Projekt Riječ dana zamišljen je kao poticaj učenicima na otkrivanje jezičnog blaga hrvatskog rječnika.
Učenici trećih razreda pronalaziti će nove riječi u tiskanom izdanju Hrvatskog rječnika,
istraživati rječnik na Hrvatskom jezičnom portalu i
uz pomoć učiteljica stvarati rečenice u kojima će te iste riječi pokušati pravilno upotrijebiti.
Kakvo smo sve "blago" otkrili pogledajte ovdje.
Projekt Riječ dana zamišljen je kao poticaj učenicima na otkrivanje jezičnog blaga hrvatskog rječnika.
Učenici trećih razreda pronalaziti će nove riječi u tiskanom izdanju Hrvatskog rječnika,
istraživati rječnik na Hrvatskom jezičnom portalu i
uz pomoć učiteljica stvarati rečenice u kojima će te iste riječi pokušati pravilno upotrijebiti.
Kakvo smo sve "blago" otkrili pogledajte ovdje.
Projekt Riječ dana zamišljen je kao poticaj učenicima na otkrivanje jezičnog blaga hrvatskog rječnika.
Učenici četvrtih razreda pronalaziti će nove riječi u tiskanom izdanju Hrvatskog rječnika, istraživati rječnik na Hrvatskom jezičnom portalu i uz pomoć učiteljica stvarati rečenice u kojima će te iste riječi pokušati pravilno upotrijebiti.
Kakvo smo sve "blago" otkrili pogledajte ovdje.
KOMENTAR NA PRIMJENU PROJEKTA RIJEČ DANA
U školskoj godini 2021./2022. sa svojim 4. a razredom provodila sam svakodnevno aktivnosti vezane uz projekt Riječ dana. Primijetila sam da učenici s interesom i samoinicijativno sudjeluju u projektu. Rado su odlazili u knjižnicu i samostalno koristili Hrvatski rječnik. Razvijali su timski rad pri otkrivanju značenja riječi. Koristili smo različite aktivnosti vezane uz otkrivanje značenja riječi: upotreba pri oblikovanju sintagmi, traženje riječi suprotnoga značenja, povezivali riječ s vlastitim iskustvom, neobične riječi pokušali oslikati, u tekstu zaokruživali riječ dana, stvarali nove riječi s korijenom zadane riječi, primjenjivali riječ zadanu kao temu u sastavku - stvaralaštvu, uočavali da su neke riječi složene od dvije riječi te su pokušavali složiti slične, igrali igre riječima koje smo sami smišljali, a osobito su ih interesirale riječi i rečenice prenesenog značenja.
Svjedoci smo slabe komunikacije učenika, bogatstvo rječnika im je loše, rečenice su kratke i nepotpune. Mnogi imaju poteškoća s čitanjem i pisanjem te razumijevanjem pročitanog. Izdvajanje novih i učenicima manje poznatih riječi, kurikulumom Hrvatskog jezika je ta aktivnost dobila na još većem značaju. Naime, još se veća pozornost negoli do sada posvećuje bogaćenju rječnika učenika, a čime se počinje već od prvog razreda. Prema ishodima koji se odnose na bogaćenje rječnika uočava se razina rasta aktivnosti kojima bi učenici trebali ostvariti zadane ishode: od razine traženja i uočavanja nepoznatih riječi do razine samostalnog traženja istih u rječniku hrvatskog jezika sve do njihove primjene u kontekstu.
Nakon provedenog projekta primijetila sam manje, ali značajne pomake što nam govori o korisnim stranama ovog projekta i da trebamo početi s projektom već u prvom razredu, prilagođavati aktivnosti dobi učenika te će korist dobivena ovim projektom biti još veća.
učiteljica Svemirka Mišković
RIJEČ DANA je projekt koji je započela knjižničarka Ida Bogadi iz OŠ Gustava Krkleca, Zagreb.
