Na nastavi hrvatskoga jezika petaši učili pisati haiku pjesme
Autor: Ana Rančić, 15. 4. 2015.
Povodom početka proljeća i Svjetskog dana pjesništva učenici V.a i V.b razreda su se na nastavi hrvatskoga jezika upoznali s haiku pjesništvom.
Svjetski dan pjesništva (eng. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije diljem svijeta.
Kako bi što bolje usvojili obilježja ovog osobitog i jedinstvenog načina pjesničkog izražavanja, pogledali su fotografije (na projektoru) i razgovarali o domovini haiku poezije – Japanu: geografskom položaju, prirodnim obilježjima, kulturnim i jezičnim značajkama, industriji (pismo, pagode, karate, origami, ikebane, suši, animirani filmovi, marke motora i automobila).
Saznali su ponešto i o tradicionalnom japanskom prazniku Sakuri ili Danu cvatnje drveta trešnje.
Trešnjin cvijet (jap. sakura) jedan je od najvažnijih simbola japanske kulture. On je japanski nacionalni cvijet i simbol sreće.
Vrijeme cvatnje trešnje predstavlja početak proljeća. Simbolički se povezuje s buđenjem i prolaznošću ljepote, mladosti i trenutka.
Zato i danas u Japanu živi stara tradicija ohanami, što na japanskom znači ići i gledati trešnjin cvijet. Kako se smatra da cvijet svima donosi i uspjeh u životu, obitelji provode cijeli dan ispod procvjetalih trešanja.
Tada počinje i školska godina za učenike.
Učenici su zatim poslušali nekoliko haiku pjesama te uočili neke zajedničke odrednice. Shvatili su koja „pravila“ trebaju poštivati u samostalnom pisanju haiku pjesme.
HAIKU – izrazito kratak pjesnički oblik nastao u Japanu u 17. stoljeću
Obilježja haiku pjesme:
sastoji se od tri stiha s 5, 7, 5 slogova
u pravilu nema naslov
ne podnosi kićenost i rimu
u prvome je planu priroda
najčešće ima riječ koja upućuje na godišnje doba
vrijeme događanja je najčešće sadašnjost
Učenici su se i sami okušali u stvaranju ovih zanimljivih i slikovitih pjesama.
Pročitajte (dva puta zaredom) najuspješnije haiku ostvaraje naših vrijednih petaša, novopečenih haiku pjesnika.
Na nastavi hrvatskoga jezika petaši učili pisati haiku pjesme
Autor: Ana Rančić, 15. 4. 2015.
Povodom početka proljeća i Svjetskog dana pjesništva učenici V.a i V.b razreda su se na nastavi hrvatskoga jezika upoznali s haiku pjesništvom.
Svjetski dan pjesništva (eng. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije diljem svijeta.
Kako bi što bolje usvojili obilježja ovog osobitog i jedinstvenog načina pjesničkog izražavanja, pogledali su fotografije (na projektoru) i razgovarali o domovini haiku poezije – Japanu: geografskom položaju, prirodnim obilježjima, kulturnim i jezičnim značajkama, industriji (pismo, pagode, karate, origami, ikebane, suši, animirani filmovi, marke motora i automobila).
Saznali su ponešto i o tradicionalnom japanskom prazniku Sakuri ili Danu cvatnje drveta trešnje.
Trešnjin cvijet (jap. sakura) jedan je od najvažnijih simbola japanske kulture. On je japanski nacionalni cvijet i simbol sreće.
Vrijeme cvatnje trešnje predstavlja početak proljeća. Simbolički se povezuje s buđenjem i prolaznošću ljepote, mladosti i trenutka.
Zato i danas u Japanu živi stara tradicija ohanami, što na japanskom znači ići i gledati trešnjin cvijet. Kako se smatra da cvijet svima donosi i uspjeh u životu, obitelji provode cijeli dan ispod procvjetalih trešanja.
Tada počinje i školska godina za učenike.
Učenici su zatim poslušali nekoliko haiku pjesama te uočili neke zajedničke odrednice. Shvatili su koja „pravila“ trebaju poštivati u samostalnom pisanju haiku pjesme.
HAIKU – izrazito kratak pjesnički oblik nastao u Japanu u 17. stoljeću
Obilježja haiku pjesme:
sastoji se od tri stiha s 5, 7, 5 slogova
u pravilu nema naslov
ne podnosi kićenost i rimu
u prvome je planu priroda
najčešće ima riječ koja upućuje na godišnje doba
vrijeme događanja je najčešće sadašnjost
Učenici su se i sami okušali u stvaranju ovih zanimljivih i slikovitih pjesama.
Pročitajte (dva puta zaredom) najuspješnije haiku ostvaraje naših vrijednih petaša, novopečenih haiku pjesnika.
