Cilj i svrha rada?
Nedaleko Osijeka, u Baranji nalazi se Baranjska lesna zaravan. O lesnim zaravnima učili smo u školi na satima geografije. Taloženje lesa odvijalo se nakon ledenog doba, prah koji se taložio nastao je trošenjem stijena. Vjerujemo da se udio pijeska i praha razlikuje u Osijeku i Baranji i da će se njihov udio povećavati kako ćemo se približavati Baranjskoj lesnoj zaravni.
Istraživačka pitanja i hipoteze
U ovom istraživanju postavili smo pitanje:
Nakon proučavanja literature, konzultacija i rasprave postavili smo sljedeću hipotezu:
Plan istraživanja - metode istraživanja
Za ovo istraživanje koristili smo GLOBE protokole za biosferu i tlo te propisane instrumente. Pri određivanju bioloških postaja, služili smo se GPS-om kojim ćemo odrediti geografske koordinate i nadmorsku visinu odabranih postaja. Pokrovnost smo odrediti pomoću aplikacije GLOBE Observer – Land Cover koja će nam potvrditi, geografske koordinate. Dubina uzorkovanja tla bila je 20 cm. Uzorkovanje tla obavili smo u listopadu 2019. godine na šest lokacija, koje će biti na našem putu od Osijeka do baranjske lesne zaravni na otprilike jednakim udaljenostima (svakih 5 km).
Za teksturu tla - udio pijeska i praha u tlu koristiti smo GLOBE protokol. U školi smo uzorke tla prosijati, iz tri uzorka po 100 ml zemlje labaratorijskom metodom izmjerili smo udio pijeska i praha, te smo odredili srednje vrijednosti. Sve lokacije obišli smo isti dan kako bi se dobili relevantni podaci za usporedbu.
Lokacije uzorkovanja prikazati ćemo na geografskoj karti.
Naše podatke usporediti ćemo s podacima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, uz stručnu pomoć.
U razredu ćemo analizirati dobivane podatke o udjelu pijeska i praha u tlima, usporediti ćemo ih, izraditi dijagrame i tablice te donijeti zaključke.