I ove godine, zbog vašeg velikog interesa ponovno sudjelujemo ovome projektu kako bi potaknuli učenike na rukovanje i snalaženje sa stručnom literaturom, te na usvajanje i ispravno korištenje hrvatskim jezičnim blagom.
OSNOVNE INFORMACIJE
Gdje: u školskoj knjižnici
Kad: iza drugog školskog sata (odmor)
Tko: prvi učenik/učenica koja uđe u školsku knjižnicu i želi izvući Riječ dana
Što: bira riječ otvarajući Rječnik hrvatskog jezika (nasumce otvori i prstom „ubode“ riječ)
I onda?
Onda se ta riječ, zajedno sa objašnjenjem istakne na panou ispred knjižnice i na web stranici škole, zajedno s imenom i prezimenom učenika koji ju je izvukao.
Kategorije učenika
Čuvar riječi je onaj/ona koji je preko 10 puta došao po Riječ dana
Sakupljač riječi je onaj/ona koji je došao 3 puta i više ali manje od 10 po Riječ dana.
Tragač je onaj/ona koji je došao svega 2 puta po Riječ dana.
Pamtitelj riječi: pobjednik/pobjednica na Skupu pamtitelja riječi.
Pamtiteljica riječi za 2017. godinu je Josipa Mandić.
Pamtiteljica riječi za 2018. godinu je Marsela Pratljačić.
Skup pamtitelja riječi se organizira početkom drugog polugodišta, a pristupaju oni koji žele pokušati zapamtiti što više riječi s popisa izvučenih riječi. Svi zainteresirani učenici budu pojedinačno i usmeno upitani za značenje pojedinih riječi s liste pred komisijom i pobjeđuje onaj/ona s najviše točnih odgovora.
Sve pronađene riječi možete pronaći u nastavku ove stranice. Značenja riječi koje učenici odaberu za riječ dana preuzimamo s Hrvatskog jezičnog portala.
8. 11. - 14. 12. 2018.
Autor: Ivana Budimčić, 14. 12. 2018.
MILOSTIVA reg. lokal. (u Zagrebu) 1. oslovljavanje starije ugledne dame, imenuje se samostalno ili uz prezime [ljubim ruke milostiva] 2. pov. starija domaćica kad je oslovljava kućna pomoćnica Veronika Matošević, 4. a LOVAČKI koji se odnosi na lovce [lovački šešir; lovačka puška] v. lov 1.a. hvatanje ili odstreljivanje životinja u prirodi b. meton. lovina, ulov 2.a. potraga za osumnjičenim za zločin b. progon (ob. politički) nepoćudnih ljudi [lov na čovjeka] Joakim Marković, 4. b GNJITI postajati gnjio; gnjiliti, gnjiti, truljeti v. gnoj 1. pat. gusta izlučina upaljena tkiva organizma čovjeka i životinje 2. v. gnojivo 3. razg. blato, glina Anto Ravlić, 4. b MIG 1. brzi pokret, stisak kapka oka kojim se daje neki znak 2. pren. neizravni nalog, znak da se što učini [dati (komu) mig] Anto Ravlić, 4. b ODVITI 1. (što) a. osloboditi omota tako da ostane otvoreno ono što je bilo uvijeno; odmotati b. olabaviti zavrtanj, otpustiti odvijačem 2. (se) odvrtiti se Sara Tibold, 4. b AMA orij. 1. riječ za pojačavanje prethodno rečenog, i to, i to baš, baš upravo, ništa manje nego, ništa manje nego baš [svatko, ama svatko] 2. riječ pitanja, čuđenja, zapovijedanja (na početku iskaza); ma [Ama... znate li?] 3. riječ kojom se kazuje što suprotno onome što je rekao ili učinio sugovornik; ali [Ama jesam li ti rekao da to ne smiješ raditi?] Anto Ravlić, 4. b RADNI koji se odnosi na rad, koji je u vezi s radom, koji služi za rad Sintagma ∆ radna jedinica dio zaposlenih u poduzeću ili ustanovi koji u procesu rada predstavljaju cjelinu i imaju