ČUVARI MEĐIMURSKE BAŠTINE
Autor: Ana Špoljarić, 20. 11. 2014.
Kak su živeli naši stori?
Tijekom listopada su učenici petih razreda naše škole sudjelovali u zanimljivom projektu – Kak su živeli naši stori? Naime, potaknuti književnim tekstovima obrađenim na satu Hrvatskog jezika istraživali su kako su se školovali njihovi djedovi i bake, kakvi su bili svadbeni običaji u njihovo vrijeme, čime su se ljudi bavili, hranili, kako su se odijevali, međusobno upoznavali i zabavljali. Svaki se učenik odlučio samo za jedan aspekt ljudskog života i detaljno ga proučio, prikupio fotografije i napisao sastavak o odabranoj temi. No, najviše se učenika odlučilo upravo za prehranu ljudi u prošlosti te se skupio impozantan broj kuharica s receptima tradicionalnih, međimurskih jela (pretepeni grah, zelje s paradajzom, trganci s lukom, pretepeni krumpir, međimurska gibanica…). S obzirom na sav prikupljeni materijal, učenici su odlučili objediniti sve recepte i do kraja školske godine objaviti pravu malu kuharicu u kojoj će, osim recepata, biti i crteži, fotografije, prijevod nekih recepata na strane jezike…
Uz to, svaki je učenik morao napisati barem deset riječi ili izraza na kajkavskom narječju, koje se koriste u njihovom mjestu. Te su riječi upisali u poseban dokument na mrežnoj stranici škole (vidi: Nastava – Rječnik našeg kraja). Naravno, popis riječi će se povećavati i nadopunjavati tijekom cijele školske godine pa su učenici postali svojevrsni čuvari međimurske/selničke baštine.
Učenicima se svidio ovakav način rada jer su imali priliku malo zaviriti u prošlost, u život i mladost svojih najdražih (djedova i baka) i usporediti ga sa životom mladih ljudi danas. FOTOGRAFIJE.
Klara David, 5.a
No, najviše se učenika odlučilo upravo za prehranu ljudi u prošlosti te se skupio impozantan broj kuharica s receptima tradicionalnih, međimurskih jela (pretepeni grah, zelje s paradajzom, trganci s lukom, pretepeni krumpir, međimurska gibanica…). S obzirom na sav prikupljeni materijal, učenici su odlučili objediniti sve recepte i do kraja školske godine objaviti pravu malu kuharicu u kojoj će, osim recepata, biti i crteži, fotografije, prijevod nekih recepata na strane jezike…
Uz to, svaki je učenik morao napisati barem deset riječi ili izraza na kajkavskom narječju, koje se koriste u njihovom mjestu. Te su riječi upisali u poseban dokument na mrežnoj stranici škole (vidi: Nastava – Rječnik našeg kraja). Naravno, popis riječi će se povećavati i nadopunjavati tijekom cijele školske godine pa su učenici postali svojevrsni čuvari međimurske/selničke baštine.
Učenicima se svidio ovakav način rada jer su imali priliku malo zaviriti u prošlost, u život i mladost svojih najdražih (djedova i baka) i usporediti ga sa životom mladih ljudi danas.
Klara David, 5.a
« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
NASTAVNI LISTIĆ 1.doc
NASTAVNI LISTIĆ 1 - rješenja.doc
NASTAVNI LISTIĆ 2.doc
NASTAVNI LISTIĆ 2 - rješenja.doc