Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na ugroženost biološke raznolikosti, ubrzano izumiranje vrsta i osiromašenje ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o tome jest Konvencija o biološkoj raznolikosti. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti.                              

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, slatkovodnih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 38.000, a pretpostavlja se da ih je znatno više - od 50.000 do više od 100.000.

U Hrvatskoj obitavaju mnoge vrste životinja ugrožene u Europi:  smeđi medvjed, ris i vuk, orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup. Tu su i brojne biljke: runolist, gospina papučica, kockavica. Bogata biološka raznolikost mora, otoka i hridi s velikim brojem endema daje hrvatskom obalnom području međunarodnu važnost. Staništa endema su i hrvatske planine, poput Biokova ili Velebita, s jednom od najpoznatijih endemskih biljaka - velebitskom degenijom.

Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj mnoge su njezine sastavnice izrazito ugrožene. Na crvenom popisu navedeno je 1119 ugroženih vrsta.

Obilježavanje Međunarodnog dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u OŠ Jabukovac-Zagreb

U našoj školi smo također obilježili Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode prigodnim predavanjem i radionicom (za osme razrede) vezano za Bioraznolikost kukaca Hrvatske. Predavanje i radionice je održao entomolog prof. dr. sc. Mladen Kučinić sa Prirodoslovno-matematički fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu a sve je organizirao učitelj prirode, biologije i kemije Nenad Marković.

Kukci predstavljaju najbrojniju skupinu organizama na Zemlji. Postoje brojni razlozi za njihovu veliku brojnost, od maloga tijela, različite prehrane, disanja pomoću traheja, kratkog generacijskog vremena, mogućnostima prilagođavanja na gotovo sve uvjete života na kopnu i kopnenim vodenim staništima. U fauni Hrvatske koja se izučava više od 2 stoljeća zabilježene je veliki broj kukaca. Ne postoji popis koji bi prikazivao cjelokupnu faune kukaca Hrvatske ali možemo pretpostaviti da je zabilježeno više od 14 tisuća vrsta u našoj fauni, što nije i konačni broj. Na području Europe u posljednja su tri desetljeća zabilježen je veliki pad u brojnosti kukaca, tako da rezultati određenih istraživanja u Njemačkoj pokazuju na pad brojnosti od gotovo 60%. Slična sistematska istraživanja nisu provedena u Hrvatskoj, ali određeni rezultati ukazuju da se nešto slično događa i u Hrvatskoj, ali i drugdje u svijetu. Kako spriječiti te procese i da li ih je uopće moguće spriječiti samo su neka od pitanja koja si postavljaju znanstvenici širom svijeta? Što se danas događa u izučavanju kukaca u Hrvatskoj i njihovoj zaštiti? Da li ćemo ubrzo imati livade bez leptira, a potoke i rijeke bez vodenih kukaca?

Radionica: Bioraznolikost leptira i vodenih kukaca Hrvatske

Na radionici su se učenici upoznali sa najčešćim danjim leptirima u Zagrebu i potrebe njihove zaštite i očuvanja, kao i s osnovnim morfološkim značajkama leptira. Od vodenih kukaca posebna se pažnja usmjerila na upoznavanje sa četiri skupine: vretenca, vodencvjetova, obalčara i tulara. Učenici su se upoznali s građom tijela imaga (adulta) kao i ličinki kod spomenutih skupina te razlozima zašto su neki od njih ugroženi te im prijeti nestanak s velikog područja Europe.

Kod svih navedenih skupina kukaca učenici su se upoznali s njihovom bioraznolikošću u Hrvatskoj i Europi te područjima koja su najzanimljivija kada je ta fauna u pitanju u Hrvatskoj.  

Zagreb, 21. svibnja 2021.                                                       Mr. sc. Nenad Marković