određenu samostalnost; radna knjižica javna isprava koja služi za dokazivanje stručnosti, kvalifikacije, radnog staža i pojedinih prava iz socijalnog osiguranja; radna snaga ukupnost svih radno sposobnih ljudi u nekoj zajednici; skup ljudi koji su plaćeni za svoj rad; radna škola smjer u pedagogiji koji zagovara približavanje nastave i odgojnog sustava općem procesu rada bez verbalizma i knjiških metoda; radna zajednica svi zaposleni (radnici i službenici) u jednom poduzeću ili ustanovi; radni dan vrijeme koje se provodi na radu u jednom danu; radni jezik jezik na kojem se odvija rad nekog tijela ili konferencije; radni odnos odnos između posloprimca i privatnika, poduzeća, ustanove ili države, kao poslodavca; skup prava i obveza koji jest (ili bi trebao biti) reguliran individualnim ili kolektivnim ugovorom; radni posjet dipl. posjet visokih državnih predstavnika stranoj zemlji, koji ima neslužbeni, radni značaj bez ceremonijala i protokolarnih elemenata; radni spor spor između radnika i poslodavca oko ugovorenih ili zakonskih prava i obveza nastao iz radnog odnosa; radni staž vrijeme, ob. mjereno godinama, koje treba provesti na radu da bi se stekla neka prava koja iz toga proizlaze (godišnji odmor, mirovina itd.), vrijeme provedeno u radnom odnosu; radno pravo skup pravnih propisa koji uređuju radne odnose između posloprimca i poslodavca; radno vrijeme pravnim propisima ili sporazumom utvrđeno vrijeme u kojem je radnik dužan osobno obavljati određeni posao Marina Paradžik, 5. d PODINA pejor. od pod [ta neravna podina] v. pod 1. donja, ob. vodoravna površina prostorije po kojoj se hoda; podnica 2. pren. ravna površina terena Marina Paradžik, 5. d DURALUMINIJ kem. slitina aluminija i manjih količina bakra, mangana i magnezija izuzetne čvrstoće (zbog koje se osobito rabi u avionskoj i brodograđevnoj industriji) (krat. dural) Marina Paradžik, 5. d OMACITI hip. donijeti na svijet mačiće, mace (o mački); okotiti (se) Marina Paradžik, 5. d RAZRJEŠIVATI (nesvršeni glagol) v. razriješiti 1. dati odgovor na što; odgonetnuti, rasplesti, raščistiti, riješiti 2. smijeniti, ukloniti s položaja [razriješiti dužnosti (koga)] Marina Paradžik, 5. d JEDNOJAJČANI koji potječe iz jednog (istog) jajeta [jednojajčani blizanci] Fran Klarić, 4. b TAMA 1. odsutnost, nepostojanje svjetla, stanje bez svjetla; mrak, tma 2. a. pren. ono što je davno zaboravljeno, doba o kojem se malo zna ili pamti b. nemanje životne radosti, vedrine; čamotinja, žalost 3. zaostalost, neznanje, neprosvijećenost, neobaviještenost; mrak Anto Ravlić, 4. b PISMENI 1. razg. zadaća koja se piše u toku nastave 2. određeni pridjev od pismen: 1. koji je izražen, iskazan pismom, napisan; pisan [pismeni iskaz; pismena potvrda; pismena zadaća] 2.a. koji umije, zna čitati i pisati [pismen čovjek] b. koji zna sadržajno i potkrijepljeno pravilno pisati i govoriti Ivona Darojković, 5. a REALAC učenik realke, realne gimnazije Leonardo Vurbić, 4. b KRIPTA 1. pov. podzemni hodnik sa svodovima ili s ćelijama 2. kršć. nadsvođena prostorija ili skriveni prostor, smješten ispod glavnog prostora crkve koji su vjernici upotrebljavali kao mjesto za