Gupčev kraj
Autor: Kristina Ivošević, 23. 11. 2018.
Učenici četvrtih razreda OŠ K. Š. Gjalskoga iz Zagreba posjetili su Gupčev kraj. U Gornjoj Stubici, u baroknom dvorcu Oršić iz 18. stoljeća, smjestio se poznati Muzej seljačkih buna. Ovdje ih je kroz zanimljivu priču, s povijesnim, društvenim i kulturnim zbivanjima na prostoru Hrvatskog zagorja od srednjeg vijeka do sredine 19. st. upoznala kustosica muzeja.
Saznali su tko je bio Matija Gubec i kako je izgledala borba za ukidanje kmetstva. U sklopu dvorca razgledali su kapelu sv. Ivana Ksaverskog.
Spustivši se u stari podrum, divili su se starim prešama za grožđe i velikim bačvama.
U dvorištu muzeja prepoznali su skulpturu Petrica Kerempuh i galženjaki, kipara Vanje Radauša.
Na kosini brda, uz Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici, koja gleda na stubičku dolinu vidjeli su 6,5 m visoku figura Matije Gupca, a iza njega dva simetrična krila ispunjena brončanim reljefima koji prikazuju više od tri stotine likova. S jedne strane nalaze se prizori Stubičke bitke, ljudi, konji, sudar plemićke vojske i pobunjenih seljaka, a s druge panorama tadašnjeg života. Pri dnu desnog krila nalazi se lik Petrice Kerempuha, s tamburom u rukama, u prirodnoj veličini. Saznali su da je autor spomenika Antun Augustinčić.
S ushićenjem su promatrali Gupčevu lipu staru 400 godina i zaštićenu kao spomenik prirode. Odmarajući se u dvorištu lijepe hiže, slušali su priču o seljačkoj buni.
Posjetili smo i spomenik pilotu Rudolfu Perešinu i saznali da je bio je prvi Hrvat koji je s MIG-om 21R pobjegao iz tadašnje JNA. Bilo je to 25. listopada 1991. dok se JNA povlačila iz Slovenije prema Hrvatskoj u kojoj se zajedno s pobunjenim Srbima spremala na otvoreni rat i agresiju. Preko austrijskih Alpa i Bleiburga s brzinom oko 110 kilometara na sat ušao je u austrijski zračni prostor. Sletio je na klagenfurtski aerodrom i iznenađenim austrijskim vojnicima rekao: "Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!".
Učenici su se u Zagreb vratili preko Medvednice upijajući ljepotu šume u ranu jesen i obogaćeni novim znanjima i doživljajima.
Fotografije pogledajte u priloženom dokumentu.
Helga Mihaljević Jurić