Obilježili smo Međunarodni dan školskih knjižnica
Autor: Irina Rudančić, 30. 10. 2019.
Školska knjižnica jedno je od omiljenih mjesta za boravak učenika u svakoj osnovnoj školi. Povodom Međunarodnog dana školskih knjižnica učenici produženog boravka Osnovne škole „Josipdol“ razgovarali su s Anitom Žanić - Prebežić, školskom knjižničarkom.
ROKO: kako ste postali knjižničarka?
KNJIŽNIČARKA: nakon završenog studija hrvatskog jezika, prvo sam se zaposlila kao učitelj hrvatskog jezika u školi u Josipdolu, a nakon toga počela sam raditi kao knjižničarka.
DANIJEL: koliko godina radite u školi?
KNJIŽNIČARKA: 14 godina.
NIKA: koliko knjižnica ima knjiga?
KNJIŽNIČARKA: na području tri škole, u Josipdolu, Oštarijama i Tounju, škola ima oko 3500 knjiga.
JOSIP: kako se kupuju knjige?
KNJIŽNIČARKA: škola dobiva od Ministarstva znanosti i obrazovanja određeni iznos koji je namijenjen za kupnju knjiga.
FILIP: otkud dolaze knjige?
KNJIŽNIČARKA: Ministarstvo znanosti i obrazovanja šalje novac na račun škole, a knjižnica dobiva kataloge izdavačkih kuća te potom kao knjižničarka odabirem pojedine naslove koji su potrebni najčešće za čitanje lektire.
JAKOV: koja Vam je najdraža knjiga?
KNJIŽNIČARKA: kao dijete voljela sam čitati „Pinokija“, „Priče iz davnina“, Andersenove bajke.
RUDI: jeste još negdje radili?
KNJIŽNIČARKA: ne, samo ovdje.
IVAN: koja Vam je bila najteža lektira za pročitati?
KNJIŽNIČARKA: „Smrt Smail age Čengića“.
DARIJO: koja Vam je najdraža knjiga iz djetinjstva?
KNJIŽNIČARKA: prva knjiga koju sam pročitala u školi i koju pamtim je „Pirgo“ Anđelke Martić koja govori o prijateljstvu dječaka i laneta.
LARISA: kako nastaju knjige?
KNJIŽNIČARKA: pisci stvaraju knjige, a da bi napisali knjigu moraju biti maštoviti, kreativni, rječiti.
IVAN: volite li svoj posao?
KNJIŽNIČARKA: da, najljepši mi je miris novih knjiga kad stignu početkom školske godine i svaki dan je drugačiji.
Kako djeca više nisu imala pitanja, knjižničarka je upitala djecu znaju li tko je čitač, a tko je čitatelj.
ROKO: čitač malo čita knjige.
IVAN: čitatelj puno čita.
Objasnivši što znače riječi čitač i čitatelj knjižničarka je istaknula da je njezin glavni cilj da u školi bude što više čitatelja.
Nadalje, knjižničarka je upitala učenike što bi htjeli čitati.
DARIJO: „Pinokio“
ROKO: „Grga Čvarak“
NIKA: „Miš“
JOSIP: nešto o Spidermanu
IVAN: knjige o Paulini P.
KNJIŽNIČARKA: čitaju li Vaši roditelji?
IVAN: da, moja mama čita prije spavanja.
ROKO: moja mama je učiteljica pa stalno nešto čita.
Knjižničarka je preporučila učenicima da pročitaju knjige „Gregorov dnevnik“ te „Zgode i nezgode kapetana Gaćeše“.
Zahvalili smo se knjižničarki na izdvojenom vremenu i za kraj nekoliko citata:
„Osim psa, knjiga je čovjekov najbolji prijatelj.“ G. Marx
„Čovjek koji ne čita dobre knjige nije ni u kakvoj prednosti pred čovjekom koji ne zna čitati.“ M. Twain
„Nema knjige, a da se u njoj nešto dobro ne nađe.“ M. de Cervantes
KURIKULUM PRODUŽENOG BORAVKA
PROGRAM RADA NASTAVE PRODUŽENOG BORAVKA U 1.RAZREDU |
||||||
CILJEVI PROGRAMA RADA NASTAVE PRODUŽENOG BORAVKA |
|
|||||
SVRHA NASTAVE U PRODUŽENOM BORAVKU |
|
|||||
NOSITELJ PROGRAMA RADA Voditelj/voditeljica nastave produženog boravka Irina Rudančić, dipl.učitelj Martina Rendulić,dipl.učitelj |
SURADNICI PROGRAMA RADA Učitelji stručnog aktiva 1.razreda,nastavnici,roditelji, stručno osoblje škole |
RADNE OBVEZE UČITELJA Organiziranje dnevnih obrazovnih zadaća,stručna pomoć u učenju,organiziranje slobodnih aktivnosti i slobodnog vremena učenika,planiranje i programiranje rada,organizacija roditeljskih sastanaka |
||||
NAČIN REALIZACIJE NASTAVE UPRODUŽENOM BORAVKU |
||||||
|
||||||
Ostvarivanje ciljeva i razvoj ključnih kompetencija ostvaruju se usmjeravanjem rada kroz odrednice propisane Nastavnim planom i programom za 1.razred(MZOŠ,2006.),u skladu sa zahtjevima HNOS-a., koji se ostvaruju kroz ponavljanje jezičnih sadržaja, matematičkih,radno tehničkih te sadržaje koji utječu na razvoj kognitivnih i motoričkih funkcija djeteta/učenika, te radionice koje pomažu u razvoju mašte i kreativnosti učenika koje se odvijaju u vremenu predviđenom za
ostvarivanje spomenutih sadržaja
|
Rad sa učenicima odvija se kroz frontalni, individualni, rad u skupini te rad u grupi |
Metode razgovora, usmenog izlaganja,demonstracije, čitanja, Pisanja, pisanih radova, praktičnih radova, rad na računalu,učenje kroz igru |
||||
VREMENIK AKTIVNOSTI
|
TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI
|
NAČIN PRAĆENJA AKTIVNOSTI
|