Uz Dan neovisnosti: U ČEMU JE LJEPOTA SLOBODE?
Autor: Marina Gračanin, Gabriela Stojak, Ema Plivelić, Samanta Cazin, Edi Graovac, MARKO CAZIN, Viktoria Mihaljević, MONIKA CAZIN, Sandra Bokulić, Marija Paušić, Iris Božičević, 7. 10. 2016.
Sloboda i neovisnost želja su svakog čovjeka, nacije ili države. Inspirirani književnoumjetničkim tekstovima te potaknuti promišljanjima o 8.listopadu, učenici i učenice PŠ Siniše i Zrinka Rendulića U ČEMU JE LJEPOTA SLOBODE? Prije dvadeset pet godina, Hrvatska je imala sve, osim jedne stvari… slobode. Dok Hrvatska nije bila samostalna i slobodna, nitko se nije smio izravno predstaviti Hrvatom. Za takvo predstavljanje dobila bi se jako oštra kazna. Ljudi su bili slâni na Goli otok na kojemu bi udarali kamen po cijele dane, po hladnoći ili vrućini. Imati otoke, šume, livade, planine, rijeke, nizine, jezera, i more jest divno, ali čemu sve to, kada to ne možemo nazvati samo svojim. Zato je 1991. godine došlo do Domovinskog rata. Srbija je htjela proširiti svoj teritorij i stvoriti tzv. „Veliku Srbiju“, ali naši hrabri branitelji nisu to dozvolili. Stali su u obranu naše jedine države Hrvatske. Pet krvavih godina branitelji su branili svoj teritorij i borili se da današnja djeca dožive ono o čemu su oni sanjali – slobodu. Iz Domovinskog rata Hrvatska je izašla kao pobjednica i izborila se za slobodu. Poslije Domovinskog rata, Hrvati su se napokon mogli predstavljati bez straha, kao i dan-danas. U tome je sva ljepota slobode. Zato, hrvatski branitelji i domoljubi, hvala vam na svakoj žrtvi, svakom životu i svakoj mladosti koju ste podarili da bismo bili slobodni. Uistinu, veliko vam hvala.
GABRIELA STOJAK, 8.r.
Sloboda. To je nešto neprocjenjivo. Riječ koja ima samo sedam slova, a znači mnogo više. Sloboda nam je svima potrebna i svi ju zaslužujemo. Ponekad je jako teško izboriti slobodu, ali kad uspijemo, osjećaj je poseban. Kada smo slobodni, možemo sve raditi bez straha da će nas netko kazniti i osuđivati zbog toga, onda smo svoji i radimo što želimo . Sloboda je nešto najvažnije u životu.
EDI GRAOVAC, 8.r.
U čemu je ljepota slobode? Pitanje na koje danas mnogi ljudi ne znaju odgovor jer je rat tijekom njihovog cijelog života. Svoju slobodu nikad nisu imali. Morali su bježati iz države u državu. Imali su svoju zemlju, ali nikad nisu imali slobodu. Mi smo srećom imali tu mogućnost da osjetimo slobodu, da možemo reći da smo Hrvati i da se ponosimo ljepotom naše domovine. Branitelji su to željeli. Nažalost, mnogi su poginuli i zbog toga smo danas zaista slobodni. Branitelji, hvala vam!
EMA PLIVELIĆ,8.r.
Ljepotu slobode možda nema svatko, ali onaj tko je ima, može biti ponosan. Ljepota slobode je kada imaš svoje njive, kada svojom zemljom kročiš i dičiš se time. Tako i mi slobodnu nismo imali, nismo smjeli stati na ulicu i reći „Hrvat sam!“ ali danas smijemo. Danas to smijemo raditi radi svakog čovjeka koji je bio u Domovinskom ratu, radi svakog čovjeka koji je dao svoju dušu za Domovinu. Možda neki nisu ranjeni, ali su isto zaslužni za našu slobodu, za našu naciju i naš narod.
SANDRA BOKULIĆ, 8.r
Prije 25.godina su se naši očevi, djedovi i susjedi borili za našu lijepu Hrvatsku. Prolili su krv da bi sačuvali svoju domovinu. I to su i uspjeli. Vratili su se kući, ali neki nažalost nisu jer su dali svoj život za nju. Ima na svijetu mnogo lijepih država, ali ipak Hrvatska mi je najljepša. Planine, brda, doline, jezera i puno lijepih krajolika, i jedno jedino najljepše Jadransko more. Sve to čini Hrvatsku, ali i mi ljudi. Da nema nas, Hrvatska ne bi ni postojala. Zato čuvajmo naš dom i brinimo se o krajoliku da bude još ljepša jedna jedina Hrvatska.