Na nastavi hrvatskoga jezika petaši učili pisati haiku pjesme
Autor: Ana Rančić, 15. 4. 2015.
Povodom početka proljeća i Svjetskog dana pjesništva učenici V.a i V.b razreda su se na nastavi hrvatskoga jezika upoznali s haiku pjesništvom.
Svjetski dan pjesništva (eng. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije diljem svijeta.
Kako bi što bolje usvojili obilježja ovog osobitog i jedinstvenog načina pjesničkog izražavanja, pogledali su fotografije (na projektoru) i razgovarali o domovini haiku poezije – Japanu: geografskom položaju, prirodnim obilježjima, kulturnim i jezičnim značajkama, industriji (pismo, pagode, karate, origami, ikebane, suši, animirani filmovi, marke motora i automobila).
Saznali su ponešto i o tradicionalnom japanskom prazniku Sakuri ili Danu cvatnje drveta trešnje.
Trešnjin cvijet (jap. sakura) jedan je od najvažnijih simbola japanske kulture. On je japanski nacionalni cvijet i simbol sreće.
Vrijeme cvatnje trešnje predstavlja početak proljeća. Simbolički se povezuje s buđenjem i prolaznošću ljepote, mladosti i trenutka.
Zato i danas u Japanu živi stara tradicija ohanami, što na japanskom znači ići i gledati trešnjin cvijet. Kako se smatra da cvijet svima donosi i uspjeh u životu, obitelji provode cijeli dan ispod procvjetalih trešanja.
Tada počinje i školska godina za učenike.
Učenici su zatim poslušali nekoliko haiku pjesama te uočili neke zajedničke odrednice. Shvatili su koja „pravila“ trebaju poštivati u samostalnom pisanju haiku pjesme.
HAIKU – izrazito kratak pjesnički oblik nastao u Japanu u 17. stoljeću
Obilježja haiku pjesme:
sastoji se od tri stiha s 5, 7, 5 slogova
u pravilu nema naslov
ne podnosi kićenost i rimu
u prvome je planu priroda
najčešće ima riječ koja upućuje na godišnje doba
vrijeme događanja je najčešće sadašnjost
Učenici su se i sami okušali u stvaranju ovih zanimljivih i slikovitih pjesama.
Pročitajte (dva puta zaredom) najuspješnije haiku ostvaraje naših vrijednih petaša, novopečenih haiku pjesnika.
Na nastavi hrvatskoga jezika petaši učili pisati haiku pjesme
Autor: Ana Rančić, 15. 4. 2015.
Povodom početka proljeća i Svjetskog dana pjesništva učenici V.a i V.b razreda su se na nastavi hrvatskoga jezika upoznali s haiku pjesništvom.
Svjetski dan pjesništva (eng. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije diljem svijeta.
Kako bi što bolje usvojili obilježja ovog osobitog i jedinstvenog načina pjesničkog izražavanja, pogledali su fotografije (na projektoru) i razgovarali o domovini haiku poezije – Japanu: geografskom položaju, prirodnim obilježjima, kulturnim i jezičnim značajkama, industriji (pismo, pagode, karate, origami, ikebane, suši, animirani filmovi, marke motora i automobila).
Saznali su ponešto i o tradicionalnom japanskom prazniku Sakuri ili Danu cvatnje drveta trešnje.
Trešnjin cvijet (jap. sakura) jedan je od najvažnijih simbola japanske kulture. On je japanski nacionalni cvijet i simbol sreće.
Vrijeme cvatnje trešnje predstavlja početak proljeća. Simbolički se povezuje s buđenjem i prolaznošću ljepote, mladosti i trenutka.
Zato i danas u Japanu živi stara tradicija ohanami, što na japanskom znači ići i gledati trešnjin cvijet. Kako se smatra da cvijet svima donosi i uspjeh u životu, obitelji provode cijeli dan ispod procvjetalih trešanja.
Tada počinje i školska godina za učenike.
Učenici su zatim poslušali nekoliko haiku pjesama te uočili neke zajedničke odrednice. Shvatili su koja „pravila“ trebaju poštivati u samostalnom pisanju haiku pjesme.
HAIKU – izrazito kratak pjesnički oblik nastao u Japanu u 17. stoljeću
Obilježja haiku pjesme:
sastoji se od tri stiha s 5, 7, 5 slogova
u pravilu nema naslov
ne podnosi kićenost i rimu
u prvome je planu priroda
najčešće ima riječ koja upućuje na godišnje doba
vrijeme događanja je najčešće sadašnjost
Učenici su se i sami okušali u stvaranju ovih zanimljivih i slikovitih pjesama.
Pročitajte (dva puta zaredom) najuspješnije haiku ostvaraje naših vrijednih petaša, novopečenih haiku pjesnika.
