Međunarodni dan materinskog jezika
Autor: Irina Rudančić, 21. 2. 2020.
Dana 21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskog jezika. Obilježili smo ga i mi radionicom u školskoj knjižnici. Naša knjižničarka, Anita Žanić Prebežić održala je vrlo zanimljivu i poučnu radionicu o hrvatskom jeziku za učenike produženog boravka.
Radionica je započeta pitanjem što je to materinski jezik. Učenici smatraju da je materinski starinski jezik, lički jezik, hrvatski jezik. Naš materinski jezik je hrvatski jezik, a nazivamo ga materinskim jer ga učimo od svojih roditelja. Na pitanje zašto je važan jezik učenici su odgovorili da je važan za učenje, za razgovor, za jesti. Jezik se stalno mijenja, a u svijetu postoji oko 6000 jezika. Učenici su upoznati da je hrvatski jezik bio u prošlosti pod utjecajem drugih naroda te mnoge riječi postale su dio našeg jezika. Takve riječi su špajza, šlapa, šarafciger, šnicla, griz, kifla, celer (iz njemačkog jezika), pidžama, jastuk džezva, sapun, čarape, dućan, tavan, papuče (iz turskog jezika), gulaš, lampa, soba, bunda, čizma, palačinka, roštilj stol (iz mađarskog jezika), mandarina, kapa, boca, banka, dolčevita (iz talijanskog jezika).
Knjižničarka je učenicima podijelila riječi iz pojedinih zavičajnih govora, a zadatak je bio razmisliti i reći što znače:
besede – bijesna, knjige, zadaće (riječi)
uspornik – spor, semafor, policajac, prometni policajac („ležeći policajac“)
bažulj – Roko je odmah pogodio - fažol (grah)
bonaca – restoran, vino, kafić (smiraj)
afinger – tv, torbica, soba, wc, mobitel (vješalica)
kuzin – kužim, kukac, kukuruz (pas)
Sljedeći zadatak bio je osmisliti hrvatske izraze za engleske riječi:
smartphone – telefon, mobitel, kućni telefon
dron – leteći disk, letjelica
Knjižničarka je objasnila kako su mnoge riječi preuzete iz engleskog jezika i nemaju izraz na hrvatskom jeziku. Stoga i sami možemo osmisliti hrvatsku riječ za neku englesku riječ i prijaviti Institutu hrvatskog jezika. Tako je nedavno za riječ backstage osmišljena riječ zapozorje te je autor riječi osvojio za nagradu 10 000 kn.
Učenici su na kraju upoznali rječnik stranih riječi i rječnik hrvatskog jezika koji im mogu pomoći u otkrivanju i učenju.
slika2.jpg (454.51 KB)
slika3.jpg (845.11 KB)
slika5.jpg (497.99 KB)
slika6.jpg (817.46 KB)
KURIKULUM PRODUŽENOG BORAVKA
PROGRAM RADA NASTAVE PRODUŽENOG BORAVKA U 1.RAZREDU |
||||||
CILJEVI PROGRAMA RADA NASTAVE PRODUŽENOG BORAVKA |
|
|||||
SVRHA NASTAVE U PRODUŽENOM BORAVKU |
|
|||||
NOSITELJ PROGRAMA RADA Voditelj/voditeljica nastave produženog boravka Irina Rudančić, dipl.učitelj Martina Rendulić,dipl.učitelj |
SURADNICI PROGRAMA RADA Učitelji stručnog aktiva 1.razreda,nastavnici,roditelji, stručno osoblje škole |
RADNE OBVEZE UČITELJA Organiziranje dnevnih obrazovnih zadaća,stručna pomoć u učenju,organiziranje slobodnih aktivnosti i slobodnog vremena učenika,planiranje i programiranje rada,organizacija roditeljskih sastanaka |
||||
NAČIN REALIZACIJE NASTAVE UPRODUŽENOM BORAVKU |
||||||
|
||||||
Ostvarivanje ciljeva i razvoj ključnih kompetencija ostvaruju se usmjeravanjem rada kroz odrednice propisane Nastavnim planom i programom za 1.razred(MZOŠ,2006.),u skladu sa zahtjevima HNOS-a., koji se ostvaruju kroz ponavljanje jezičnih sadržaja, matematičkih,radno tehničkih te sadržaje koji utječu na razvoj kognitivnih i motoričkih funkcija djeteta/učenika, te radionice koje pomažu u razvoju mašte i kreativnosti učenika koje se odvijaju u vremenu predviđenom za
ostvarivanje spomenutih sadržaja
|
Rad sa učenicima odvija se kroz frontalni, individualni, rad u skupini te rad u grupi |
Metode razgovora, usmenog izlaganja,demonstracije, čitanja, Pisanja, pisanih radova, praktičnih radova, rad na računalu,učenje kroz igru |
||||
VREMENIK AKTIVNOSTI
|
TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI
|
NAČIN PRAĆENJA AKTIVNOSTI
|