Događanja do 11.11.2012.
U srijedu, 7.studenog našu školu posjetio je Sijač sreće, odnosno održana je predstava Kazališta Svarog iz Zagreba. Predstavu o dječjim zgodama i nezgodama izveo je glumac Dubravko Sidor i oduševio male gledatelje, učenike razredne nastave. Njihovo oduševljenje i zanimljiv susret sa Sijačem sreće koja je ujedno i lektira za 3. razred najbolje je prikazano na fotografijama.
Naši su učenici među najboljima na svijetu u robotici. Upravo se pripremaju za još jedno svjetsko natjecanje. Kako izgledaju pripreme robota i njihovih malih kreatora, u Dubrovniku je Dnevnik Nove TV.
Nakon pažljive pripreme na računalu, robot je spreman za akciju. Programiranje nije jedina obveza, dubrovački učenici svoje robote su i sami složili i svaki robot mora se pripremiti da preko prepreka stigne do svoga cilja.
Mladi robotičari pripremali su robo-spašavanje, zadatak koji je nastao u Japanu nakon katastrofalnih potresa. 'Robot prati crtu, snalazi se u prostoru da zaobilazi ili prelazi preko prepreka, i da na kraju onu limenku spasi, tj. izgura u spasilačku zonu', kaže profesor robotike, Ivica Kovač.
Hrvatski mladi robotičari na svjetska prvenstva odlazili su dva puta, i uvijek osvajali jedno od prva mjesta. Vježbe za mlade robotičare kreću se od najlakših do najsloženijih.
Mnogi ne kriju, robotikom bi se volili baviti i kad odrastu, a do tada, svoje robote će pripremati na spašavanje, ali i na hrvatsku vitešku igru, robo-alku.
OD ZRNA DO BRAŠENICE
Konavle su oduvijek bile poljoprivredni kraj i tako je do dana današnjeg. Vremena se mijenjaju, ali kruh naš svagdašnji prisutan je na svim trpezama konavoskog čovjeka. Neki dan smo bili u posjetu starom brašnenom mlinu obitelji Đivanović koji i dan danas neumorno radi kao i kroz proteklih 300-tinjak godina daruje nam osnovni sastojak za proizvodnju namirnice koja je othranila vrijedne konavoske ljude. Vidjeli smo kako ta dva kamena pogonjeni snagom vode golokud pretvaraju muku koju kasnije možemo koristiti za razno razne pripravke. No, ja ću vam ispričati kako se po pričanju mojih starijih pravio kruh. Kvaliteta kruha ovisila je isključivo o finoći muke, odnosno kako bi taj stari mlin samljeo sami golokud ili šenicu. Brašenica je bila mjera kruha pojedine obitelji, a naravno ovisila je o brojnosti njihovih članova. Današnje obitelji su malene, a ne tako davno za trpezu mnogih konavoskih kuća, sjedalo je desetke gladnih usta. Kruh se pripremao u navćima tj. u muku se stavljala voda i već ukvašeno tijesto od prethodnog dana, i kada bi tijesto uskisilo stavljalo bi se u već zagrijanu krušnu peć bez teće na crijepnicu. Otprilike nakon 40-ak minuta dobili bi najvažniju namirnicu u domaćinstvu. Naravno danas kruh nije ni približno dobre kvalitete kao nekada jer u današnji kruh se stavljaju razni aditivi koji daju izgled, miris, ali ne i okus samog kruha. Da ne budemo samo na kruhu, reći ću vam da smo taj dan također posjetili obitelj Karaman odnosno njihov mali muzej starog oruđa. Muzej ako ga možemo tako nazvati je jako malen i dočarava nam vrijeme koje je iza nas i koje nam govori kako je život konavoskog težaka bio surov i nemilosrdan. Plugove, dikele, motike, kosjere i kose danas su zamijenile olovke, kemijske, Internet i mobiteli, a mi sa podsmijehom gledamo u te alate i čudimo se tim ''napravama''. Smijemo im se ili možda da se zapitamo jesu li u prošlosti njihovi gospodari bili sretni sa njima jer su im olakšavali život i pomagali im da što lakše dođu od zrna do brašenice!
Marta Šapro 8.b
11.listopada 2012.
Djeca Osnovne škole Gruda u akciji sa Hrvatskim crvenim križom
03.listopada 2012.
:
Dječji tjedan obilježava ovih dana i Društvo Naša djeca Gruda sa osnovcima OŠ Gruda i djecom dječjeg vrtića. U programu koji je organiziran za osnovce i vrtićku djecu predviđeno je međusobno druženje, crtanje po asfaltu, posjet knjižnici i druženje sa starijima u Marijinom domu za starije u Cavtatu. U povodu dana učitelja organizirana je i izložba fotografija učitelja „I mi smo bili djeca“ te jednosatna zamjena uloga učitelja i djece. Učenici su u povodu prvih dana početka napada na Konavle i Dubrovnik položili vijence i obilježili spomendan pogibije prvog branitelja Konavala u Domovinskom ratu Ivice Rilovića. Dječji literarni rad Marijane Bušković i Katarine Banac iz 5a, najbolje govori o tom događaju.
