Međunarodna godina tla
Godina 2015. proglašena je međunarodnom godinom tla. Tlo je tanak vanjski sloj Zemljine kore i upravo kao što ne možemo živjeti bez kože, ne možemo živjeti ni bez tla. Tlo obavlja mnoge važne funkcije u gotovo svakom zemaljskom ekosustavu - bilo da je riječ o farmi, šumi ili gradu. Tlo je neobnovljiv izvor. Plodna tla koja pokrivaju svjetsku površinu ograničena su i sve više propadaju zbog urbanizacije i lošeg upravljanja. Da bi se taj trend zaustavio i okrenuo ka pozitivnom tj. u kvalitetnu proizvodnju hrane koja će zadovoljiti potrebe stanovnika Zemlje 2050. godine, potrebno je povećati svijest o životno važnim funkcijama tla.
Većina naše hrane dolazi izravno ili neizravno iz biljaka koje su posađene u tlo. Tlo utječe na atmosferu emitirajući i upijajući prašinu i plinove, uključujući ugljikov dioksid, metan i vodene pare. Stanište je mnoštvu mikroorganizama koji čine najveći dio života na Zemlji. Isto tako, velik dio vode koju pijemo i koristimo, svaki dan se filtrira i pročisti kroz tlo. U tlu se prerađuju i recikliraju nutrijenti, uključujući i ugljik, kako bi se mogli ponovo koristiti. Tlo služi i kao temelj za gradnju zgrada i nasipa. Zbog svih ovih činjenica prema tlu se ne bi trebali ponašati nemarno i uništavati ga.
Zaštita tla od erozije pomaže smanjenju količine zračne prašine koju udišemo. Istodobno, tlo utječe na zdravlje ljudi i značajno je za liječenje jer je bogato mikroorganizmima koji su pomogli u nastajanju nekih životno važnih lijekova poput antibiotika koji se koriste za lakše prihvaćanje transplantiranih organa.
Nažalost, tlo može biti i izvor bolesti. Olovo od bačenih olovnih boja i drugih izvora može biti opasnost za djecu koja se igraju u pijesku. U tlu se mogu razvijati bolesti mikroorganizama poput tetanusa čiji je uzročnik bakterija.
Ukratko, možemo reći da zdrava tla donose i zdrave ljude. S obzirom na procjene da će 2050. planet Zemlju nastanjivati devet milijardi ljudi, održavanje zdravlja tla postaje važnije nego ikada prije.
Upravo zbog svega rečenoga osmi razred PŠ Dubravice napravio je manji projekt kojim se osvijestilo taj tako važan izvor. Korelacijom geografije, kojom su objašnjeni sastavi i vrste tala; povijesti gdje smo nastavnim planom i programom istaknuli značenje Domovinskog rata i objasnili hrvatski povijesni grb te likovne kulture gdje smo grb i vizualno oblikovali stilizacijom crvenog i bijelog polja.
Područje ispred škole uljepšano je mozaikom crvenih i bijelih pelargonija koje asociraju hrvatski grb a obrubljene su prirodnim materijalom- drvom koji je neizostavno vezan za ovaj hrvatski prostor i tlo.
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Dnevni tisak |
• Večernji list |
• Jutarnji list |
• Narodne novine |
• Bug |
• Enter |
Učenici |
Učitelji |
Općenito |
Roditelji |