Osnovna škola Ivan Lacković Croata Kalinovac

Sačuvane spomenice škola iz 19. stoljeća zahvalan su izvor za istraživanje povijesti školstva, jer donose zanimljive i slabo dostupne podatke o povijesti pojedinih škola. One su ujedno izvor podataka za pisanje povijesti samog mjesta u kojem je škola smještena, jer su u zapisima zabilježeni i događaji vezanim za lokalnu i regionalnu povijest.

Rukom pisane školske spomenice svojevrsni su dnevnički zapis života škole jer su se učitelji i učiteljice koji su ih pisali često puta poistovjećivali sa školama u kojima su radili. Život škole bio je njihov život, jer su učiteljski stanovi najčešće bili spojeni sa školskim zgradama.

Prve spomenice su se počele pisati od sredine sedamdesetih godina 19. stoljeća kada je donesena odredba o pisanju školskih spomenica. Tu su odredbu školske vlasti 1880. podigle na nivo naredbe u kojoj je detaljno opisano kako se trebaju pisati spomenice.

Iz školske spomenice Obće pučke škole u Kalinovcu

Jednako tako vrijedan izvor za istraživanje povijesti  školstva u Kalinovcu je sačuvana školska spomenica Obće pučke škole u Kalinovcu koju je  1875. godine napisao učitelj Josip Dogan. Školska spomenica sadrži podatke koji se odnose na školski život učenika i učitelja, važne događaje  o povijesti mjesta, prilike u društvu i predstavlja jedini sačuvani dokument o školstvu u Kalinovcu.

Pisana je krasopisom do 31. siječnja 1920. godine i sastoji iz dva izdvojena dijela:

           I. Povijest škole (od postanka 1830. godine do 1875. godine)

Povijest škole trebala je sadržavati podatke o tome kada je škola utemeljena i tko ju je utemeljio, koji su učitelji u školi službovali i po mogućnosti kratak nacrt njihova života i njihova djelovanja, kakva je bila od početka rada školska zgrada i je li se kasnije mijenjala

II. Ljetopis škole

        a.  od godine 1875. do 1880. godine

        b. kronološki ljetopis od 1880. godine do školske 1942./1943.g.              

       c.  školska spomenica nije se vodila u razdoblju od 1943. do 1949. godine

       d. do 1949. do 1971. godine

Ljetopis škole prema naputku je trebao biti kronološko vođenje zgoda iz školskog života. 

U njemu se trebalo opisivati stanje školske zgrade, školskog vrta i školske knjižnice, te voditi evidenciju koliko je djece polazilo školu po godinama i druge podatke vezane uz učenike (popis školskih sposobnjaka, polazak škole, polaznici prema spolu, dobi i vjeroispovijesti, zdravstveno stanje učenika). U spomenici su se trebali navoditi i posjeti škole po kr. nadzorniku ili po kojoj inoj uglednoj osobi. Ljetopisi škola su se precizno trebali voditi od školske godine 1880/1881. pa nadalje.

Naputak o vođenju spomenica određivao je i metodologiju pisanja školskih spomenica. U njemu je precizno zapisano što i kako valja bilježiti : Sve neka bude kratko, jezgrovito i istinito. Osobnim zadjevicam i prepirkama nema u ljetopisu nikakova mjesta. U svrhu sastavljanja školske poviesti neka učitelj pregleda sve školske spise i neka iz njih izvadi, što mu se za školsku spomenicu čini prikladno i važno.

Spomenica škole bilježi prvo brojčano stanje tek školske godine 1875./1876., kada je bilo 75 učenika u dva razreda.

Učitelj Josip Dogan nakon punih 38 godina učiteljevanja umro je 6. srpnja 1920. godine i pokopan je na kalinovačkom groblju. Te je godine  uveden i novi štambilj škole.

Napredak i razvoj novih tehnologija danas omogućuje brzi prijenos informacija. Utječe i na način kako funkcionira škola, učenici, učitelji i roditelji. Škola je dobro opremljena informacijsko-komunikacijskom opremom koja je integrirana u njen život i rad. U našoj Školi stvara se e-okruženje koje omogućuje modernizaciju obrazovanja, unapređenje načina poučavanja i održavanja interaktivne nastave.

Na internetskoj stranici Škole od 2002. godine redovito objavljujemo programe rada i ostvarene aktivnosti.  U projektu smo  e-Dnevnika od 2013. godine. U sustavu e-matica od 2006. godine. Uvedeni su e-upisi u srednje škole.

Koristimo digitalne platforme u nastavi. Svu knjigovodstvenu i računovodstvenu dokumentaciju vodimo u e-obliku.