Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina

Dani hrvatskoga jezika su manifestacija kojom se želi istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom. Održava se svake godine od 11. do 17. ožujka.

Ova kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskoga sabora 1997. godine u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koja je 17. ožujka 1967. godine objavljena u časopisu Telegram. Taj su proglas objavili hrvatski jezikoslovci nezadovoljni položajem hrvatskoga jezika u tadašnjoj državi. Deklaraciju je potpisalo 18 kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, a odlučujuću ulogu u njenom nastanku imala je Matica hrvatska.

NASTAVAK KLIKOM NA OPŠIRNIJE!

Novinarska skupina

Činjenice o hrvatskome jeziku koje neki znaju, a neki i ne:

• Bašćanska ploča pisana je jezikom u kojem postoje i staroslavenski i starohrvatski jezični elementi
• Hrvatska je jedina zemlja koja ima najstarije tiskane knjige (prvotisci ili inkunabule) na dvama pismima – glagoljici i latinici
• prvi službeni govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskome saboru  održao je hrvatski povjesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. godine
• do 1847. godine u službenim i javnim ustanovama u Hrvatskoj govorilo se latinskim jezikom
• značajnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti u prvoj polovici 19. st. imala je borba za jedinstveni književni jezik u doba hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta)
• za jezično ujedinjavanje Hrvata polovicom 19. st. zaslužan je Ljudevit Gaj
• hrvatski jezik postao je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine 24. službeni jezik Unije
• hrvatski je jezik brojem dijalekata među najbogatijim jezicima na svijetu
• bednjanski mjesni govor smatra se najstarijim hrvatskim pradijalektom, a taj se govor ubraja među najzanimljivije, najmelodičnije i najkompliciranije govore kajkavskoga narječja
• jezik društvenih mreža, prepun emotikona, ljestvi i skraćenica, utjecao je na činjenicu da mladi danas lošije znaju pravopis nego generacije prije njih

Otkad je Marko Marulić napisao svoju Juditu  u versih harvacki, mnogi su naši pjesnici pisali o bogatstvu i ljepoti hrvatskoga jezika. Evo nekih njihovih stihova:

U tebi sam vijek svoj proživio,

Drevni i lijepi jeziče Hrvata

                                            Vladimir Nazor

Slast je zborit i pisat njime.

U njemu je naša čast i naše ime.

                                           Zlatko Tomičić

sve mi je na hrvatskom

hrvatski mi je sve

                                  Pajo Kanižaj

Ili, kako bi današnji učenici napisali:

mi        hrv jzk