ukapanje (često mučenika) i ponekad za molitvu 3. (mn) anat. udubljenja sluznice Leonardo Vurbić, 4. b PRIDONOSITI (nesvršeni glagol) v. pridonijeti pridonijeti; djelovanjem olakšati, potpomoći, pružiti pomoć Marina Paradžik, 5. d JEDNOCJEVAN koji ima samo jednu cijev v. cijev izduženi šuplji predmet kružna presjeka, kroz koji se što provodi, obično nesavitljiv i s otvorom na jednoj ili objema stranama [plinska cijev; vodovodna cijev; puščana cijev; bešavna cijev; cijev za polijevanje] ∆ katodna cijev fiz. elektronska cijev u kojoj se katodnim zračenjem proizvode rojevi elektrona za, npr., stvaranje televizijske slike na fluorescentnom zaslonu; mokraćna cijev anat. cijev koja odvodi mokraću iz mokraćnog mjehura Lana Burušić, 5. d PRIHRANJIVATI (nesvršeni glagol) v. prihraniti dodati potrebnu količinu hrane do najpovoljnije mjere za rast, postizanje težine itd.; dohranjivati (o dojenčadi, biljkama i životinjama) ∆ prihraniti zemljište agr. dodati potrebne sastojke zemlji koja se obrađuje Marina Paradžik, 5. d MJEŠAVINA ono što je nastalo miješanjem; smjesa Marina Paradžik, 5. d PODIGNUTI 1. a. postaviti na viši položaj; premjestiti na više mjesto, nagore [podignuti zastavu] b. pružiti uvis [podignuti ruku] 2. uzeti, pokupiti ono što leži na tlu [podignuti sa zemlje] 3. (se) a. uspraviti se tijelom b. dižući se ustati c. protegnuti se [podignuti na prste] 4. staviti u uobičajeni položaj nešto što je palo 5. pomoći onome koji je pao da ustane 6. pren. dovesti koga do zrelosti, do samostalnosti; odgojiti [podignuti dijete] 7. pokrenuti, potaknuti na aktivnost, oduševiti koga za što [podignuti masu govorom] 8. pobuniti 9. izgraditi, sagraditi, načiniti [podignuti kuću] 10. pren. a. dati kome viši stupanj, učiniti važnijim, vrednijim, značajnijim; uzdići, uzvisiti b. ojačati, osokoliti [podignuti raspoloženje] 11. otkriti, skinuti ono čime je što poklopljeno ili pokriveno [podignuti poklopac; podignuti pokrivač; podignuti veo] 12. pravn. pokrenuti postupak [podignuti tužbu] Leonardo Vurbić 4. b RAVNINA 1. neomeđena površina bez zakrivljenosti 2. mat. jedan od osnovnih geometrijskih pojmova, intuitivno beskonačna ravna ploha određena s bilo koje tri točke koje ne pripadaju jednom pravcu Anto Ravlić, 4. b OTRESTI 1. (što) a. tresući ukloniti što iz čega [otresti krpu od prašine] b. tresući učiniti da plod padne s grane [otresti orahe] 2. pren. a. (se čega) otarasiti se, osloboditi se b. (se na koga) izderati se na koga; obratiti se kome grubim riječima i povišenim tonom Marina Paradžik, 5. d SPECIJALNOST 1. uža struka, uže stručno područje 2. posebna vještina, spretnost ili znanje o čemu [specijalnost su mu precizni strojevi] Bernard Marković, 4. b MARKICA 1. dem. i hip. od marka 2. (+ potenc.) a. naljepnica b. posebno izrađena oznaka, ob. kao dokaz neke obavljene radnje, plaćene članarine itd. Leonardo Vurbić, 4. b PREPUSTITI 1. (što, komu) a. ustupiti kome što, ostaviti da tko raspolaže čime b. ostaviti koga da radi što i kako hoće 2. (se komu/čemu) predati se, prestati se opirati [prepustiti se lošim utjecajima; prepustiti se stihiji] Magdalena Balog-Matak, 4. b
8. 11. - 14. 12. 2018.
