Učenici 6. b i 6. c razreda sa svojim su razrednicama bili na terenskoj nastavi u Konavlima.
Posjetili su Zavičajnu kuću u Čilipima gdje su se upoznali s tradicijskom kulturom Konavala, obišli spomenik Domovinskom ratu, posjetili crkvu sv. Nikole, središte najmlađe župe u Konavlima, osnovanu 1731. godine. Današnja je crkva dovršena 1853. godine i svjedočanstvo je vandalizma počinjenog za vrijeme Domovinskoga rata.
Uslijedio je obilazak Soko kule čiji tragovi potječu iz prapovijesnoga doba. Današnji obnovljeni izgled iz razdoblja je Dubrovačke Republike. Utvrda je izgrađena na stijeni i dominira okolnim područjem. Najniži nivo služio je za sklanjanje okolnoga stanovništva u slučaju opasnosti, srednji nivo služio je za smještaj vojske s potrebnim sadržajima, a najviši i najutvrđeniji nivo imao je prostor za hranu, naoružanje, stan za kaštelana, kovačnicu, krušnu peć, gustijernu i crkvu. U utvrdi je trebalo biti dovoljno hrane za šest mjeseci. Zvono postavljeno na tvrđavi zvonilo je ujutro i navečer u čast Gospi, a obznanjivao je i smjenu straže. Utvrda je napuštena nakon velike trešnje, uslijedila je njezina devastacija koja je zaustavljena u drugoj polovici 20. stoljeća. Društvo prijatelja dubrovačke starine organiziralo je njezinu obnovu, dovršena je i otvorena za javnost 2013. godine.
Sljedeći kulturno-povijesni spomenik koji su učenici obišli je Knežev dvor, jedan od jedanaest koji su postojali na teritoriju Dubrovačke Republike. Bio je upravno središte Dubrovačke Republike od vremena kada je Republika kupila Konavle u 15. st. do prestanka njezinoga postojanja 1808. godine. Za razliku od kneza cijele Republike koji se birao na razdoblje od mjesec dana, konavoski knez birao se u početku na razdoblje od pola godine a zatim za cijelu godinu. U zgradi su prostori sudnice, zatvora, kuhinje, reprezentativne saloče i privatne kneževe odaje. Konavoski su knezovi bili i poznati pjesnici Junije Palmotić i Ivan Gundulić. Dvor je teško stradao za vrijeme napada i vandalizama crnogorske vojske s ruskom podrškom pred sam kraj Republike. U doba austrijske vlasti prostor je bio u privatnom vlasništvu, kao ruševinu ga kupuje Društvo prijatelja dubrovačke starine te obnavlja prema izvornom izgledu iz 15. st. Ovaj konavoski feniks ponovo blista od 1920. godine.
Nakon gradnje Dvora Republika kreće u izgradnju franjevačkoga samostana, vjerskoga središta Konavala. Nosi naziv našega parca sv. Vlaha. Tijekom vremena njegovala se i trajnom postala povezanost fratara i Konavljana. Kulturno je središte Konavala i nakon pada Republike. Danas je u prostorima samostana smješten arheološki muzej u kojem je moguće virtualno zaroniti u dubine našega Jadrana.
.png)
.png)
.jpg)
.jpg)
