Ex libris (lat. iz knjiga), znak vlasništva na knjizi, obično na unutarnjoj strani korica ili naslovnoj stranici; rađen rukom, otisnut žigom ili umnožen na posebnom listu kao naljepnica, sadrži ime ili inicijale vlasnika te često alegorijsku sliku, ukras ili grb s geslom i sl. Javlja se s pojavom tiskane knjige, kao zaštita od krađe; počeci umj. ex librisa sežu u XV. st., u početku su izrađivani u drvorezu, poslije u bakropisu; jedan od najstarijih njem. umj. ex librisa (1511) pripisuje se A. Düreru. Zbog svojeg značenja, kako za povijest umjetnosti tako i za kult. povijest, pobuđuju zanimanje kolekcionara. Najstarije englesko društvo kolekcionara Exlibris Society (1891) objavljuje redovite publikacije. Mnogobrojne knjižnice imaju zbirke e. l., najveća pripada knjižnici Britanskog muzeja (preko 100 000), a važna je i zbirka Liverpool Public Library sa 60 tis. e. l. razvrstanih prema stilu i razdoblju. U Hrvatskoj se najstariji e. l. javljaju u Dalmaciji u XV. st., a umjetnički u XVII. st. (ex librisi N. Zrinskoga). Mnogi poznati slikari izrađivali su ex librise (M. Cl. Crnčić, M. Rački, T. Krizman i dr.). Bogate zbirke ex librisa posjeduju NSK i knjižnica Arheol. muzeja u Splitu.
(Preuzeto iz Proleksis enciklopedije)
Na literarno-likovnom natječaju "Poj riči materinske" od 2010. godine jedina tema za likovni dio natječaja je EX LIBRIS. Izvodi se na papiru maksimalne veličine 100 x 150 mm u različitim likovnim tehnikama. 2011. godine (VI. natječaj) ustanovljena je posebna nagrada za najmanji ex libris izveden isključivo u klasičnim grafičkim tehnikama kao što su kartontisak, kolografija, linorez, bakropis, akvatinta i druge, prema mogućnostima pojedine škole.
Ovdje donosimo zbirke ex librisa pristiglih na naš natječaj. Za pregled pojedine zbirke nužan je noviji
Adobe Flash Player (klikni za skidanje).
Da vaši i naši ex librisi i dalje žive dokaz je izložba u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" u Šibeniku (19. X. - 9. XI. 2011.). Više o izložbi možete saznati klikom
OVDJE