Autor: Ivana Budimčić, 14. 12. 2018.
MILOSTIVA reg. lokal. (u Zagrebu) 1. oslovljavanje starije ugledne dame, imenuje se samostalno ili uz prezime [ljubim ruke milostiva] 2. pov. starija domaćica kad je oslovljava kućna pomoćnica Veronika Matošević, 4. a LOVAČKI koji se odnosi na lovce [lovački šešir; lovačka puška] v. lov 1.a. hvatanje ili odstreljivanje životinja u prirodi b. meton. lovina, ulov 2.a. potraga za osumnjičenim za zločin b. progon (ob. politički) nepoćudnih ljudi [lov na čovjeka] Joakim Marković, 4. b GNJITI postajati gnjio; gnjiliti, gnjiti, truljeti v. gnoj 1. pat. gusta izlučina upaljena tkiva organizma čovjeka i životinje 2. v. gnojivo 3. razg. blato, glina Anto Ravlić, 4. b MIG 1. brzi pokret, stisak kapka oka kojim se daje neki znak 2. pren. neizravni nalog, znak da se što učini [dati (komu) mig] Anto Ravlić, 4. b ODVITI 1. (što) a. osloboditi omota tako da ostane otvoreno ono što je bilo uvijeno; odmotati b. olabaviti zavrtanj, otpustiti odvijačem 2. (se) odvrtiti se Sara Tibold, 4. b AMA orij. 1. riječ za pojačavanje prethodno rečenog, i to, i to baš, baš upravo, ništa manje nego, ništa manje nego baš [svatko, ama svatko] 2. riječ pitanja, čuđenja, zapovijedanja (na početku iskaza); ma [Ama... znate li?] 3. riječ kojom se kazuje što suprotno onome što je rekao ili učinio sugovornik; ali [Ama jesam li ti rekao da to ne smiješ raditi?] Anto Ravlić, 4. b RADNI koji se odnosi na rad, koji je u vezi s radom, koji služi za rad Sintagma ∆ radna jedinica dio zaposlenih u poduzeću ili ustanovi koji u procesu rada predstavljaju cjelinu i imaju određenu samostalnost; radna knjižica javna isprava koja služi za dokazivanje stručnosti, kvalifikacije, radnog staža i pojedinih prava iz socijalnog osiguranja; radna snaga ukupnost svih radno sposobnih ljudi u nekoj zajednici; skup ljudi koji su plaćeni za svoj rad; radna škola smjer u pedagogiji koji zagovara približavanje nastave i odgojnog sustava općem procesu rada bez verbalizma i knjiških metoda; radna zajednica svi zaposleni (radnici i službenici) u jednom poduzeću ili ustanovi; radni dan vrijeme koje se provodi na radu u jednom danu; radni jezik jezik na kojem se odvija rad nekog tijela ili konferencije; radni odnos odnos između posloprimca i privatnika, poduzeća, ustanove ili države, kao poslodavca; skup prava i obveza koji jest (ili bi trebao biti) reguliran individualnim ili kolektivnim ugovorom; radni posjet dipl. posjet visokih državnih predstavnika stranoj zemlji, koji ima neslužbeni, radni značaj bez ceremonijala i protokolarnih elemenata; radni spor spor između radnika i poslodavca oko ugovorenih ili zakonskih prava i obveza nastao iz radnog odnosa; radni staž vrijeme, ob. mjereno godinama, koje treba provesti na radu da bi se stekla neka prava koja iz toga proizlaze (godišnji odmor, mirovina itd.), vrijeme provedeno u radnom odnosu; radno pravo skup pravnih propisa koji uređuju radne odnose između posloprimca i poslodavca; radno vrijeme