Prije podne Poslije podne |
Majice išarane potpisima, frizure u koloru, vesela i sretna lica. Sve se to moglo vidjeti u srijedu 15. lipnja na zadnji dana nastave. Kao i uvijek, posebno su se isticali „osmaši“. Bez obzira što su svi slavili završetak škole, rastanak od svojih „mučitelja“, odlazak iz te „grozne ustanove“ i naizgled svi bili presretni, u svemu tome djelovali su i pomalo zbunjeno a mogla se vidjeti i pokoja suza na nasmijanom licu.
Sasvim je jasno da im je najteže bilo rastati se od prijatelja. Ali tu je i spoznaja da ovim rastankom završava jedna stranica u njihovom životu, da više nikada neće biti „osmaši“, da više nikada neće „vladati“ ovom školom, da za nešto više od dva tjedna počinje upisna groznica i da će najesen opet biti „prvašići“.
U toj mješavini emocija, kada sami nisu znali da li da vole ili mrze, da li da se smiju ili plaču, najbolju utjehu su pronašli uz glazbu.
U međusmjeni odigrana je treća utakmica između učenika i učitelja. U vrlo uzbudljivoj i do kraja neizvjesnoj utakmici pobijedili su učitelji rezultatom 3:2. Pobjednički gol pao je u zadnjim minutama drugog poluvrjemena.
Svim učenicima želimo sretne i bezbrižne praznike, a „osmašima“ želimo uspjeh u predstojećim upisima i daljnjem školovanju.
Slike možete vidjeti ovdje.