Osnovna škola Krunoslava Kutena

Pedagoška podrška učenicima obuhvaća niz aktivnosti koje nastavnici provode da bi osigurali učenikovo praćenje nastave u online okruženju. U prvom redu riječ je o dijeljenju sadržaja za učenje, osmišljavanje, objava i moderiranje nastavnih aktivnosti, pojašnjavanje sadržaja i aktivnosti, uspostava i održavanje komunikacije, praćenje i poticanje učenika koji nisu aktivni, te na koncu davanje povratnih informacija.
 
S obzirom na udaljenost interakcija i komunikacija su ključni za provođenje nastave u online okruženju. Nastavnicima je na raspolaganju mnoštvo komunikacijskih alata, no ako se nastava odvija u određenom sustavu za upravljanje učenjem poput Loomena ili sustava poput Google Classrooma dobro je da komunikacijski alati budu povezani ili dio tog sustava kako bi učenici uvijek bili sigurni gdje i na koji način mogu pronaći neophodne informacije.
 
Različite faze nastavnog procesa zahtijevaju i različite razine interakcije između nastavnika i učenika. Primjerice na početku rada u online okruženju interakcija će uglavnom biti vezana za traženje pomoći u pronalaženju informacija o nastavnim aktivnostima, načinima pružanja tehničke podrške i davanje osnovnih uputa za savladavanje sadržaja i izvršavanje nastavnih aktivnosti.

Dio interakcija bit će vezan uz specifična pitanja i nastavnik će komunicirati s određenim učenicima, dok će dio biti opći i odnosit će se na upute cijelom razredu. Ovisno o specifičnosti teme i broju učenika kojima se obraća, nastavnik će odabrati komunikacijski alat kojim se obraća pojedincu (npr. elektronička pošta), grupi (npr. forumska rasprava za jednu skupinu učenika) ili će cijelom svom razredu objaviti upute ili obavijesti na naslovnici sustava unutar kojeg se nastava odvija.

Osim toga nastavnik će za dio aktivnosti koristiti komunikaciju u realnom vremenu, odnosno sinkronu komunikaciju, takva vrsta komunikacije podržana je alatima za čavrljanja (eng. chat) i audio i video pozive. Za takvu će se komunikaciju najčešće odlučiti kada učenicima želi prenijeti neki sadržaj ili upute, a važno mu je da prati njihove interakcije ili kada  je potrebno brzo riješiti neke nedoumice. Pri organizaciji susreta u ralnom vremenu potrebno je voditi računa da se takvi susreti najave unaprijed i kao i za sve ostale aktivnosti u online okruženju da nastavnik i učenici imaj tehničke pretpostavke za ostvarivanje takve komunikacije.

 
Oblici i način komunikacije s učenicima i roditeljima

Važno je da nastavnik pri odabiru alata za komunikaciju vodi računa o tome:

• Za što će mu sve alat biti potreban u komunikaciji s učenicima i roditeljima (npr. hoće li trebati podijeliti sliku zaslona svog računala ili objaviti u grupi neki dokument i sl.).
   
• Koji je uzrast učenika kao i kompetencije učenika i njihovih roditelja kad je riječ o korištenju digitalnih tehnologija u odnosu na zahtjevnost korištenja pojedinih digitalnih alata.
   
• Pristup digitalnim alatima koji se za komunikaciju i suradnji koriste treba biti jednostavan pa je dobro razmišljati o korištenju digitalnih alata za komunikaciju koji su već integrirani u sustavima ili aplikacijama koje koristite za udaljeno učenje - npr. u sklopu sustava Loomen ili pak u sklopu usluge Office 365 u okviru koje koristite Microsoft Teams ili Yammer mrežu i dr. Na taj način ćete smanjiti broj aplikacija o kojima vaši učenici (i njihovi roditelji) trebaju voditi računa i omogućiti im usmjeravanje pažnje i energije na ono što je važno, a to su nastavne aktivnosti u koje trebaju biti uključeni kako bi ostvarili planirane ishode učenja.
   
• Imaju li svi učenici i njihovi roditelji iste mogućnosti pristupa internetu i korištenju digitalnih alata za komunikaciju i suradnji (to se, naravno, odnosi i na provedbu nastavnih aktivnosti)? Potrebno je osigurati dodatne, alternativne kanale za komunikaciju s pojedinim učenicima i/ili njihovim roditeljima koji možda nisu u mogućnosti koristiti primarno određen/e kanal/e za komunikaciju (primjerice, možda će s nekim učenicima i/ili njihovim roditeljima biti potrebno osigurati mogućnost telefonske komunikacije).
   
• Neovisno za koji oblik elektroničke komunikacije se nastavnik odlučio, isti treba biti istaknut korisnicima kojima je namijenjen.
   
