Osnovna škola Side Košutić Radoboj
Odabrani udžbenici za školsku godinu 2019./2020.
Odabrani udžbenici za školsku godinu 2020./2021.
Odabrani udžbenici za školsku godinu 2021./2022.
Odabrani udžbenici za školsku godinu 2022./2023.
Upute
Zalogajcek2_osobnaiskaznica
| « Listopad 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Dobro došli na stranice školske knjižnice OŠ Side Košutić Radoboj
Na ovim stranicama možete pronaći sve važne informacije o školskoj knjižnici, lektiri, čitanju...
Stranice uređuje: Jasenka Marmilić, stručna suradnica knjižničarka
Knjižničarka: Jasenka Marmilić - profesorica povijesti umjetnosti i komparativne književnosti i diplomirana knjižničarka
Telefon: 049/349-143
e-mail: jasenka.marmilic@skole.hr
Upisni list br. K-1691 iz Upisnika knjižnica (Ministarstvo kulture i medija RH)
RADNO VRIJEME:
utorak od 8,00 – 14,00
četvrtak od 8,00 - 14,00
svaki drugi petak od 8,00 - 14,00
CRTICE IZ POVIJESTI KNJIŽNICE
Škola u Radoboju osnovana je 1840. g. Zapisano je da je 1846. g. postojala Niža elementarna škola. Tada su djelovale jedna općinska i jedna rudarska učionica. Početkom 20. stoljeća osnivaju se pučke knjižnice na području Hrvatskog zagorja. Pučku knjižnicu u Radoboju vodio je župnik Stjepan Cerovec. 1930-ih g. sagrađene su današnje Područne škole u Jazvinama i Šemnici Gornjoj. Škola u Jazvinama dobila je svoju knjižnicu 1947. godine.
Centralna osnovna škola u Radoboju osnovana je 1963.g. s Područnim školama Jazvine, Šemnica Gornja i Šemnica Donja. Temelji za sadašnju školsku zgradu postavljeni su 1965. g., a s radom je počela 1969. godine.
Nova školska zgrada imala je i knjižnicu koja je u istom prostoru ostala i do danas. Postojala je i čitaonica koje danas više nema. U Spomenici škole zapisano je kako je 1969. g. za školsku knjižnicu kupljeno oko dvije tisuće knjiga tako da se donekle kompletirala.
U školskoj knjižnici uglavnom su radili učitelji koji su tako dopunjavali satnicu. Prvi diplomirani bibliotekar zaposlen je 2005. godine na pola radnog vremena.
Od tada već 16 godina školska knjižnica je aktivan promicatelj života i djela Side Košutić, sudionik kulturnog života škole i mjesta, poticatelj kulturnih navika učenika te podrška svim oblicima odgojno-obrazovnog rada.
Misija školske knjižnice je njegovati sigurno i poticajno okruženje za učenje, napredovanje i usvajanje životnih vrednota.
U predmetnoj nastavi provedena je anketa o kulturi čitanja učenika 7. i 8. razreda.
Anketu je osmislila i provela knjižničarka. Sudjelovalo je 63 učenika. Anketa je obuhvatila podatke o ispitaniku, općenite podatke o čitanju, podatke o čitanju i slobodnom vremenu, te pitanja vezana uz školsku knjižnicu. Osnovni cilj ankete bio je utvrditi koliko čitaju učenici, kako doživljavaju čitanje, što vole čitati i kako doživljavaju svoju školsku knjižnicu. Anketa je uglavnom pokazala očekivane rezultate.
Podjednaki broj učenika voli čitati i čitaju jer moraju. 51 % učenika nada se da će im čitanje biti zabavno i doživljavaju ga većinom kao mogućnost da nauče nešto novo.
Knjige za čitanje učenici najčešće biraju po naslovu, temi i preporuci učiteljice, a najrjeđe po autoru ili reklami. Najinteresantnije su im knjige koje govore o djeci njihove dobi, pustolovne i ljubavne.
83 % ispitanika do knjiga dolazi posudbom iz knjižnice, pa ne začuđuje podatak da preko 50 % učenika kod kuće ima samo od 5 do 30 knjiga.
Načinom kako čitaju zadovoljno je 73 % učenika, ali ih većina i želi poboljšati svoje čitanje i to s više čitanja kod kuće.
Od super knjiga koje su učenici pročitali najčešće su navodili djela iz lektire (Maturalac, Vlak u snijegu, Poljubit ću je uskoro, možda, Divlji konj, Junaci Pavlove ulice), a od djela lijepe književnosti najbolji su Harry Potter i Sumrak saga.
U slobodno vrijeme 76 % učenika čita povremeno, a više bi čitali kad bi znali koji su im naslovi zanimljivi i kad bi njihov trud pri čitanju bio nagrađen.
Prošlog ljeta najviše su se čitali časopisi za mlade (12 %), sms poruke (10,6 %), knjige s lektirnog popisa, te natpisi i reklame (8 %), chat poruke (6,6 %), križaljke i rebusi (6 %), stripovi, recepti za pripremanje hrane, prijevodi stranih filmova (4,6 %).
Školsku knjižnicu učenici su najviše koristili radi posudbe lektire (28 %), zatim radi čitanja knjiga (14,6 %), pisanja domaćih zadaća (10,9 %), čitanja časopisa (9,7 %), druženja s prijateljima (8,5 %), razgovora s knjižničarkom (7,3 %), te nešto manje radi posudbe drugih knjiga lijepe književnosti (2,4 %). U knjižnici nije moglo dobiti traženu knjigu više puta 32 % učenika, a jednom ili dvaput 28 % učenika. Unatoč tome, 52 % učenika smatra da knjižnica zadovoljava njihove potrebe.
Za kraj ankete učenici su naveli koje potrebe ne zadovoljava njihova školska knjižnica. Najčešće je navedeno da nema dovoljno knjiga lektire za svakog učenika, da nema dovoljno knjiga za slobodno čitanje, te da nema računala za korisnike.
Anketom se nastojalo ne samo prikupiti podatke o čitateljskim navikama i odnosu učenika prema čitanju, već i potaknuti ih da iskažu što poboljšati u radu školske knjižnice. Tako se čini da bi učenici čitali samo ono što im je zanimljivo, voljeli bi da školska knjižnica ima više knjiga za lektiru i za slobodno čitanje, te da je opremljena računalima za korisnike.
Učenici 3.a sudjelovali su 25. 10. u kvizu Bijeli jelen koji se održao u knjižnici. Podijeljeni u skupine ''Jeleni'' i ''Bijeli lavovi'', pokazali su da su pažljivo pročitali djelo i s lakoćom odgovarali na pitanja. Ipak, snalažljiviji i brži bili su članovi skupine ''Jeleni'' koji su zasluženo pobijedili. Druženje i natjecanje bili su dobar način da učenici obrade lektiru na drugačiji način te se zabave u knjižnici.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.gif)
