|
Sisačkim biskupom imenovan mons. Vlado Košić, a bjelovarsko-križevačkim mons. Vjekoslav Huzjak (IKA)
Papa Benedikt XVI. utemeljio je u subotu 5. prosinca Sisačku i Bjelovarsko-križevačku biskupiju.
Sisačkim biskupom imenovao je mons. Vladu Košića, dosadašnjega zagrebačkog pomoćnog biskupa.
Bjelovarsko-križevačkim biskupom imenovao je mons. Vjekoslava Huzjaka, dosadašnjeg generalnog tajnika HBK.
Odluku Svetog Oca u zagrebačkoj katedrali, nakon mise đakonskoga ređenja, objavio je apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari.
Nove biskupije utemeljene su podjelom teritorija Zagrebačke nadbiskupije i sufraganske su iste metropolijske Crkve zagrebačke.
Utemeljenjem dviju novih biskupija Zagrebačku crkvenu pokrajinu sada čine: Zagrebačka nadbiskupija kao sjedište metropolije te sufraganske biskupije; Križevačka eparhija za vjernike bizantskog obreda te biskupije Varaždinska, Sisačka i Bjelovarsko-križevačka.
Katedrala Sisačke biskupije bit će sadašnja župna crkva Uzvišenja sv. Križa u Sisku, a sveti Kvirin, biskup i mučenik iz Siska, bit će zaštitnik biskupije.
Katedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije bit će sadašnja župna crkva Svete Terezije Avilske u Bjelovaru, a sadašnja crkva Svetog Križa u Križevcima bit će konkatedrala. Zaštitnik Bjelovarsko-križevačke biskupije bit će sveti Marko Križevčanin, mučenik iz Križevaca.
Hrvatska sada ima 17 biskupija (uključujući Vojni ordinarijat). Ima 5 nadbiskupa ordinarija, 12 biskupa ordinarija, 3 pomoćna i 3 umirovljena biskupa.
Drevna Sisačka biskupija, koja je do sada postojala kao naslovna biskupija, zaživjet će 6. veljače 2010. godine, izvršenjem bule o ponovnoj uspostavi biskupije i preuzimanjem službe novoimenovanog sisačkog biskupa. Nova će Bjelovarsko-križevačka biskupija zaživjeti 20. ožujka 2010. godine, izvršenjem bule o osnivanju biskupije te ređenjem i preuzimanjem službe prvog bjelovarsko-križevačkog biskupa.
Mons. Vlado Košić rođen je 20. svibnja 1959. godine u Družbincu, župa Petrijanec koja danas pripada Varaždinskoj biskupiji. Osnovnu školu pohađao je u Petrijancu, a klasičnu gimnaziju u Dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Filozofski i teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 30. lipnja 1985. godine. Na KBF-u u Zagrebu postigao je licencijat 1989. godine, a 1997. doktorat iz teologije s disertacijom pod naslovom "Teolog Franjo Ksaver Pejačević (1707. - 1781.) - značajke".
Mons. Košić bio je župni vikar u Karlovcu (Dubovac) i u Zagrebu (Špansko). Od 1990. do 1992. godine bio je župnik u Hrastovici, a od 1992. do 1995. u Petrinji. Od 1995. godine predaje pri Katedri dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim zagrebačkim biskupom 29. prosinca 1998., a za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. godine u zagrebačkoj katedrali.
Biskup Košić do sada je bio na službi generalnog vikara Zagrebačke nadbiskupije, biskupskog vikara za područje Siska, bio je zadužen za laike i kulturu. Pri HBK predsjednik je Komisije Iustitia et pax i Vijeća za ekumenizam i dijalog. Napisao je više knjiga i članaka, održao brojna predavanja te sudjelovao na raznim znanstvenim i crkvenim simpozijima. Mons. Košić govori njemački i talijanski, a poznaje i engleski jezik.
Mons. Vjekoslav Huzjak rođen je u Jalžabetu 25. veljače 1960. godine, danas Varaždinskoj biskupiji. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a klasičnu gimnaziju u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij pohađao je od 1980. do 1986. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je u Zagrebačkoj prvostolnici 29. lipnja 1986. Prigodom osnutka novih biskupija godine 1997. inkardiniran je u Varaždinsku biskupiju.
Nakon ređenja bio je kapelan u Mariji Bistrici od 1986. do 1991. Potom je imenovan upraviteljem župe Rođenja Marijina u Zagrebu (Savica-Šanci). Godine 1993. započeo je postdiplomski studij na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu. Magisterij iz fundamentalne teologije postigao je 16. lipnja 1995., a na Papinskom Istočnom institutu položio je magisterij iz istočnih crkvenih znanosti 24. lipnja 1996. godine.
Vjekoslav Huzjak od ožujka 1999. godine djeluje u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije sa sjedištem u Zagrebu. U travnju te godine postavljen je za glavnog tajnika HBK i na toj je službi do danas. Od godine 2000. predavač je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku tezu pod naslovom "Teološko-duhovna vizija kulture u naučavanju pape Ivana Pavla II. obzirom na kršćanski Istok" izradio je pod vodstvom profesora Marka Ivana Rupnika, a obranio 4. prosinca 2002. godine. Mons. Huzjak govori talijanski i njemački jezik, a poznaje engleski i francuski.
/ 7.12.2009 /
|