pravnim propisima ili sporazumom utvrđeno vrijeme u kojem je radnik dužan osobno obavljati određeni posao Marina Paradžik, 5. d PODINA pejor. od pod [ta neravna podina] v. pod 1. donja, ob. vodoravna površina prostorije po kojoj se hoda; podnica 2. pren. ravna površina terena Marina Paradžik, 5. d DURALUMINIJ kem. slitina aluminija i manjih količina bakra, mangana i magnezija izuzetne čvrstoće (zbog koje se osobito rabi u avionskoj i brodograđevnoj industriji) (krat. dural) Marina Paradžik, 5. d OMACITI hip. donijeti na svijet mačiće, mace (o mački); okotiti (se) Marina Paradžik, 5. d RAZRJEŠIVATI (nesvršeni glagol) v. razriješiti 1. dati odgovor na što; odgonetnuti, rasplesti, raščistiti, riješiti 2. smijeniti, ukloniti s položaja [razriješiti dužnosti (koga)] Marina Paradžik, 5. d JEDNOJAJČANI koji potječe iz jednog (istog) jajeta [jednojajčani blizanci] Fran Klarić, 4. b TAMA 1. odsutnost, nepostojanje svjetla, stanje bez svjetla; mrak, tma 2. a. pren. ono što je davno zaboravljeno, doba o kojem se malo zna ili pamti b. nemanje životne radosti, vedrine; čamotinja, žalost 3. zaostalost, neznanje, neprosvijećenost, neobaviještenost; mrak Anto Ravlić, 4. b PISMENI 1. razg. zadaća koja se piše u toku nastave 2. određeni pridjev od pismen: 1. koji je izražen, iskazan pismom, napisan; pisan [pismeni iskaz; pismena potvrda; pismena zadaća] 2.a. koji umije, zna čitati i pisati [pismen čovjek] b. koji zna sadržajno i potkrijepljeno pravilno pisati i govoriti Ivona Darojković, 5. a REALAC učenik realke, realne gimnazije Leonardo Vurbić, 4. b KRIPTA 1. pov. podzemni hodnik sa svodovima ili s ćelijama 2. kršć. nadsvođena prostorija ili skriveni prostor, smješten ispod glavnog prostora crkve koji su vjernici upotrebljavali kao mjesto za ukapanje (često mučenika) i ponekad za molitvu 3. (mn) anat. udubljenja sluznice Leonardo Vurbić, 4. b PRIDONOSITI (nesvršeni glagol) v. pridonijeti pridonijeti; djelovanjem olakšati, potpomoći, pružiti pomoć Marina Paradžik, 5. d JEDNOCJEVAN koji ima samo jednu cijev v. cijev izduženi šuplji predmet kružna presjeka, kroz koji se što provodi, obično nesavitljiv i s otvorom na jednoj ili objema stranama [plinska cijev; vodovodna cijev; puščana cijev; bešavna cijev; cijev za polijevanje] ∆ katodna cijev fiz. elektronska cijev u kojoj se katodnim zračenjem proizvode rojevi elektrona za, npr., stvaranje televizijske slike na fluorescentnom zaslonu; mokraćna cijev anat. cijev koja odvodi mokraću iz mokraćnog mjehura Lana Burušić, 5. d PRIHRANJIVATI (nesvršeni glagol) v. prihraniti dodati potrebnu količinu hrane do najpovoljnije mjere za rast, postizanje težine itd.; dohranjivati (o dojenčadi, biljkama i životinjama) ∆ prihraniti zemljište agr. dodati potrebne sastojke zemlji koja se obrađuje Marina Paradžik, 5. d MJEŠAVINA ono što je nastalo miješanjem; smjesa Marina Paradžik, 5. d PODIGNUTI 1. a. postaviti na viši položaj; premjestiti na više mjesto, nagore [podignuti zastavu] b. pružiti