OBILJEŽILI SMO MJESEC HRVATSKOGA JEZIKA (21. veljače – 17. ožujka 2017.)
Naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osobine naše zemlje; buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina.
(A. G. Matoš)
Učenici 8.ab razreda i članovi Projektne grupe hrvatskoga jezika 7. razreda su u pratnji Senije Badić, prof. Hrvatskoga jezika i Daniela Molnara, prof. Povijesti bili u posjetu Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje povodom 50. godišnjice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika gdje su sudjelovali u interaktivnom predavanju troje eminentnih jezikoslovaca. Predavači su bili: koautorica Hrvatskog pravopisa dr.sc. Goranka Blagus Bartolec, dr.sc. Ivana Matas Ivanković i dr.sc. Krešimir Sučević-Međeral.
Pročitajte što o tome misle naši učenici.
„Mislim da volimo i cijenimo naš HRVATSKI jedino ako ga govorimo i znamo pravilno uporabiti.“
(Nina Bosak, 7.a)
„Žao mi je što mnogi mladi zaboravljaju HRVATSKI jer smatraju druge jezike, posebno engleski, modernijim od njega za koji su se naši preci stoljećima borili.“
(Andy Barros -Vasić, 8.a)
„Ja, kao bilingvist (dvojezični govornik) mogu reći da je meni HRVATSKI bliži jezik od talijanskog jer ga svakodnevno govorim. On je i jezik na kojem razmišljam.“ (Giorgia Fiorio, 8.a)
„Predavači su mi bili odlični te smo saznali mnogo toga. Mislim da danas, pogotovo mlađa generacija, nije svjesna da uporabom nepotrebnih stranih riječi ustvari odmaže razvoju HRVATSKOG jezika . Mnogi misle da to nije važno.“
(Barbara Marić, 8.a)
„Kada sam čula riječi koje su na dugom popisu tuđica i posuđenica, shvatila sam da bez obzira na naše ilirce i borbu za slobodu izražavanja na našem HRVATSKOM, svejedno smo nepotrebno prihvatili mnoge strane riječi. Kao da zaboravljamo da naš jezik nije samo sredstvo komunikacije nego i naša povijest, naša kultura. Naši korijeni! Ako izgubimo svoj jezik, izgubit ćemo i dio sebe.“
(Mia Maccormicik, 8.a)
„Ja svoj HRVATSKI jako poštujem baš kao i sve ljude koji su se borili za njega. Sad naš jezik prolazi kroz jedno teško razdoblje navale engleskog jezika. Ovo je nešto s čime se još nismo susreli. U prošlosti drugi su nam se jezici politički i povijesno nametali jer smo bili u podređenom položaju. Danas je drugačija situacija u nametanju stranih riječi jer veliku ulogu i utjecaj na nas imaju u tome različite reklame, internet, mediji uopće.“
(Neo Maler, 8.a)
„Jesu li posuđenice i tuđice virusi za naš HRVATSKI jezik? Do sad mi se nikad nije učinilo da jesu, ali kada bolje razmislim te cool riječi osiromašuju naš jezik. Pretpostavljam da to ljudi rade da bi izgledali privlačnije. Ako se ne prestane s takvom čestom uporabom riječi stranoga podrijetla, u daljoj budućnosti naš će jezik nestati.“
(Carlo Fiorio, 8.a)
„Baš zato što volimo i cijenimo HRVATSKI jezik, posjetili smo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Djelatnici Instituta potaknuli su me na dublje razmišljanje. Koliko puno anglizama naša generacija koristi, a koliko malo riječi, koje svakodnevno izgovorimo, su hrvatskog podrijetla?! Za mnoge riječi nisam ni znala da postoje hrvatski nazivi. Predavanje mi je pomoglo da shvatim koliko bi bilo bolje da i sama za većinu stranih riječi pronađem zamjensku hrvatsku riječ.“
(Viva Stanković, 8.a)
„Volim svoj HRVATSKI. Volim ga, ali moram priznati da i ja često koristim riječi koje mu ne pripadaju. Smatram da bih se trebao više potruditi u očuvanju našeg jezika. Stoljećima su se naši preci borili za našu državu i naš jezik. Sada kada imamo Lijepu Našu i naš HRVATSKI, imamo i sve više stranih riječi – posuđenica i usvojenica. Predavanje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje me potaknulo na razmišljanje o tome…“
(Vice Zamberlin, 8.b)