Kumovi eko projekta 
Međunarodni dan žena
Ideja za obilježavanjem međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. ožujka događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tokom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".
Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj je, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
Pošalji prijatelju
Međunarodni dan žena
Ideja za obilježavanjem međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. ožujka događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tokom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".
Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj je, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
Pošalji prijatelju
Popis postojećih albuma:
Zabava i igre |  |
| • Igre123 |
| • Agame |
| • Igre sa portala |
| • NationalGeographic J... |
| • ODLIKAŠI hr |
| • Izradite strip |
| • Školski sportski rez... |
 |
E-škola | |
| • e-skola FIZIKA |
| • e-skola GEOGRAFIJA |
| • e-skola KEMIJA |
| • Biologija |
| • Windows XP |
| • Sve o računalima |
| • Muzeji RH |
|
Nastavnici | |
| • razredna-nastava |
| • HZTK |
| • HSI |
| • AZOO |
| • Online rječnik |
| • Zbornice |
| • ECDL Hrvatska |
| • CARnet |
| • Matice OŠ |
| • Udruga učitelja OŠ |
| • GlasRoditeljaZaDjecu |
|
Eko rječnik
ATMOSFERA – sloj plinova koji okružuje planet Zemlju
GLOBALNO ZATOPLJENJE – povećanje prosječne temperature Zemlje stakleničkim efektom
KISELE KIŠE – rezultat reakcije sumpornog dioksida i dušičnog oksida u atmosferi, koji se u obliku kiše, magle ili snijega vraća na Zemlju
OZON – bezbojni plin veoma važan u gornjim dijelovima atmosfere jer nas štiti od štetnog sunčevog zračenja, ali ako nastaje u nižim dijelovima atmosfere u reakciji s onečišćivačima, postaje opasan
SOLARNA ENERGIJE – električna energija dobivena iskorištavanjem fotonaponskih ćelija koje pretvaraju sunčevu energiju u električnu
STAKLENIČKI EFEKT – efekt zagrijavanja Zemljine atmosfere i površine zbog djelovanja stakleničkih plinova u atmosferi
STAKLENIČKI PLIN – plin koji se ponaša kao staklo u stakleniku, koji ne dopušta refleksiju topline u svemir; najčešći staklenički plinovi su ugljikov dioksid i metan
PRIJATELJ je netko tko nas razumije i dijeli s nama osjećaje. Prijateljstvo je poput cvijeta Koji cvate na suncu i usred sjene. Onaj koji znade koliko vrijedi Neće nikada dozvoliti da uvene.
Propustite li ovaj dan - DAN PRIJATELJSTVA, sami izaberite neki drugi, i zajedno s prijateljima proslavite duh prijateljstva! Jer prijatelji se cijene i vole svih 365 dana u godini!
Ako imate zvučnike okušajte se u vođenju vlastitog benda
Ukupno: 199946