uvis [podignuti ruku] 2. uzeti, pokupiti ono što leži na tlu [podignuti sa zemlje] 3. (se) a. uspraviti se tijelom b. dižući se ustati c. protegnuti se [podignuti na prste] 4. staviti u uobičajeni položaj nešto što je palo 5. pomoći onome koji je pao da ustane 6. pren. dovesti koga do zrelosti, do samostalnosti; odgojiti [podignuti dijete] 7. pokrenuti, potaknuti na aktivnost, oduševiti koga za što [podignuti masu govorom] 8. pobuniti 9. izgraditi, sagraditi, načiniti [podignuti kuću] 10. pren. a. dati kome viši stupanj, učiniti važnijim, vrednijim, značajnijim; uzdići, uzvisiti b. ojačati, osokoliti [podignuti raspoloženje] 11. otkriti, skinuti ono čime je što poklopljeno ili pokriveno [podignuti poklopac; podignuti pokrivač; podignuti veo] 12. pravn. pokrenuti postupak [podignuti tužbu] Leonardo Vurbić 4. b RAVNINA 1. neomeđena površina bez zakrivljenosti 2. mat. jedan od osnovnih geometrijskih pojmova, intuitivno beskonačna ravna ploha određena s bilo koje tri točke koje ne pripadaju jednom pravcu Anto Ravlić, 4. b OTRESTI 1. (što) a. tresući ukloniti što iz čega [otresti krpu od prašine] b. tresući učiniti da plod padne s grane [otresti orahe] 2. pren. a. (se čega) otarasiti se, osloboditi se b. (se na koga) izderati se na koga; obratiti se kome grubim riječima i povišenim tonom Marina Paradžik, 5. d SPECIJALNOST 1. uža struka, uže stručno područje 2. posebna vještina, spretnost ili znanje o čemu [specijalnost su mu precizni strojevi] Bernard Marković, 4. b MARKICA 1. dem. i hip. od marka 2. (+ potenc.) a. naljepnica b. posebno izrađena oznaka, ob. kao dokaz neke obavljene radnje, plaćene članarine itd. Leonardo Vurbić, 4. b PREPUSTITI 1. (što, komu) a. ustupiti kome što, ostaviti da tko raspolaže čime b. ostaviti koga da radi što i kako hoće 2. (se komu/čemu) predati se, prestati se opirati [prepustiti se lošim utjecajima; prepustiti se stihiji] Magdalena Balog-Matak, 4. b
Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u Pravilniku o zaštiti podataka.
U školskoj godini 2023./2024. naša škola sudjeluje u dvogodišnjem međunarodnom Erasmus+ projektu ‘Solidarity is About Youth - SAY’/‘p.s. Pokreni solidarnost!’ koji se paralelno održava u Hrvatskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji, Francuskoj i Poljskoj. Cilj projekta je obogatiti nastavu građanskog odgoja i obrazovanja, a s učenicima obraditi teme solidarnosti, siromaštva, nejednakosti, diskriminacije, ljudskih prava te suvremene svjetske izazove i to kroz obradu fotografija i pisanje osvrta. Fotografije koje će učenici analizirati prednji su dio razglednice koju će poslati svojim sugrađanima, poput “poruka u boci” s ciljem pokretanja dijaloga o solidarnosti s lokalnom zajednicom - odgovorite im! Tijek projekta možete pratiti na: https://www.fraternity-card.eu/ U Hrvatskoj projekt vodi Centar za mirovne studije, a našoj školi koordinatorica je Ivana Kosko. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije iz programa Erasmus+.
