Grade, sretan ti rođendan!
Autor: Božena Ukić, 4. 3. 2013.
Hrvati se doseljavaju u 7. stoljeću i grade svoje naseobine pod obroncima Kozjaka, o čemu svjedoče sačuvane crkvice i ostaci sjedišta staro-hrvatskih vladara koji su ovdje imali sjedište svoje države.
Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica, jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava. Ova isprava na latinskom jeziku, uobičajno datirana 4. ožujka 852. godine, najstarija je isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime. Povelja nije sačuvana u originalu, već u pet kasnijih prijepisa od kojih je najstariji iz 1568. godine, što je pojedine povjesničare navelo da posumnjaju u njezinu auteničnost.
U doba turskih najezdi plemići iz obližnjih gradova, da zaštite sebe i pučane, grade utvrde pri samom moru. Tako krajem 15. st. niče šesnaest utvrda-palača, a oko njih sedam oblikuju se naselja koja rastu,razvijaju se i konačno spajaju u grad Kaštela. Samo naselje sastojalo se od utvrđena dvorca gospodara i sela kojeg čine pravilno raspoređene kuće težaka unutar seoskih zidina. U središtu je seoski trg, a ulice se sijeku pod pravim kutom. Dvorac gospodara, građen na morskim grebenima,s naseljem je povezan pokretnim mostom. Kašteli su imali renesansne arhitektonske stilske odlike, raskošna unutarnja dvorišta i bogate interijere.
Unutar sela gospodari grade male sakralne objekte, a u 17. st. težaci podižu velike barokne crkve izvan seoskih zidina. U 17. st. naselja se šire izvan zidina sela te se međusobno spajaju. Skladan odnos tih naselja uz obalu traje sve do 19. st.
Riječ kaštel, kastel potječe od latinske riječi castellum, a označava utvrđeni dvor, zamak, tvrđavu, kulu ili bedem.
Kaštela se dijele se na , Donja Kaštela (K. Štafilić, K. Novi,K. Stari, K. Lukšić) i Gornja Kaštela (K. Sućurac, K.Gomilica, K. Kambelovac).
Grade, sretan ti rođendan!
Autor: Božena Ukić, 4. 3. 2013.
Hrvati se doseljavaju u 7. stoljeću i grade svoje naseobine pod obroncima Kozjaka, o čemu svjedoče sačuvane crkvice i ostaci sjedišta staro-hrvatskih vladara koji su ovdje imali sjedište svoje države.
Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica, jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava. Ova isprava na latinskom jeziku, uobičajno datirana 4. ožujka 852. godine, najstarija je isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime. Povelja nije sačuvana u originalu, već u pet kasnijih prijepisa od kojih je najstariji iz 1568. godine, što je pojedine povjesničare navelo da posumnjaju u njezinu auteničnost.
U doba turskih najezdi plemići iz obližnjih gradova, da zaštite sebe i pučane, grade utvrde pri samom moru. Tako krajem 15. st. niče šesnaest utvrda-palača, a oko njih sedam oblikuju se naselja koja rastu,razvijaju se i konačno spajaju u grad Kaštela. Samo naselje sastojalo se od utvrđena dvorca gospodara i sela kojeg čine pravilno raspoređene kuće težaka unutar seoskih zidina. U središtu je seoski trg, a ulice se sijeku pod pravim kutom. Dvorac gospodara, građen na morskim grebenima,s naseljem je povezan pokretnim mostom. Kašteli su imali renesansne arhitektonske stilske odlike, raskošna unutarnja dvorišta i bogate interijere.
Unutar sela gospodari grade male sakralne objekte, a u 17. st. težaci podižu velike barokne crkve izvan seoskih zidina. U 17. st. naselja se šire izvan zidina sela te se međusobno spajaju. Skladan odnos tih naselja uz obalu traje sve do 19. st.
Riječ kaštel, kastel potječe od latinske riječi castellum, a označava utvrđeni dvor, zamak, tvrđavu, kulu ili bedem.
Kaštela se dijele se na , Donja Kaštela (K. Štafilić, K. Novi,K. Stari, K. Lukšić) i Gornja Kaštela (K. Sućurac, K.Gomilica, K. Kambelovac).