VIKTORIA MIHALJEVIĆ,8.r.
Ljepota slobode je u svima nama. Ona se nalazi u cvijeću, u stablima, u svakom listu kojeg vjetar slobodno nosi. Ona se rađa u našim srcima i tamo ostaje. Sloboda je ono najljepše i najmilije što čovjek može imati. Za nju se vrijedi boriti.
SAMANTA CAZIN, 8.r.
Ljepota slobode je kada si samostalan, ovisiš sam o sebi. Tako ni mi nismo bili slobodni, nismo smjeli reći da smo Hrvati, ali izborili smo se za to. Danas smo slobodni ljudi, smijemo izraziti našu naciju i to sve zahvaljujući braniteljima koji su živote polagali i metke primali te onima koji nisu ranjeni. Svi su jednako zaslužni za ovo što imamo, za svaki komad zemlje, za svaku planinu i predivno more, to zapravo nije bitno što imamo, bitno je da mogu na sav glas ponosno reći ''Hrvat sam''.
MARIJA PAUŠIĆ,8.r.
Sloboda čini pola čovjeka. Jer što je čovjek ako ne može biti slobodan? Što je Hrvatska ako je njezini stanovnici ne mogu zvati svojim slobodnim domom. Svaka država je posebna po nečemu, ali moja domovina je najljepša i najbolja. Moju domovinu čini prekrasno Jadransko more plavo poput neba, šumoviti Gorski kotar pun životinja i biljaka, a Slavonija ravna i zelena. Zahvalna sam što sam Hrvatica i što to mogu s ponosom i slobodom reći. Zahvalna sam što živim u njoj, u svojoj Hrvatskoj, koja je hrabra, u kojoj veselje nikada ne prestaje, koja se štitila i digla iz pepela, kada je to bilo najteže. Sretna sam što živim u njoj, u mojoj lijepoj Hrvatskoj.
MOJA DOMOVINA
Monika Cazin, 6.razred PŠ Oštarije
Moja Domovina. Moja prelijepa Domovina. Znate li samo kako je lijepa? Ako ne znate, evo da vas podsjetim. Moja lijepa Hrvatska najljepša je zemlja na svijetu. Samo da znate kakve ima gore, nizine, mora, jezera… ma ima sve što ti treba. U toj prelijepoj zemlji živim ja. Ja, ma volim ju, ljubim ju, divim joj se. Znate li samo koliko lijepih ulica, gradova, sela ima ta naša lijepa Hrvatska? Ona je meni sve. Da nema nje, ne bi bilo ni mene. Samo kad vidim kako životinje trče, skaču i igraju se, odmah znam da je i njima lijepi, zabavno i da vole ovu zemlju. Ima mnogo drveća, šuma, parkova, zelenila. Kad prolazim kroz gradove, sela i ulice, vidim svijet oko sebe i osjećam da ću đipnuti od sreće. Tek kad vidite one lađe, brodove, sve staro i lijepo, zapravo prelijepo, ne mogu se prestati diviti. Nadam se da ću vidjeti cijelu Hrvatsku jer evo jedne rečenice za nju: Ja te volim, za tebe molim, ja te volim, ja te volim, ja te volim Hrvatska!
MOJA DOMOVINA
MARKO CAZIN, 5.r.
Moja domovina se zove Hrvatska. Ima čudan oblik. Ja svoju domovinu jako puno volim. Unaprijedio bih ju tako što bih spojio mostom sve otoke. I izgradio bih most do susjedne zemlje. Izgradio bih još crkvi za one koji nisu kršćani. Napravio bih najveći ZOO na svijetu, u kojem bi bilo 1 000 000 životinja. Napravio bih akvarij u kojem bi bile morske životinje. Napravio bih još Marina. Ali posebno bih ugostio sredozemnu medvjedicu. Izgradio bih još 100 zgrada. Na svakoj plaži bih napravio stepenice i posuo pijesak. Napravio bih put do spilja.D opustio bih pristup svim planinama. Napravio bih 1 000 nogometnih igrališta. I davao lopte besplatno. Ja bih ovakvu Hrvatsku. Ali mi se sviđa i ovakva kakva je bila do sad. HRVATSKA!!!