preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina

Login
Obavijesti

Školska godina 2024./2025. 

9.9.2024. početak nastavne godine

niži razredi ujutro, viši razredi popodne

Satnica škole

Raspored zvona, 

individualne informacije

za roditelje te polasci

autobusa u školskoj godini

2024./2025.

 

Raspored sati

Školska godina 2024./2025.

Niži razredi

1.a 2.a 3.a 4.a
1.b 2.b 3.b 4.b
1.P 2.P 3.P 4.P
1.N 2.N 3.N 4.N

POOS

Viši razredi

5.a 6.a 7.a 8.a
5.b 6.b 7.b 8.b
- - - 8.c
5.N 6.N 7.N 8.N
Poveznice

Brojač posjeta
Ispis statistike od 16. 10. 2011.

Ukupno: 804277
Ovaj mjesec: 3681
Ovaj tjedan: 662
Danas: 26
Školski dokumenti

Zakoni i pravilnici

Priloženi dokumenti:
Pravilnik o radu.pdf

Projekti

Školske e - novine

Cintek

2023./2024.

Školski jelovnik

LISTOPAD 2024.

matična i područne škole

produženi boravak

Videodružina Ksaver

Kalendar
« Listopad 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Naslovnica - vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
22. ožujka - Svjetski dan voda
Autor: Marina Ivčin, 23. 3. 2013.

Voda je izvor života i energije jer je neophodna za život čovjeka i svih živih organizama na Zemlji. Za opstanak ljudi najvažnija je zdrava, čista i pitka voda za piće i pripremu hrane, higijenu, za životinje i usjeve, sport i rekreaciju. Voda je neprocjenjivo bogatstvo na Zemlji. Voda nas održava na životu, a neophodna je i u graditeljstvu i industriji.


Devedeset sedam posto vode na svijetu je slana morska voda koja se ne koristi za piće. Do većine slatke vode teško se dolazi jer je pod zemljom ili u ledenim brjegovima. Dostupno je samo nešto više od dva posto slatke vode što je dovoljno za naše potrebe. Ujedinjeni narodi proglasili su razdoblje od 2005. do 2015. međunarodnim desetljećem čiji je cilj osigurati zdravu vodu za život.

Više od milijarde ljudi još nema pristup dezinficiranoj vodi. Svjetska zdravstvena organizacija odredila je propise za kakvoću vode na temelju fizičko-kemijskih i bioloških analiza kojih se pridržava i Hrvatska. Na kakvoću vode utječe i smještaj industrije, prometnica te odlaganje otpada. Zahvaljujući razvijenoj mreži tekućica, najveće zalihe pitke vode ima Rusija, SAD, Brazil i Indonezija.

U zemljama Trećeg svijeta, primjerice u Africi, ljudi nemaju dovoljno pitke vode ili je ona zaražena. Nestašicu vode uzrokuje nejednaka rasprostranjenost i onečišćenje njenih izvora. Danas su slatke vode ugrožene zbog prevelike potrošnje, nepravilnog odnosa prema industrijskim i otpadnim vodama, prevelike uporabe pesticida, prekomjerne sječe i krčenja šuma te zahvata u tokove rijeka. Stoga su održani međunarodni skupovi za zaštitu slatkih voda u Brazilu 1992. i Japanu 2003. godine.

U Republici Hrvatskoj 1992. donesena je Deklaracija o zaštiti okoliša i izvora pitke vode za život. Najveći izvori čiste vode u našoj domovini kriju se u krškim rijekama ponornicama poput Gacke i Like. Pozivajući se na Konvenciju o pravima djeteta, svakom djetetu na svijetu treba omogućiti pitku vodu što je i pravo čovjeka prema Konvenciji o temeljnim pravima čovjeka.

Piše: Nada Slišković





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju