'No, ma kako iz današnjih dostignuća prva pučka škola u Bribiru izgleda malena - trogodišnja, s jednim učiteljem i s malo učenika (tek je za 1830. godinu zabilježeno da je upisano 42 djece od ukupno 120 obveznika), ona je prvo sjeme pismenosti i prosvijećenosti, koje će kontinuirano nositi luč znanja i osposobljavanja u ovoj dolini i omogućiti sve kasnije i druge oblike i izraze prosvjetnog i kulturnog života, odnosno gospodarskog i kulturnog, pa i političkog napretka.'

Iz predgovora knjizi 'Osnovna škola dr Josipa Pančića, Bribir' autora Stipe Tonkovića.

Povijest škole:

• Propisnim ugovorom, 19. lipnja 1787. g. utemeljena je trogodišnja pučka škola u Bribiru.
• U jesen iste godine započela je radom prema tropredmetnoj nastavnoj osnovi: čitanje, pisanje, računanje, te osnovne upute o moralu (čudoređu) i gospodarstvu.
• Do 1825.g. škola je radila u privatnim kućama.
• Od 1825. do 1878. škola je besplatno koristila staru frankopansku zgradu Kaštel.
• 1875/76. školske godine otvoren je IV. razred.
• 1877.g. utemeljena je školska učiteljska i učenička knjižnica. Bila je opremljena s 109 djela u 124 sveska za učitelje i 34 djela sa 41 sveskom za učenike. Škola je bila pretplaćena na većinu ondašnjih općih i stručnih časopisa za učitelje te dječje listove Smilje i Bosiljak.
• 1878/79. školske godine započinje rad u novoj školskoj zgradi s 233 polaznika.
• 1880.g. ravnajući učitelj Ivan Glanc započinje pisati školsku spomenicu.
• 1885.g. općinsko poglavarstvo upisalo je školu za utemeljiteljnog člana Matice hrvatske.
• 1890. škola postaje članica Hrvatskog pedagogijsko-književnog zbora.
• Prema spomenici, na gospodarskoj izložbi u kolovozu 1891.g. Pučka škola Bribirska 'iznijela je na vidik razne vrste cijepljenja, kamenitih radnja i svilaca. To bijaše prvi ručni rad bribirske škole na izložbi, na ocjenjivanju i prosuđivanju raznih stručnjaka.' Na temelju zaključkaJubilarne 50. izložbe hrvatsko-slovenskog gospodarskog društva u Zagrebu od 15. listopada 1891.g. škola je bila odlikovana 'Diplomom priznanicom.'
• 24. travnja 1893.g. školu je podsjetio odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu zemaljske vlade, dr. Izidor Kršnjavi.
• 1896/97. školske godine otvoren je peti razred - školu pohađa 352 učenika.
• 19. travnja 1906.g. i 30. svibnja 1912.g. održane su redovne skupštine Vinodolskog učiteljskog društva na kojima je sudjelovalo 35 vinodolskih učitelja. Oni su raspravljali o različitim školskim i prosvjetno-pedagoškim pitanjima, radi unapređivanja položaja učitelja a time i odgojno-obrazovnog rada u vinodolskim uvjetima.
• 1910.g. knjižni fond brojio je 1074 naslova.
• Tijekom prvog Svjetskog rata (1914.-1918) Bribir su zadesile velike elementarne nepogode -  snažan potres, velike tuče i nezapamćene suše. Veliko siromaštvo, ratne i prirodne nepogode, te zloglasna španjolska groznica, vrlo su nepovoljno djelovale na rad škole i polazak djece u nju.
• 15. rujna 1930.g. na prijedlog kraljevske banske uprave Savske banovine u Zagrebu, Ministarstvo prosvjete odobrilo je da osnovna škola u Bribiru nosi ime dr. Josipa Pančića.
• Nastavni plan 1933.g. sastojao se od sljedećih predmeta: Nauk vjere s moralnim poukama; Narodni jezik; Zemljopis; Povijest; Poznavanje prirode i pouke o zdravlju; Račun s osonovama geometrije; Crtanje; Lijepo pisanje; Praktična privredna znanja i umijenja (domaćinstvo i ručni rad); Pjevanje; tjelesno vježbanje po sokolskom sistemu.
• U periodu od 1941.- 1945.g. zbog ratnih uvjeta nastava se odvijala u nekoliko faza i potrebi na još četiri lokacije: Kosavin, Podgori, Grac i Ugrini.
• U razdoblju od 1945.g. do 1950.g. u školi radi mali broj učitelja na vrli veliki broj učenika, odn. od 2 do 4 učitelja na čak 157 učenika u 5 razrednih odjeljenja.
• Školske godine 1950/51. otvara se VI. razred.
• Školske godine 1954/55. otvara se VII. razred.
• Konačno, školske godine 1955/56. otvara se i VIII. razred.
• 1987. godine započete su tehničke pripreme za početak gradnje nove školske zgrade, koje u tajale do 1989. godine. Godine 1989. postavljen je kamen temeljac te se svečano započelo s njenom gradnjom za koju su sredstva dobivena od samodoprinosa građana općine Crikvenica. I dok su tijekom 1990. i 1991. godine mnoge škole, nažalost, bile rušene - mi smo gradili. 2. polugodište 1992.g. započeli smo zajedno s 300 prognanih učenika petih i šestih razreda pristiglih iz tadašnjeg ratnog područja grada Otočca i Brinja.
• u prosincu 1992. u znak zahvalnosti za pomoć prognanim učenicima, škola je od Hrvata u dijaspori dobila kombi s osam sjedala. Kombi nam je godinama bio od velike pomoći u realizaciji naših aktovnosti, no njegova se vrijednost najviše pokazala u svakodnevnom prevoženju hrane iz Crikvenice za 250 izbjeglica iz Banja Luke koji su bili smješteni u staroj školskoj zgradi tijekom 1994. godine. U vremenima koja nikome nisu bila laka, uvijek i iznova učitelji su pokazivali što znači voljeti svoj posao.