O kampanji

Nacionalnu Kampanju „NE govoru mržnje na Internetu“ u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji s Nacionalnim odborom.

Nacionalna kampanja provodi se na inicijativu Vijeća Europe, koje je u ožujku 2013. godine lansiralo europsku kampanju „No Hate Speech Movement“. Kampanje sa sličnim aktivnostima provode se i u ostalim europskim državama.

Opći cilj nacionalne kampanje je proaktivnim djelovanjem na Internetu i u zajednici informirati i senzibilizirati javnost, posebno djecu i mlade, o poštivanju ljudskih prava kao i o negativnim utjecajima govora mržnje.

U svrhu promoviranja vrijednosti Kampanje, angažirana je ambasadorica Kampanje, Iva Šulentić, te promotori KHL Medveščak Zagreb, glumci Goran Bogdan, Amar Bukvić i glumica Leona Paraminski, voditeljice Daniela Trbović i Ivana Nanut te voditelj Tomislav Jelinčić. S ciljem opće informiranosti o planiranim aktivnostima te poticanja na uključenje što više mladih u Kampanju, realiziran je niz aktivnosti, primjerice, pripremljene su web stranica i facebook profil Kampanje, snimljen je službeni spot Kampanje, tiskan promotivni materijal te je pružena financijska potpora udrugama koje provode projekte u sklopu Kampanje.

http://www.dislajkammrznju.hr/poziv_ucenicima

Što je govor mržnje?

Govor mržnje podrazumijeva sve vrste izražavanja koji šire, potiču, promoviraju ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom i neprijateljstvom spram manjina, migranata i ljudi useljeničkoga podrijetla (Preporuka o govoru mržnje No. R 97/20).

Govor mržnje dakle predstavlja ona ponašanja kojima se u verbalnoj ili neverbalnoj komunikaciji izražava mržnja prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zasnovana na različitosti kojima je osnova nacionalno podrijetlo, rasna i etnička pripadnost, boja kože, ekonomski status/imovinsko stanje, spol, rodni identitet, spolna orijentacija i drugo.

Govor mržnje promovira diskriminaciju, ugrožava ljudska prava i dostojanstvo drugih ljudi, ponajprije “ugroženih skupina”, često poziva na nasilje, a samim tim ugrožava sigurnost i demokratsko ustrojstvo društava.

Posljedice govora mržnje mogu biti širenje stereotipa i predrasuda u javnosti.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

*Mali pojmovnik

 ksenofobija - iracionalan osjećaj tjeskobe ili straha od stranaca. Često se izražava u predrasudama, stereotipima i odbojnim stajalištima o strancima te suprotstavljanjem njihovoj prisutnosti u zajednici, što vodi diskriminaciji, segregaciji, sukobima, a u nekim slučajevima istjerivanju i fizičkom istrjebljenju stranaca.

 antisemitizam - neprijateljski stav prema Židovima. Uvriježio se isključivo u označivanju mržnje prema samo jednomu od semitskih naroda – Židovima. Oblik je rasne, nacionalne, vjerske i socijalne nesnošljivosti koji je u povijesti bio povezan s kršenjem građanskih i ljudskih prava, nasiljem i progonima.

 nacionalizam - ideja i politički pokret u modernoj epohi koji naglašava jedinstvo nacije, njezinih interesa, prava ili polit. ciljeva, razumijevanja zajedničke prošlosti, te odnosa prema drugim nacijama ili državama, odn. njezin kolektivni identitet. Termin nacionalizam označuje pretjerano izražavanje nacionalnog osjećaja i to na račun pripadnika drugih nacija, pa se nacionalizam povezuje s etnocentrizmom i ksenofobijom. Za razliku od domoljublja (patriotizma), kojim se izražava privrženost zavičajnoj sredini, nacionalizam privrženost vezuje samo uz pripadnike određene skupine, etničke ili nacionalne, kao uz svoj „rod“ (rodoljublje) ili „veliku obitelj“.

