Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina

Godina čitanja 2021. koju je ove godine proglasila Vlada Republike Hrvatske bila je prigoda da u sklopu nastave Hrvatskoga jezika s učenicima radimo na razvoju kulture čitanja i omogućimo u što većem broju čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.

U ovaj projektni rad naša se škola uključila na poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja koji smo dobili u veljači ove godine, a koje o provedenim aktivnostima također želimo i trebamo izvijestiti.

U nastavku možete pogledati i pročitati pojedinačne doprinose koji su ostvareni u ovoj školskoj godini s ciljem poticanja čitanja i obilježavanja Godine čitanja. Vjerujemo da će se projektne aktivnosti nastaviti s ciljem poticanja čitanja i u idućoj nastavnoj godini, dakle tijekom cijele 2021. godine i uključiti još više sudionika.

Neki su se okušali i u pripremi digitalnih kvizova, a oni najhrabriji snimili su svoje videozapise o pročitanim djelima. Kako takvih videa na popularnim Youtube kanalima nismo mogli pronaći o djelima koja čitaju učenici u Hrvatskoj, naši su radovi doista među prvima koji su uopće snimljeni. Stoga s ponosom možemo reći da su naši učenici razvili novu i važnu vještinu. Nakon što su snimili svoje radove, kritički su preispitali što su i kako napravili te stekli jedno veliko iskustvo na kojem će dalje moći raditi. Podrška videodružine i savjeti koje su dobili za ubuduće također su bili važna smjernica za daljnji rad u videoformatu.

Nekoliko videozapisa možete pogledati na poveznicama.

https://youtu.be/4tld8XEkkWg

https://youtu.be/lq3xK0xAcMw

https://youtu.be/4vgeSj7okUc

https://youtu.be/uGFpw1d9fw8

https://youtu.be/2lpL8PQFIok

Pripremile: učiteljice razredne nastave i hrvatskoga jezika

fotogalerija

Uz redovito čitanje djela školske i izborne lektire, naši su učenici sudjelovali u brojnim, manjim i većim, projektima u kojima su pokazali da vole čitati, razgovarati o pročitanome, razmišljati o temama koje su poticajne i zanimljive te se u konačnici i kreativno izraziti o pročitanome, o onome što ih se na neki način tiče i što im je zanimljivo i poučno.

Tako su, primjerice, učenici u razrednoj nastavi nakon pročitanih lektirnih djela učenici izrađivali kreativne radove – u obliku vrećice s predmetima koji ih podsjećaju na motive u djelu ili pizze gdje je do izražaja došlo umijeće sažimanja bitnog – pomoću kojih su predstavljali sadržaj, likove i druge važne sastavnice djela ili te se na svoj način o njemu izražavali riječju i slikom.

O djelu bi tako nešto zapisali, a još više imali mogućnost govoriti, odnosno prezentirati svoj rad i izlagati svoje mišljenje i kritički se osvrnuti na pročitano. Primjeri koje su uspješno obradili i svojim radovima zadivili ne samo svoje učitelje već i prijatelje u razredu, pogledajte u nastavku – Karel Čapek, Poštarska bajka, Dubravko Horvatić, Stanari u slonu, Carlo Collodi, Pinokio i dr.

Oni vještiji u izradi likovnih radova okušali su se u izradi naslovnica ili čak predmeta koji dočaravaju ugođaj određenog djela. Primjerice Šumu Striborovu Ivane Brlić-Mažuranić učenici su učinili stvarnom i opipljivom tako što su sašili od starih krpica krošnje začarane šume.

Dok su jedni stvarali začarani svijet, drugi su odlazili u prirodu i u njoj, na prvim proljetnim zrakama sunca, uživali u omiljenim dječjim pričama – upoznajući da se knjige trebaju čitati radi znanja, ali i radi zabave i užitka.

Čitanje knjiga bilo je i prigoda za povezivanje s važnim temama o kojima promišljamo u školi svake godine, primjerice uz Dan planeta Zemlje učenici su čitali knjigu Eko Eko Hrvoja Hitreca te oblikovali likovne radove koji su imali snažnu ekološku poruku – i Zemlja, naš dom, govori nam na svoj način, jednako kao što i književno djelo ima svoju poruku čitateljima.

Da čitanje može prijeći granice nastave Hrvatskoga jezika, pokazuje i entuzijazam s kojim su učenici tijekom nastave Likovne kulture izrađivali nove naslovnice knjiga. Neke od njih pogledajte na skupnoj fotografiji.

U sklopu izvannastavnih aktivnosti predmetne nastave učenici su također riječi pretvarali u djela izrađujući straničnike s važnim porukama o čitanju, a njih su pak izložili na plakatu i panou u školi kako bi svima bili trajni podsjetnici na važnost čitanja.

Učenici u predmetnoj nastavi također su pripremali i brojne plakate o pročitanim djelima, katkad dodajući na njih pitanja za učenike, katkad enigmatske zadatke, križaljke, rebuse i osmosmjerke, kako plakat ne bi bio samo za promatranje i čitanje već i poziv na razbibrigu.

Da razgovor o lektiri ne bi uvijek bio utemeljen samo na „papirnatom“ izdanju, učenici su se pobrinuli i pripremali brojne računalne prezentacije o djelima i književnicima.