“PONOS KONAVALA
Dana 2.10. 1991.godine poginuo je naš hrabri branitelj Ivica Rilović. Na godišnjicu smrti posjetili smo njegov spomenik. Peti razred je sa svojom razrednicom , ravnateljicom škole i predstavnicima Društva Naša djeca išao položiti vijenac na mjesto pogiblje našeg dragog branitelja. Kada smo stigli čekao nas je svećenik. Svi smo se skrušeno pomolili i odložili cvijeće. Polako smo pošli do škole. U autobusu nije bilo više buke kao što je bilo kada smo išli prema spomeniku. Sada je bio mir. Tamo smo išli da se ne zaboravi njegova hrabrost. Spasio je i zadužio cijele Konavle. Mi taj događaj nikada nećemo zaboraviti. Ivica ti si nam u srcu, ti si u srcu Konavala. Volimo te i nikada nećeš izići iz naših srca. HVALA TI !"
Sve je počelo dana 01.listopada 1991. godine napadom na Rijeku dubrovačku...
http://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=TNjSPNyw7Jc
Događanja do 11.11.2012.
U srijedu, 7.studenog našu školu posjetio je Sijač sreće, odnosno održana je predstava Kazališta Svarog iz Zagreba. Predstavu o dječjim zgodama i nezgodama izveo je glumac Dubravko Sidor i oduševio male gledatelje, učenike razredne nastave. Njihovo oduševljenje i zanimljiv susret sa Sijačem sreće koja je ujedno i lektira za 3. razred najbolje je prikazano na fotografijama.
Naši su učenici među najboljima na svijetu u robotici. Upravo se pripremaju za još jedno svjetsko natjecanje. Kako izgledaju pripreme robota i njihovih malih kreatora, u Dubrovniku je Dnevnik Nove TV.
Nakon pažljive pripreme na računalu, robot je spreman za akciju. Programiranje nije jedina obveza, dubrovački učenici svoje robote su i sami složili i svaki robot mora se pripremiti da preko prepreka stigne do svoga cilja.
Mladi robotičari pripremali su robo-spašavanje, zadatak koji je nastao u Japanu nakon katastrofalnih potresa. 'Robot prati crtu, snalazi se u prostoru da zaobilazi ili prelazi preko prepreka, i da na kraju onu limenku spasi, tj. izgura u spasilačku zonu', kaže profesor robotike, Ivica Kovač.
Hrvatski mladi robotičari na svjetska prvenstva odlazili su dva puta, i uvijek osvajali jedno od prva mjesta. Vježbe za mlade robotičare kreću se od najlakših do najsloženijih.
Mnogi ne kriju, robotikom bi se volili baviti i kad odrastu, a do tada, svoje robote će pripremati na spašavanje, ali i na hrvatsku vitešku igru, robo-alku.
OD ZRNA DO BRAŠENICE
Konavle su oduvijek bile poljoprivredni kraj i tako je do dana današnjeg. Vremena se mijenjaju, ali kruh naš svagdašnji prisutan je na svim trpezama konavoskog čovjeka. Neki dan smo bili u posjetu starom brašnenom mlinu obitelji Đivanović koji i dan danas neumorno radi kao i kroz proteklih 300-tinjak godina daruje nam osnovni sastojak za proizvodnju namirnice koja je othranila vrijedne konavoske ljude. Vidjeli smo kako ta dva kamena pogonjeni snagom vode golokud pretvaraju muku koju kasnije možemo koristiti za razno razne pripravke. No, ja ću vam ispričati kako se po pričanju mojih starijih pravio kruh. Kvaliteta kruha ovisila je isključivo o finoći muke, odnosno kako bi taj stari mlin samljeo sami golokud ili šenicu. Brašenica je bila mjera kruha pojedine obitelji, a naravno ovisila je o brojnosti njihovih članova. Današnje obitelji su malene, a ne tako davno za trpezu mnogih konavoskih kuća, sjedalo je desetke gladnih usta. Kruh se pripremao u navćima tj. u muku se stavljala voda i već ukvašeno tijesto od prethodnog dana, i kada bi tijesto uskisilo stavljalo bi se u već zagrijanu krušnu peć bez teće na crijepnicu. Otprilike nakon 40-ak minuta dobili bi najvažniju namirnicu u domaćinstvu. Naravno danas kruh nije ni približno dobre kvalitete kao nekada jer u današnji kruh se stavljaju razni aditivi koji daju izgled, miris, ali ne i okus samog kruha. Da ne budemo samo na kruhu, reći ću vam da smo taj dan također posjetili obitelj Karaman odnosno njihov mali muzej starog oruđa. Muzej ako ga možemo tako nazvati je jako malen i dočarava nam vrijeme koje je iza nas i koje nam govori kako je život konavoskog težaka bio surov i nemilosrdan. Plugove, dikele, motike, kosjere i kose danas su zamijenile olovke, kemijske, Internet i mobiteli, a mi sa podsmijehom gledamo u te alate i čudimo se tim ''napravama''. Smijemo im se ili možda da se zapitamo jesu li u prošlosti njihovi gospodari bili sretni sa njima jer su im olakšavali život i pomagali im da što lakše dođu od zrna do brašenice!