 etnocentrizam - stajalište kojim se na pripadnike drugih skupina ili društava primjenjuju mjerila vlastite skupine ili društva. Obično se način mišljenja ili ponašanja drugih smatra neispravnim, čudnim ili inferiornim.

 diskriminacija - nejednako postupanje prema društvenim skupinama ili pojedincima u nekom društvu; samovoljno i nepravedno dijeljenje stanovništva na skupine koje imaju i na one koje nemaju pravo na isti društveni postupak. Ima različitih oblika diskriminacije: spolna (neravnopravan tretman članova društva s obzirom na spolne oznake), rodna(kada spolne oznake zadobiju društveni značaj i značenje i prerastu u društveni standard ponašanja), dobna (kada se pripadnici nekog društva diskriminiraju s obzirom na starost), nacionalna/etnička (diskriminacija s obzirom na narodnost pojedinca), profesionalna (viši ili niži ugled pojedinih profesija), obrazovna (zapriječenost pristupa nekim društvenim slojevima s obzirom na razinu obrazovanja), propisana posebnim pravilima (pristup dopušten samo pripadnicima određenoga kluba), i sl.

Izvor: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža 

 Pojam ljudskih prava

„Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima“- početak je prvog člana Opće deklaracije o ljudskim pravima. To znači da svi mi, od trenutka rođenja posjedujemo određena prava koja nazivamo ljudskim pravima. Ona su zajamčena svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka i ona su neotuđiva (što znači da nikome ne mogu biti oduzeta).

Ljudska prava ista su za sva ljudska bića bez obzira na rasu, spol, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Svi smo rođeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima- ljudska prava su univerzalna

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tko se može prijaviti?

Na ovaj poziv mogu se prijaviti učenici/ce osnovnih i srednjih škola, u dobi od 13 do 19 godina. Prijavitelj može biti pojedinac ili grupa (od najviše 6 članova). Prijavitelj ima pravo prijaviti jedan video uradak.

Potrebno je da tvoju prijavu odobri i odgovorna osoba (učitelj/ nastavnik /stručni suradnik škole koju pohađaš ili stručni radnik/odgajatelj ustanove iz djelokruga socijalne skrbi), te se stoga u obrascu za prijavu traže i kontakt podaci te osobe. 

Što trebam učiniti?

Snimiti video uradak u trajanju od 1 do 3 minute, u HD rezoluciji, na temu „Zašto dislajkam mržnju na Internetu“.

Sadržajem video uratka potrebno je informirati i senzibilizirati mlade i javnost, o važnosti poštivanja ljudskih prava kao i o negativnim utjecajima govora mržnje na Internetu.

* Video uradak ne smije sadržavati:

- direktno kopirane dijelove tuđih radova,

- uvredljive dijelove ni poruke mržnje.

Do kada se mogu prijaviti?

Poziv je otvoren do 30. travnja 2014. godine. Prijave pristigle nakon ovog datuma neće se razmatrati.

Kako i kome poslati?

DVD s pohranjenim video uratkom, zajedno s obrascem za prijavu pošalji isključivo poštom na adresu:

Ministarstvo socijalne politike i mladih

 Služba za mlade

 10000 Zagreb, Savska cesta 66,

 s naznakom „POZIV ZA UČENIKE - KAMPANJA NE GOVORU MRŽNJE NA INTERNETU - NE OTVARATI“

Način odabira najkvalitetnijih radova

Nakon 30. travnja sastat će se Nacionalni odbor za provedbu Kampanje (sastavljen od predstavnika/ca državnih tijela, udruga koje djeluju u području zaštite ljudskih prava, HRT-a, Nacionalnog vijeća učenika i Studentskog zbora) te odabrati najkvalitetnije radove.

Najkvalitetniji radovi objaviti će se na web stranici kampanje, facebook profilu te prikazati u emisijama HRT-a namijenjenim djeci i mladima.

Najkvalitetniji radovi također će se nagraditi tablet računalima.

Detaljnije informacije možete zatražiti putem e-mail adrese: dislajkam.mrznju@mspm.hr