RODITELJSKI PRO
Roditeljski sastanak posebnog razrednog odjela održat će se u ponedjeljak, 27. 5. 2024. s početkom u 18.00 sati. razrednica Katarina Ivša
24.05.2024. 15:27
RODITELJSKI 7.B
Poštovani roditelji, obavještavam vas kako će se roditeljski sastanak 7. B razreda održati u UTORAK, 28.5. s početkom u 19.00 sati. razrednica Sanja Ivanović
24.05.2024. 15:27
RODITELJSKI 8. razreda
Zajednički roditeljski sastanak za roditelje učenika osmih razreda održat će se u utorak, 4.6. u 18 h. Tema je upis u srednju školu. Razrednice osmih razreda
22.05.2024. 09:58
RODITELJSKI 7. A
Poditeljski sastanak 7.a održat će se u utorak, 28.5.2024. u 19h. razrednica Ivana Skočić
ZDRAVE PREHRAMBENE NAVIKE U 1.A
Ove nastavne godine, 2023./2024., učenici 1. a razreda područne škole Lupoglav, zajedno s učiteljicom Danijelom Knežević, priključili su se međunarodnom eTwinning projektu “ Zdrave prehrambene navike“. Prvašići su realizirali mnoge aktivnosti; što se sve može napraviti od jabuka, izrađivali zdrave jelovnike, obilježili Medni dan i promociju meda kao zdrave zamjene za šećer, istraživali voće i povrće te vitamine koje sadrže i za što su najbolji, računali pomoću zdravih namirnica, obilježili Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, dramatizirali igrokaze, izrađivali voćne salate i služili je drugim učenicima te još mnoge druge aktivnosti. Cilj ovog projekta jest razvijanje zdravih prehrambenih navika u kojima je želja osvijestiti važnost zdrave i raznolike prehrane od najranije životne dobi te konzumiranje namirnica bogatih vitaminima, mineralima, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Kod učenika se razvijalo i odgovorno ponašanje prema tradicionalnom nasljeđu i blagdanima koji su dio našeg tradicionalnog kulturnog nasljeđa. Učenici su tijekom realizacije projekta upoznati i s utjecajem određene vrste hrane na njihovo zdravlje te su kroz različita istraživanja proširiti znanje o povezanosti hrane sa zdravljem. Tijekom trajanja projekta, surađivano je u raznim aktivnostima s ostalim projektnim partnerima, a za uspješnu realizaciju projekta, razred je nagrađen potvrdom i zahvalnicom od strane autorica i stručnog tima. Učenicima je sudjelovanje u projektu bilo zanimljivo te planiramo nastaviti rad na projektu i u drugom razredu. Sve projektne aktivnosti učenika 1. a razreda dostupne su u Wakelet kolekciji na poveznici https://wakelet.com/wake/1icXGInmx3tYzrnzShDFD
01.03.2024. 15:07
VRLO GLADNA GUSJENICA U 1. A
Kako naučiti dane u tjednu bez muke i stresa? Putem zanimljivog štiva koje učenike poučava o prirodnom fenomenu transformacije gusjenice u leptira, uči djecu dane u tjednu, ali i nazive raznih namirnica i hrane. Učenici 1. a razreda područne škole Lupoglav poslušali su priču „Vrlo gladna gusjenica“ Erica Carlea. Nakon zajedničkog razgovora uslijedio je stvaralački rad. Svaki dan u tjednu nešto se događalo s našom gladnom gusjenicom koja se na kraju priče pretvorila u predivnog lektira. Učenici su ilustrirali dijelove priče koje su izvukli iz čarobnog šešira priča, a svaki ilustrirani dio dobio je i svoj zvučni zapis - svaki učenik čitao je dio priče koji je i ilustrirao. Učenici su se susreli i s izradom digitalne slikovnice u digitalnom alatu Bookcreator, a na svoj su rad jako ponosni kao i njihovi roditelji koji putem linka u svojim domovima čitaju slikovnicu koja je nastala u našoj maloj učionici. Slikovnicu možete pročitati / poslušati i vi! https://read.bookcreator.com/IoWmkxZpgY1tPRBlWzYt_36_5i0ko6oVwez59XdxTZk/V9il-zCfTwSTQBmcXwaGew
ZAHVALJUJEMO TVRTKI MONTING D.O.O. NA VELIKODUŠNOJ DONACIJI ZA
IZRADU SKULPTURE IGRA
U DVORIŠTU NAŠE ŠKOLE.
Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s pedagozima, učiteljima i knjižničarima, svake godine izabire najbolje naslove za male knjigoljupce i njihove roditelje. Dosadašnje liste knjiga pogledajte OVDJE.
