G L A G O L I
Ponavljanje gradiva
Glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojima izričemo radnju, zbivanje i stanje.
Glagole razlikujemo po:
1. ZNAČENJU: radnja, zbivanje, stanje
a) radnja: bacati, skočiti, plesti, igrati, raditi,...
b) zbivanje: mirisati, nicati, drhtati, debljati se, roditi se,...
c) stanje: čučati, mirovati, spavati, visjeti, ljetovati,...
2. VIDU: svršeni i nesvršeni
a) svršeni:izriču radnju koja je svršena djelomično ili u cjelosti: dospjeti, proliti, dati, baciti, ubaciti, naći,...
b) nesvršeni: izriču radnju koja u određenom vremenu nije svršena: dospijevati, prolijevati, bacati, ubacivati, nalaziti,...
3. PREDMETU RADNJE: prelazni, neprelazni, povratni
a) prelazni: glagoli koji uza se imaju imenicu u akuzativu: Baka PEČE kolače.
b) neprelazni: glagoli koji uza se nemaju imenicu u akuzativu: Dječak SJEDI na klupi.
c) povratni: glagoli koji uza se imaju povratnu zamjenicu SEBE, SE: Djeca SE IGRAJU.
Pomoćni glagoli su: BITI i HTJETI.
Pod glagolskim oblicima podrazumijevamo:
1. VREMENA: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II.
2. NAČINE: imperativ, kondicional I., kondicional II.
3. PRIDJEVE: glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni (gram. kat.: rod, broj)
4. PRILOZI: glagolski prilog sadašnji, glagolski prilog prošli ( nema lica ni broja)
5. NEODREĐENI GL. OBLIK: infinitiv
Glagolska stanja su:
1. AKTIV (RADNO STANJE): subjekt vrši radnju: Branko udara vreću.
2. PASIV (TRPNO STANJE): subjekt trpi radnju:Branko je udaren.
* KONJUGACIJA ili SPREZANJE: promjena glagola po licima
* 3 lica jednine (ja, ti, on, ona, ono); 3 lica množine (mi, vi, oni, one, ona)
* 2 broja: jednina i množina
* vrijeme: sadašnje, prošlo, buduće
* gramatičke kategorije glagola: lice, vrijeme, broj
* ne zaboravi: sve oblike pomoćnih glagola: BITI i HTJETI!
* ne zaboravi: GLAGOLSKE IMENICE! (tvorba. od gl. pridjeva trpnih)
Glagolske oblike dijelimo na: jednostavne i složene.
JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI ( tvore se nastavcima )
1. INFINITIV (neodređeni oblik):
-ti: piti, pjevati, biti, pisati,...
-ći: reći, stići, leći, pobjeći,...
2. PREZENT (sadašnje vrijeme):
-em: tresem
-jem: pijem
-im: mislim
-am: čitam
3. AORIST (prošlo svršeno vrijeme; tvori se samo od svršenih glagola):
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše (odoh,...)
-h, -, -, -smo, -ste, -še (udarih,...)
4. IMPERFEKT (prošlo nesvršeno vrijeme; tvori se samo od nesvršenih glagola):
- ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu (zvah,...)
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu (bijah,...)
-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu (vucijah,...)
5. GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI:
-o, -ao, -la, -lo, -li, -le, -la ( radio, pisao,...)
6. GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI:
-n, -t, -en, -jen ( napisan, okrenut, udaren, oguljen )
7. IMPERATIV (zapovjedni način)
Čitaj! Neka Čita!
8. GLAGOLSKI PRILOZI (sadašnji, prošli) (nepromjenjiva vrsta riječi)
a) sadašnji (tvori se od nesvršenih glagola): Udarajući.
b) prošli (tvori se od svršenih glagola): Udarivši.
SLOŽENI GLAGOLSKI OBLICI ( sastoje se od dvije ili više riječi )
1. PERFEKT (prošlo vrijeme): Rekla sam nešto.
2. PLUSKVAMPERFEKT (pretprošlo vrijeme): Bila sam rekla nešto. Bijah rekla nešto.
3. FUTUR I. (buduće vrijeme): Reći ću nešto.
4. FUTUR II. (buduće vrijeme): Budem rekla nešto. Bum rekla nešto.
5. KONDICIONAL I. (pogodbeni način; sadašnjost, svevremenost): Rekla bih nešto.
6. KONDICIONAL II. (pogodbeni način; prošlost): Bila bih rekla nešto.
Sinonimi, antonimi, pleonazmi, posuđenice iz stranih jezika i neologizmi, frazemi
Autor: Vedran Laković, 12. 10. 2022.
Dragi učenici, u privitku se nalaze sažetci naslova koje ćemo pisati na formativnoj i sumativnoj provjeri znanja (sinonimi, antonimi, pleonazmi, posuđenice iz stranih jezika i neologizmi, frazemi)
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Škola/Scuola |
Dnevni tisak |