• Poželjno je održavati i redovite tjedne, dvotjedne ili mjesečne online sastanke s roditeljima učenika kako bi svi imali pravovremene i potpune informacije o načinu provedbe nastave na daljinu, ali i kako biste prikupili povratne informacije od roditelja o nastavnim aktivnostima i provedbi ovakvog oblika učenja i poučavanja, kako biste s njima postigli dogovore oko daljnjih aktivnosti te kako biste temeljem svega navedenog bili u mogućnosti napraviti potrebne prilagodbe u aktivnostima koje provodite. Nemojte se susprezati online susreta sa svojim učenicima, oni će biti uzbuđeni zbog novog oblika komunikacije, a istovremeno sretno što vas vide i čuju pa makar ovako na daljinu.
   
• Uvedite redovite, posebice na početku, sastanke s vašim učenicima putem kanala komunikacije koji ste odabrali i na koji ste ih uputili. Osigurajte učenicima atmosferu vaše prisutnosti i dostupnosti vaše podrške imajući na umu da su oni djeca koja su se našla u novoj situaciji s dodatnim izazovima koje moraju rješavati uz sve dosadašnje izazove školovanja. 

 
Izazovi za interakciju i komunikaciju u online okruženju
 

Thorpe (2002) kao jednu od ključnih dimenzija podrške polaznicima navodi interakciju. Jedan od najvećih izazova vezan za interakciju i komunikaciju u okruženju e-učenja povezan je s udaljenošću. Negativan utjecaj udaljenosti u online komunikaciji može se bitno smanjiti tako da se s polaznicima komunicira pravovremeno i redovito. To podrazumijeva:
 

1. Komuniciranje s učenicima prije početka nastave radi orijentiranja i pružanja preliminarne podrške ili informacija.
    
2. Uspostavljanje osnovnih pravila komunikacije.
    
3. Vođenje učenika u online diskusiji prema potrebi, da bi se osigurao razvoj diskusije i povezanost s definiranim ciljevima.
    
4. Praćenje "izgubljenih učenika" – onih koji se nisu prijavili ili nisu odgovorili na komunikaciju usmjerenu izravno njima.
    
5. Redovno provjeravanje učenika da bi se osiguralo postizanje njihovih ciljeva, ciljeva tečaja te komuniciranje sa sadržajem i obrazovnim aktivnostima.

 
Podrška učenju
 

Podrška učenju u teorijama poučavanja u online okruženju često se poistovjećuje s engleskim terminom scaffolding koji znači skela. Izrazom skela nastoji se ilustrirati podršku kakvu bi nastavnici trebali osigurati učenicima.

Najznačajniji dio u pružanju potpore je “izgraditi skelu” kakva je odgovarajuća svakom od učenika. Najveći izazov nastavnicima je pružiti odgovarajuću vrstu i intenzitet potpore koja je svakom pojedinom učeniku potrebna i koja će mu pomoći u razvijanju vlastitih vještina neophodnih za samostalno i uspješno učenje.
U početku rada u online okruženju podrška učenicima bit će učestalija, a nakon navikavanja na takav oblik rada postupci potpore bit će rijeđi, a učenici samostalniji.
 
McLoughlin (u Zawacki-Richter, 2004) opisuje devet kategorija potpore koje pronalazi u različitim kontekstima poučavanja prikazanih u sljedećoj tablici.
 
Tablica 1. Devet kategorija potpore učenicima

Umrežavanjem do kvalitetne podrške
 

Kako bi nastavnici lakše prošli kroz proces prelaska u virtualne učionice i provedbu nastave na daljinu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, CARNET, ravnatelji škola i drugi dionici koji pružaju podršku sustavu obrazovanja nastoje odgovoriti na potrebe svih korisnika uključenih u ovaj proces, a posebno nastoje nastavnicima pružiti potrebne smjernice i podršku kako bi nastavnici mogli pružati ove potrebne oblike podrške svojim učenicima i njihovim roditeljima.

No, uz spomenute formalne oblike podrške koju pružaju nadležne ustanove, svakako može pomoći razgovor i savjetovanje s drugim nastavnicima koje poznajete i za koje znate da imaju iskustva s učenjem i poučavanjem na daljinu.

Ukoliko nemate nekoga takvog, pokušajte potražiti primjere dobre prakse organizacije i provedbe ovakvog oblika nastave kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama te se, ukoliko već niste, uključite u virtualne zajednice nastavnika u kojima nastavnici dijele međusobno svoja iskustva, pružaju si podršku i raspravljaju o idejama i načinima provedbe nastavnih aktivnosti kroz nastavu na daljinu.

To će vam sigurno pomoći i ohrabriti vas u ovim počecima, a također vam pružiti dodatne ideje kako organizirati nastavne aktivnosti i osigurati svu potrebnu podršku vašim učenicima kako bi svi što zadovoljniji i sa što više uspjeha prošli kroz ovo izazovno razdobllje prije povratka u “stvarne” učionice.

Literatura

• Thorpe, M. (2002). Rethinking learner support: the challenge of collaborative online learning. Open Learning 17(2), 105-119.
• Zawacki-Richter, O. (2004). The Growing Importance of Support for Learners and Faculty in Online Distance Education. U Learner Support in Open, Distance and Online Learning Environments. Bibliotheks und Informationsystem der Universitat Oldenberg.

Autori: Jasminka Maravić, Mirta Janeš