Osnovna škola Pavleka Miškine Zagreb
UJUTRO
1. sat 8.00 - 8.45
2. sat 8.50 - 9.35 VO
3. sat 9.45 – 10.30 VO
4. sat 10.40 – 11.25
5. sat 11.30 – 12.15
6. sat 12.20 – 13.05
7. sat 13.10 – 13.55
POPODNE
1. sat 14.00 – 14.45 VO
2. sat 15.00 – 15.45
3. sat 15.50 – 16.35
4. sat 16.40 – 17.25
5. sat 17.30 – 18.15
6. sat 18.20 – 19.05
7. sat 19.10 – 19.55
PODuzmi (poduzetništvo, održivi razvoj i digitalna transforamcija), na engl. underTAKE (enterpreneurship, sustainable development, digital technology) drugi je dobiveni Erasmus+ projekt financiran sredstvima Europske unije u našoj školi, a provodi se od 1.9.2023. do 28.2.2025.
Kroz cjeloživotno učenje, profesionalni i osobni razvoj učitelja, promjene u stajalištima te dijeljenjem iskustava s europskim kolegama i suradnjom s ustanovama koje su relevantne u ovom području će se pridonijeti osnaživanju učitelja za izazove u području obrazovanja 21. stoljeća.
Mobilnosti su krenule!
OVDJE pogledajte što učimo.
Pogledajte zanimljivu virtualnu izložbu radova naših učenika koja je nastala u vrijeme nastave na daljinu.
Nalazi se u lijevom izborniku - VIRTUALNA IZLOŽBA 2020.
Poslušajte i himnu Pavlekice koju je uglazbio profesor Viktor Mihaljević. Tekst je napisala bivša učenica Laura Vujić kada je bila 4. razred.
| « Kolovoz 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Državna smotra Građanskog odgoja i obrazovanja održat će se18.05 2024. u OŠ Grigor Vitez u Zagrebu. Nakon Županijske smotre na Državnu smotru pozvana su dva tima iz naše škole.
Prvi tim koji čine Hana Mitrović, Marija Perković, Lucia Pajtler i Mihaela Hranilović predstavit će svoj projekt „ Komercijalizacija blagdana“.
Drugi tim koji čine Nikol Stančić, Korina Zidanić, Anita Igrishta i Petra Pavlic predstavit će svoj projekt „Društvene mreže“.
Oba projekta bila su posebno pohvaljena na Županijskoj smotra zbog izbora problema, istraživanja, mogućih i realnih rješenja koja su provediva u školi, te međupredmetne povezanosti.
Mentorica:
Dijana Rumiha Brzica,prof.povijesti
Ove godine na satovima građanskog odlučujemo istražiti kulturnu baštinu Črnomerca.
Na početku smo istražili što je uopće kulturna baština. Saznali smo da je kulturna baština ostavština nekog naroda na određenom području. Dijeli se na nematerijalnu i materijalnu baštinu. Materijalna baština dijeli se opet na pokretnu i nepokretnu baštinu.
Saznajemo također da dijelovi Črnomerca pripadaju području kulturnog dobra koje se naziva Povijesna urbana cjelina grada Zagreba te da su neke građevine posebno zaštićene. Podatke o njima nalazimo u Galeriji nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba koju je objavio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.
U prošlosti je naša četvrt bila periferija grada, mjesto gdje se u grad ulazilo kroz mitnice, a izgradnjom željezničke pruge i Zapadnog kolodvora na Črnomercu se razvija vojno-industrijska zona. Grade se tvornice i vojarne, ali i stambeni objekti, škola, prometnice i crkva. S vremenom se grad širi i Črnomerec prestaje biti periferija grada, te se neki prostori prenamjenjuju. Na internetu pokušavamo pronaći podatke o građevinama na Črnomercu, ali nalazimo vrlo šture podatke, zatim podatke koji su nepotpuni i rasuti po raznim službenim stranicama i privatnim blogovima. Nalazimo vrlo malo stručnih članaka. To nam govori da povijesna vrijednost naše četvrti nije dovoljno osviještena te da postoji potreba za objedinjavanjem podataka. Počinjemo istraživati stručnu literaturu. Ovdje nalazimo mnogo podataka koji su pouzdani. Nažalost, niti u literaturi podatci nisu objedinjeni. Odlučujemo pokušati prikupiti što više podataka, istražiti vrijednosti baštine Črnomerca i objediniti podatke. Tako objedinjene podatke želimo prezentirati javnosti kako bi se podigla svijest o vrijednosti lokalne kulturne baštine. Fokusirat ćemo se na nepokretnu baštinu, jer je ona najvidljivija. Istražujemo arhitekturu i povijest Črnomerca.
Istražujući podatke, naišli smo i na mnogo starih fotografija. One prikazuju kako je naša četvrt izgledala nekad. Smatrali smo da bi bilo zanimljivo usporediti današnje i nekadašnje stanje. Odlučili smo da ćemo obići lokacije i fotografirati današnje stanje. Htjeli bismo uz tekst pomoću fotografija prikazati usporedbu današnjeg i nekadašnjeg stanja.