Marta Šapro 8.b
11.listopada 2012.
Djeca Osnovne škole Gruda u akciji sa Hrvatskim crvenim križom
03.listopada 2012.
:
Dječji tjedan obilježava ovih dana i Društvo Naša djeca Gruda sa osnovcima OŠ Gruda i djecom dječjeg vrtića. U programu koji je organiziran za osnovce i vrtićku djecu predviđeno je međusobno druženje, crtanje po asfaltu, posjet knjižnici i druženje sa starijima u Marijinom domu za starije u Cavtatu. U povodu dana učitelja organizirana je i izložba fotografija učitelja „I mi smo bili djeca“ te jednosatna zamjena uloga učitelja i djece. Učenici su u povodu prvih dana početka napada na Konavle i Dubrovnik položili vijence i obilježili spomendan pogibije prvog branitelja Konavala u Domovinskom ratu Ivice Rilovića. Dječji literarni rad Marijane Bušković i Katarine Banac iz 5a, najbolje govori o tom događaju.
“PONOS KONAVALA
Dana 2.10. 1991.godine poginuo je naš hrabri branitelj Ivica Rilović. Na godišnjicu smrti posjetili smo njegov spomenik. Peti razred je sa svojom razrednicom , ravnateljicom škole i predstavnicima Društva Naša djeca išao položiti vijenac na mjesto pogiblje našeg dragog branitelja. Kada smo stigli čekao nas je svećenik. Svi smo se skrušeno pomolili i odložili cvijeće. Polako smo pošli do škole. U autobusu nije bilo više buke kao što je bilo kada smo išli prema spomeniku. Sada je bio mir. Tamo smo išli da se ne zaboravi njegova hrabrost. Spasio je i zadužio cijele Konavle. Mi taj događaj nikada nećemo zaboraviti. Ivica ti si nam u srcu, ti si u srcu Konavala. Volimo te i nikada nećeš izići iz naših srca. HVALA TI !"
Sve je počelo dana 01.listopada 1991. godine napadom na Rijeku dubrovačku...
http://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=TNjSPNyw7Jc
Zabava i igre | ![]() |
• Igre123 |
• Agame |
• Igre sa portala |
• NationalGeographic J... |
• ODLIKAŠI hr |
• Izradite strip |
• Školski sportski rez... |
![]() |
E-škola | ![]() |
• e-skola FIZIKA |
• e-skola GEOGRAFIJA |
• e-skola KEMIJA |
• Biologija |
• Windows XP |
• Sve o računalima |
• Muzeji RH |
![]() |
Nastavnici | ![]() |
• razredna-nastava |
• HZTK |
• HSI |
• AZOO |
• Online rječnik |
• Zbornice |
• ECDL Hrvatska |
• CARnet |
• Matice OŠ |
• Udruga učitelja OŠ |
• GlasRoditeljaZaDjecu |
![]() |
Eko rječnik
ATMOSFERA – sloj plinova koji okružuje planet Zemlju
GLOBALNO ZATOPLJENJE – povećanje prosječne temperature Zemlje stakleničkim efektom
KISELE KIŠE – rezultat reakcije sumpornog dioksida i dušičnog oksida u atmosferi, koji se u obliku kiše, magle ili snijega vraća na Zemlju
OZON – bezbojni plin veoma važan u gornjim dijelovima atmosfere jer nas štiti od štetnog sunčevog zračenja, ali ako nastaje u nižim dijelovima atmosfere u reakciji s onečišćivačima, postaje opasan
SOLARNA ENERGIJE – električna energija dobivena iskorištavanjem fotonaponskih ćelija koje pretvaraju sunčevu energiju u električnu
STAKLENIČKI EFEKT – efekt zagrijavanja Zemljine atmosfere i površine zbog djelovanja stakleničkih plinova u atmosferi
STAKLENIČKI PLIN – plin koji se ponaša kao staklo u stakleniku, koji ne dopušta refleksiju topline u svemir; najčešći staklenički plinovi su ugljikov dioksid i metan
PRIJATELJ je netko tko nas razumije i dijeli s nama osjećaje. Prijateljstvo je poput cvijeta Koji cvate na suncu i usred sjene. Onaj koji znade koliko vrijedi Neće nikada dozvoliti da uvene.
Propustite li ovaj dan - DAN PRIJATELJSTVA, sami izaberite neki drugi, i zajedno s prijateljima proslavite duh prijateljstva! Jer prijatelji se cijene i vole svih 365 dana u godini!
Ako imate zvučnike okušajte se u vođenju vlastitog benda