bavila komercijalnom uporabom radio prijenosa. Do 1943. godine smatran je izumiteljem radija, kada mu je Vrhovni sud oduzeo patentno pravo i dodijelio ga Nikoli Tesli.

Reginald Fessenden i Lee De Forest pronašli su princip amplitudske modulacije, pa je tako više radio stanica moglo slati signale i istovremeno biti prisutno u eteru (za razliku od prijašnjeg običnog radija gdje je samo jedna radio stanica zauzimala cijeli raspon spektra).

Edwin Armstrong otkrio je radio s frekvencijskim modulacijama, pa je signal postao otporniji na smetnje prouzročene električnom opremom i atmosferskim utjecajima.

(Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Radio)

Katarina Badurina Miculinić, voditeljica radijske grupe 3+MI