Grade, sretan ti rođendan!
Autor: Božena Ukić, 4. 3. 2013.
Hrvati se doseljavaju u 7. stoljeću i grade svoje naseobine pod obroncima Kozjaka, o čemu svjedoče sačuvane crkvice i ostaci sjedišta staro-hrvatskih vladara koji su ovdje imali sjedište svoje države.
Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica, jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava. Ova isprava na latinskom jeziku, uobičajno datirana 4. ožujka 852. godine, najstarija je isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime. Povelja nije sačuvana u originalu, već u pet kasnijih prijepisa od kojih je najstariji iz 1568. godine, što je pojedine povjesničare navelo da posumnjaju u njezinu auteničnost.
U doba turskih najezdi plemići iz obližnjih gradova, da zaštite sebe i pučane, grade utvrde pri samom moru. Tako krajem 15. st. niče šesnaest utvrda-palača, a oko njih sedam oblikuju se naselja koja rastu,razvijaju se i konačno spajaju u grad Kaštela. Samo naselje sastojalo se od utvrđena dvorca gospodara i sela kojeg čine pravilno raspoređene kuće težaka unutar seoskih zidina. U središtu je seoski trg, a ulice se sijeku pod pravim kutom. Dvorac gospodara, građen na morskim grebenima,s naseljem je povezan pokretnim mostom. Kašteli su imali renesansne arhitektonske stilske odlike, raskošna unutarnja dvorišta i bogate interijere.
Unutar sela gospodari grade male sakralne objekte, a u 17. st. težaci podižu velike barokne crkve izvan seoskih zidina. U 17. st. naselja se šire izvan zidina sela te se međusobno spajaju. Skladan odnos tih naselja uz obalu traje sve do 19. st.
Riječ kaštel, kastel potječe od latinske riječi castellum, a označava utvrđeni dvor, zamak, tvrđavu, kulu ili bedem.
Kaštela se dijele se na , Donja Kaštela (K. Štafilić, K. Novi,K. Stari, K. Lukšić) i Gornja Kaštela (K. Sućurac, K.Gomilica, K. Kambelovac).
Grade, sretan ti rođendan!
Autor: Božena Ukić, 4. 3. 2013.
Hrvati se doseljavaju u 7. stoljeću i grade svoje naseobine pod obroncima Kozjaka, o čemu svjedoče sačuvane crkvice i ostaci sjedišta staro-hrvatskih vladara koji su ovdje imali sjedište svoje države.
Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica, jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava. Ova isprava na latinskom jeziku, uobičajno datirana 4. ožujka 852. godine, najstarija je isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime. Povelja nije sačuvana u originalu, već u pet kasnijih prijepisa od kojih je najstariji iz 1568. godine, što je pojedine povjesničare navelo da posumnjaju u njezinu auteničnost.
U doba turskih najezdi plemići iz obližnjih gradova, da zaštite sebe i pučane, grade utvrde pri samom moru. Tako krajem 15. st. niče šesnaest utvrda-palača, a oko njih sedam oblikuju se naselja koja rastu,razvijaju se i konačno spajaju u grad Kaštela. Samo naselje sastojalo se od utvrđena dvorca gospodara i sela kojeg čine pravilno raspoređene kuće težaka unutar seoskih zidina. U središtu je seoski trg, a ulice se sijeku pod pravim kutom. Dvorac gospodara, građen na morskim grebenima,s naseljem je povezan pokretnim mostom. Kašteli su imali renesansne arhitektonske stilske odlike, raskošna unutarnja dvorišta i bogate interijere.
Unutar sela gospodari grade male sakralne objekte, a u 17. st. težaci podižu velike barokne crkve izvan seoskih zidina. U 17. st. naselja se šire izvan zidina sela te se međusobno spajaju. Skladan odnos tih naselja uz obalu traje sve do 19. st.
Riječ kaštel, kastel potječe od latinske riječi castellum, a označava utvrđeni dvor, zamak, tvrđavu, kulu ili bedem.
Kaštela se dijele se na , Donja Kaštela (K. Štafilić, K. Novi,K. Stari, K. Lukšić) i Gornja Kaštela (K. Sućurac, K.Gomilica, K. Kambelovac).